WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame

WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

DHMZ klimatske promjene poplave vrijeme

A mislili smo da nam se sunce smilovalo

DHMZ o ljetu 2025: Toplije od prosjeka, s regionalnim razlikama u oborinama

Prema analizi DHMZ-a, ljeto 2025. bilo je toplije od prosjeka diljem Hrvatske, obilježeno s tri velika toplinska vala. Najtoplije je bilo na Bilogori, koja je zabilježila rekordno odstupanje temperature. Istodobno, oborine su pokazale velike regionalne razlike. Dok su se neki dijelovi unutrašnjosti, poput Daruvara, borili s ekstremnom sušom, u Pločama je zabilježena više nego dvostruka količina kiše. Ova sezona bila je tipična po naglim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama. tportal

DHMZ ljeto

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

DHMZ Ivan Güttler klimatske migracije klimatske promjene nevrijeme superćelijske oluje vrijeme

Recept protiv tuče: Oblake će malo posoliti

Sustav obrane od tuče u Hrvatskoj kreće s radom već 1. svibnja, nisu protugradne rakete

Lani je sustav bio aktivan na 300 lokacija diljem Hrvatske, uz angažman više od 600 operativaca na terenu. Ove godine predviđeno je povećanje obuhvata, čulo se na sastanku ministra Vlajčića s ravnateljem DHMZ-a. Ove godine predviđeno je povećanje obuhvata za dodatnih 10 posto i po broju lokacija i po broju uključenih ljudi.

No, što točno znači obrana od tuče u Hrvatskoj, a ne navode? Protugradne rakete ne. Zaštita se, doznaje Agroklub, obavlja prizemnim generatorima kojima se u atmosferu ispušta srebrov jodid. DHMZ je izgradio mrežu meteoroloških radara kojima je po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska. Radilo se i na unaprjeđenju sustava ranog upozorenja na ekstremne vremenske i klimatske pojave uključujući i tuču.

DHMZ obrana od tuče protugradna obrana tuča

Statistički nam uvijek jednako kiši i oblači

DHMZ: Od kraja 19. stoljeća količine oborina na Mediteranu su stabilne

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

DHMZ klima oborine vrijeme

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

DHMZ Ivan Güttler klimatske promjene Otvoreno

Uzgajati koprive u dvorištu i miran si od gromova

Češći su meteoalarmi, promjene vremena naglije su, a olujna nevremena intenzivnija, ali i puno više lokalizirana

Vrijeme brzo ide iz jednog stanja u drugo. Te promjene su vrlo brze i nagle, a ranije ih nismo imali tako često. Događa se i da nevrijeme snažno pogodi jedno mjesto, a obližnje zaobiđe. Izgleda da se fina struktura olujnog nevremena mijenja. Oštrije su granice između područja pogođenih tučom i poplavama. Olujni oblaci kreću se 50 posto brže, nego prije 30 godina kada su se kretali 25-30 na sat. Znanstvenog objašnjenja nema, a suptilnu ulogu na to mi moglo imati – veća količina betona i asfalta, koje doprinose zagrijavanju. El Niño polako popušta, ali da je nezahvalno prognozirati hoće li ovo ljeto biti kišnije i vlažnije od nekoliko prethodnih – rekao je za N1 atmosferski fizičar Branko Grisogono.

Branko Grisogono DHMZ nevrijeme vremenska prognoza

Da znam da hodam gradom s gas maskom ili ne

DHMZ otvorio prvu postaju koja u Zagrebu mjeri crni ugljik, čije čestice mogu ući u dišni sustav

Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je AIRQ projekta kojeg Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provodi od 2017. godine, a čiji je cilj ostvariti efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Razvijen je model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari što je posebno važno za ona područja na kojima nema mjernih postaja. Time je osigurana 100 % pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka. Green

DHMZ kvaliteta zraka

Umjesto električnih automobila, možda bi trebalo ulagati u amfibijske

Objavljena upozorenja zbog poplava i jake kiše, najkritičnije u istočnoj Hrvatskoj

Prema prognozi, danas će prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno s kišom i pljuskovima te lokalno obilnom oborinom. U Dalmaciji će biti promjenjivo sa sunčanim razdobljima uz tek mogućnost za kišu, dok je za kontinentalni dio zemlje objavljeno narančasto upozorenje, zbog jačeg grmljavinskog nevremena koje bi moglo prouzročiti štetu. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu. Slična upozorenja su objavljena i za nedjelju, s izuzetkom osječke regije, za koju je objavljeno crveno upozorenje zbog izraženih poplava, uglavnom u Posavini. Količina oborine će se kretati od 60 do 90 mm. Index

DHMZ poplave upozorenje

Otpis zastarjelih sustava

Ukida li se sustav obrane od tuče. Raketari ogorčeni: ‘Od 101 ostalo nas je 40, uzeli su nam i stare radiouređaje za vezu’

Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara Hrvatske, ogorčen je na poteze Ministarstva poljoprivrede i Državnog hidrometeorološkog zavoda, tj. polagano ukidanje sustava obrane od tuče koje u njima vidi. Ostavljeni su bez uređaja za radiovezu te svedeni na 40 osoba, a i zalihe su im drastično smanjene. Iz Ministarstva su ove godine upozorili da će se sustav ukinuti jer nema uporišta u znanosti i te dokaza učinkovitosti, ali je sezona ipak počela 15, lipnja jer zakon nije ukinut. Boljim rješenjem smatraju ugradnju sustava obrane od tuče na gospodarstvima te osiguranje. Večernji list

DHMZ Ministarstvo poljoprivrede sustav obrane od tuče

Jedan od najtoplijih početaka veljače u znanoj povijesti

Rekordno visoka temperatura u subotu u Zagrebu

U Zagrebu je u subotu bila rekordno visoka temperatura na drugi dan veljače, i to ne samo od 1949. godine u Maksimiru, gdje je prema još neslužbenim podacima u subotu izmjeren 17,1 °C, nego i na Griču, gdje je izmjereno 16,6 °C – kao nikada na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a drugog dana veljače od 1881. godine, od kada postoje podaci najviše dnevne temperature zraka. U Daruvaru, Goricama i Sisku bilo je čak 19 °C! Jutarnji…

DHMZ temperatura vremenska prognoza Zoran Vakula

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame