Za rješavanje stambene krize u Europi treba još 650 tisuća stanova i 150 milijardi eura ulaganja - Monitor.hr
Danas (23:00)

Garsonijera za zlato, šupa za bubreg

Za rješavanje stambene krize u Europi treba još 650 tisuća stanova i 150 milijardi eura ulaganja

Na Urbanom forumu u Zagrebu, Matthew Baldwin iz Europske komisije naglasio je da Europa godišnje treba dodatnih 650.000 stanova i 150 milijardi eura ulaganja radi rješavanja stambene krize. Javni novac neće biti dovoljan pa je ključno privući privatni kapital, ubrzati izdavanje dozvola i prenamijeniti postojeće prostore. Predstavljen je novi europski okvir za priuštivo stanovanje koji gradovima nudi jasnija pravila za regulaciju kratkoročnog najma u područjima pod stambenim pritiskom. Hrvatska ima priliku razviti nacionalno čvorište unutar nove investicijske platforme, a gradovima se savjetuje da projekte pripreme bez čekanja. Zgradonačelnik

 


Slične vijesti

11.10. (14:00)

Prvo plan, a tek onda stan

Priuštivo stanovanje: Izgradnja stanova tek je dio rješenja, ključ je u održivim zajednicama

Priuštivo stanovanje u Europi i Hrvatskoj konačno je postalo politički prioritet uz osigurana značajna sredstva. Međutim, izgradnja stanova samo je dio rješenja. Dr. Orna Rosenfeld naglašava da uspjeh ovisi o gradovima te njihovoj sposobnosti da stvore održive stambene sustave, a ne tek pojedinačne projekte. Zgradonačelnik

Ključna rješenja obuhvaćaju:

  • Prilagodbu načela: Umjesto slijepog kopiranja tuđih modela, rješenja treba prilagoditi lokalnim zakonima i uvjetima.
  • Rano uključivanje građana i testiranje: Buduće stanare valja uključiti u planiranje, a modele prvo ispitati u malom opsegu.
  • Jačanje kapaciteta: Upravljanje, zemljište i partnerstva čine ključnu infrastrukturu bez koje novac i ideje ostaju neiskorišteni.
10.10. (12:00)

Nove zgrade za nas mlade

Europska stambena kriza: Za nove stanove potrebno dodatnih 150 milijardi eura godišnje

Na 3. Urbanom forumu u Zagrebu istaknuto je da je za rješavanje stambene krize u Europi potrebno graditi dodatnih 650.000 stanova godišnje, što zahtijeva 150 milijardi eura novih ulaganja. Čak 51% građana europskih gradova nedostatak priuštivog stanovanja smatra gorućim problemom. Europska unija priprema paket mjera za povećanje ponude i mobilizaciju ulaganja, dok Hrvatska kroz Nacionalni plan stambene politike (2025.–2030.) te pregovore o EU fondovima nastoji aktivirati prazne stanove i ojačati stambeni fond. Predstavljeni su i primjeri dobrih praksi iz Barcelone i Budimpešte, a dodijeljene su i nagrade „Cigla stanovanja 2026.“. Zgradonačelnik

18.07. (11:00)

Svi bi tamo gdje je špica

Tržište gori, a stanova nema: Može li nas EU spasiti od stambenog sloma?

U posljednjih deset godina cijene stanova u EU skočile su za 53 %, a najamnine za 25 %, dok je socijalnom stanovanju posvećeno tek 6 do 7 % prostora. U Hrvatskoj, gdje 91 % građana živi u vlastitoj nekretnini, situacija je kritična – primjerice, u Splitu je prosječna cijena kvadrata dosegnula 5.660 eura, što zahtijeva 19 godina ukupnih prihoda kućanstva za kupnju stana. Europska komisija pokreće planove i investicijske platforme za priuštivo stanovanje, no stručnjaci i kritičari upozoravaju da samo građenje novih stanova bez političke volje za oporezivanjem praznih nekretnina i regulacijom spekulacija neće trajno riješiti krizu. Faktograf

16.06. (21:00)

Džabe i roditelji kad su kvadrati skupi

Mladi Europljani prvu nekretninu kupuju s prosječno 31,3 godine, najmlađi su na Malti

U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1

18.05. (16:00)

Svi žele ključ, a nigdje brave

Europa u raljama stambene krize: Stanova nema ni za lijek, a kamoli za najam

Širom Europe vlada nezapamćena nestašica stanova. Zbog masovne imigracije i urbanizacije potražnja divlja, dok su cijene nekretnina od 2015. do 2025. skočile za 60%. Gradnja drastično kasni za potrebama: Španjolskoj nedostaje 700 tisuća, a Njemačkoj i Francuskoj stotine tisuća stanova godišnje. Pokušaji kontrole najamnina u Nizozemskoj i Španjolskoj obili su se o glavu – ponuda se dodatno smanjila, a vlasnici prodaju stanove. Glavne kočnice za spas su spora birokracija, nedostatak radnika i skup materijal. Dugoročno rješenje nije u subvencijama i društvenom inženjeringu, već isključivo u masovnoj, modernijoj izgradnji. Jutarnji

05.05. (10:00)

A svi bi u gradove

Uz jednu prosječnu plaću kupnja stana na kredit je matematički gotovo nemoguća, a najam neodrživ

Stanovanje u Hrvatskoj, gledano s bilo koje strane, kupnje na kredit ili najma, za kućanstva koja zarađuju jednu prosječnu plaću (a to je situacija u kojoj se nalaze mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj) gotovo je u potpunosti nepriuštivo bez obzira gdje se u Hrvatskoj nalazili. Za dvočlana kućanstva situacija je nešto bolja, ali i dalje u većini analiziranih sredina prelazi međunarodni prag priuštivosti. Geografska rascijepljenost pri tome nije nasumična: najnepriuštivije je ondje gdje je život ili klimatski najugodniji ili ekonomski najatraktivniji (u priobalju i na sjeverozapadu zemlje), a jedino priuštivo ostaje u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje je demografsko i ekonomsko nazadovanje, nažalost, već uznapredovalo.

Dok god stanovi za stotine tisuća vlasnika ostaju primarno investicijsko, a ne stambeno dobro, dok god porezni sustav nedovoljno destimulira prazne stanove i kratkoročni turistički najam, a dugoročni najam ostaje pravno i financijski manje atraktivan od alternativa, pritisak na cijene i najamnine neće jenjavati. Maruška Vizek za tportal

26.04. (14:00)

Taman da razviješ umijeće dizajna interijera

Mikro-stanovi: Život u 18 kvadrata kao hrvatska stvarnost

Rastuće cijene nekretnina popularizirale su mikro-stanove od 18 m², trend koji iz svijeta stiže i u Hrvatsku. Iako ovakav prostor zahtijeva vrhunsku organizaciju i namještaj po mjeri, on nudi prelazak na funkcionalni minimalizam uz drastično manje troškove režija i održavanja. Ključ uspjeha leži u pametnom zoniranju, korištenju svijetlih boja i multifunkcionalnim rješenjima poput Murphy kreveta. Iako život u “kutiji šibica” nosi rizik od klaustrofobije, on stanare potiče da prioritet daju iskustvima umjesto stvarima. Zaključno, život u 18 kvadrata možda je prostorno ograničen, ali financijski i stilski pruža neočekivanu slobodu. Poslovni

21.04. (22:00)

Stan na recept, a ne na kredit?

Sabor izglasao Zakon o priuštivom stanovanju: Stanovi i za 18 kvadrata

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o priuštivom stanovanju kojim se uvodi definicija stanovanja čiji trošak ne smije prelaziti 30% prihoda obitelji. Ključne mjere uključuju:

  • Povrat poreza: Mlađi od 45 godina ostvaruju povrat cjelokupnog poreza na promet nekretnina ili polovice PDV-a za gradnju prve nekretnine.
  • Gradnja i najam: U novim zgradama pola stanova ide u prodaju, a pola u najam.
  • Mikro stanovi: Uvode se jedinice od 18 m² za mlade do 30 godina.
  • Zabrana preprodaje: Nekretnine se ne smiju otuđiti niti iznajmljivati u komercijalne svrhe 35 godina.

Oporba kritizira male kvadrature i sporost gradnje, dok vlast ističe pomoć lokalnim jedinicama u rješavanju stambene krize. Poslovni

17.04. (22:00)

Čak i ako se ne bave građevinom, možda bi se morali

Šajatović: Uspješni poduzetnici trebali bi graditi radnička naselja

Ministru Bačiću se ne može prigovoriti nedostatak truda. Ali kao i u slučaju ostalih dijelova reforme osmišljene da mladim obiteljima omogući priuštiv najam ili priuštivu kupnju prve nekretnine, može se predvidjeti da će rezultati biti skromni. Gašenje velikog požara čašama skupe vode. Dvije milijarde eura do 2030. godine. Naravno, legitimno je pesimističnom kolumnistu postaviti pitanje: ‘A, dobro, što bi ti predložio?’ Bez mnogo okolišanja: kao i prije stotinu godina, na početku industrijalizacije u Hrvatskoj, poslodavci bi trebali graditi zaposlenička naselja. Nekad su ih zvali ‘kolonije’. Danas bolje zvuči ‘kampusi’. Povijest i kapitalizma i socijalizma pokazala je da tržište samo ne može riješiti najskuplju potrebu mladih obitelji. Miodrag Šajatović za Lider.

16.04. (13:00)

Šupa - tvoj novi penthouse

Iva Marčetić: 18 kvadrata nije stan za stanovanje

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni. Priča kako Berlin i Beč osiguravaju priuštivost kroz strogu regulaciju i javno vlasništvo. U Hrvatskoj se od vlasnika praznih stanova ne traži ništa jer sektor nije uređen, a država trenutno nudi “mrkvu” bez “batine”. Umjesto poreznog pritiska na nekretnine koje stoje prazne, stvara se rentijerska klasa. Marčetić izražava sumnju u to kako jedna centralna institucija poput APN-a može učinkovito upravljati stanovima u cijeloj zemlji, a tezu za život u stanu od 18 kvadrata smatra pogrešnim razumijevanjem problema. Ideje