Mladi Europljani prvu nekretninu kupuju s prosječno 31,3 godine, najmlađi su na Malti - Monitor.hr
Danas (19:00)

Džabe i roditelji kad su kvadrati skupi

Mladi Europljani prvu nekretninu kupuju s prosječno 31,3 godine, najmlađi su na Malti

U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Nego, kad je sljedeći sastanak stanara?

Novi zakon o zgradama: Bez novog ugovora do kraja godine prijeti prinudna uprava

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a suvlasnici imaju jasan rok: sve zgrade s četiri ili više stanova moraju prilagoditi svoje međuvlasničke ugovore do 31. prosinca 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. stari ugovori više ne vrijede. Ako se stanari ne dogovore na vrijeme, gube pravnu osnovu za naplatu pričuve, a zgradama prijeti prinudna uprava koja će upravljati njihovim novcem. Uz to, uvode se obvezni godišnji pregledi zgrada, a za prijavu na javne pozive zgrade moraju hitno izvaditi vlastiti OIB, koji trenutno ima tek trećina zgrada u Hrvatskoj. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik za N1

Petak (20:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

10.06. (22:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Mir ima cijenu: Kupci zbog skupih stanova i loših susjeda sve više biraju kuće, unatoč većim obvezama

Zbog skokovitih cijena kvadrata i želje za mirom, sve više kupaca u Hrvatskoj važe između stana u gradu i kuće na periferiji. Rasprave na mrežama pokazuju da život u zgradi mnogima postaje izvor stresa zbog buke, pričuva i nedostatka privatnosti. Iako kuća nudi neusporedivu slobodu, vlastito dvorište i komfor, korisnici upozoravaju da ona donosi i stalna financijska ulaganja te fizički rad oko održavanja. Konačna odluka ipak ovisi o prioritetima: stan nudi praktičnost i blizinu sadržaja, dok kuća pruža neovisan mir, ali uz status vječnog gradilišta. Poslovni

10.06. (10:00)

Pad cijena kvadrata je kao Godot, nikako ga dočekati

HNB upozorava: Cikličke ranjivosti i tržište nekretnina povećavaju rizik od šokova

Iz HNB-a su predstavili novu publikaciju Financijska stabilnost, upozorivši na jačanje cikličkih ranjivosti, ponajviše zbog situacije na tržištu nekretnina. Cijene stambenih kvadrata lani su skočile za 14,1%, što povećava rizik od oštrog pada u slučaju makroekonomskih šokova. Unatoč visokoj profitabilnosti banaka, rekordne isplate dividendi smanjuju njihove kapitalne viškove i otpornost. Ipak, makrobonitetne mjere uvedene prošlog srpnja uspješno su usporile kreditnu aktivnost i smanjile udio visokorizičnih kredita, usmjerivši kreditiranje prema održivijim uvjetima bez blokade tržišta. Index

03.06. (01:00)

Zbogom slamarice, dobar dan dionice

Hrvati otkrivaju tržište kapitala: Nekretnine i dalje prve, ali trezorci i ETF-ovi osvajaju mlađe

Hrvati tradicionalno ulažu u nekretnine, no bilježi se tiha promjena na tržištu kapitala. Zahvaljujući javnim ponudama dionica (IPO), narodnim obveznicama i trezorskim zapisima, tisuće novih investitora po prvi je put zakoračilo u svijet ulaganja. Investicijski stručnjak Krešo Vugrinčić za HRT ističe da su ovi manje rizični državni proizvodi odigrali ključnu ulogu u financijskom opismenjavanju građana. Dok mlađe generacije sve više diversificiraju portfelj preko digitalnih platformi i svjetskih ETF-ova, u tijeku je i projekt povezivanja osam regionalnih burzi kako bi se privukli veliki strani investitori. Poslovni

18.04. (13:00)

Prava prilika: Možda nema struje ni vode...

Ošasna imovina: Kako dugovi pokojnika pretvaraju gradove i općine u trgovce nekretninama

Gradovi po sili zakona nasljeđuju ošasnu imovinu – to je imovina umrle osobe koja nema zakonskih nasljednika ili je se oni odreknu, najčešće zbog dugova koji premašuju njezinu vrijednost. U tom slučaju, jedinica lokalne samouprave preuzima nekretnine i obveze, ali za dugove odgovara samo do visine procijenjene vrijednosti imovine. Iako cijene kvadrata variraju ovisno o uređenju, ošasne nekretnine često zahtijevaju dodatna ulaganja. Danica donosi primjere nekih kuća i vinograda koji se prodaju na takav način.

05.04. (18:00)

Nekome nužno zlo, nekome prilika

Parkirno mjesto: Od komunalne potrebe do isplative investicije

Cijene garaža u Hrvatskoj rastu brže od cijena stanova zbog kroničnog nedostatka parkirnih mjesta. U Zagrebu, Splitu i Rijeci garaže se prodaju za nevjerojatnih 40.000 do 115.000 eura, dok se mjesečni najam kreće oko 250 eura. Glavni uzroci su urbanističko nasljeđe (manjak mjesta u starim naseljima), sve veći broj automobila te visoki troškovi gradnje novih objekata s punjačima za električna vozila. Stručnjaci ističu da su garaže postale “top biznis” s minimalnim održavanjem, dok rješenje u obliku javnih garaža koči spora administracija i nedostatak prostora. tportal

29.03. (19:00)

Kako dobiti na lotu bez uplaćenog listića

Lovranski jackpot: Zemljište od 800.000 eura kupljeno za “kikiriki”

Priča iz Lovrana zvuči kao pravni triler u kojem atraktivno zemljište od osam tisuća četvornih metara, vrijedno 800.000 eura, prelazi u ruke novog vlasnika za samo 10.000 eura. Nevjerojatan obrat dogodio se kroz pojedinačni ispravni postupak u kojem je sud priznao vlasništvo temelju navodne kupnje od prije 56 godina, iako za to ne postoji niti jedan pisani ugovor, dokaz ili svjedok osim supruge podnositelja. Dok su susjedi desetljećima održavali teren i svjedočili da tu obitelj nikada nisu vidjeli, jedna je sutkinja to prihvatila, dok je druga u ponovljenom postupku presudila potpuno suprotno. Ministarstvo pravosuđa cijelu situaciju opravdava neovisnošću sudaca, dok lokalna zajednica strahuje da ovaj slučaj otvara vrata legalizaciji otimanja zapuštenih nekretnina. Općini Lovran sada preostaje samo dugotrajna tužba za ispravak kako bi pokušali poništiti ovaj “jackpot” iz snova. HRT

 

24.03. (12:00)

Nije žvaka za seljaka, ni stan bez strujnog priključka

Infrastruktura kao usko grlo: Zašto ključ jeftinijih stanova leži pod zemljom?

Visoke cijene stanova nisu samo hir investitora, već posljedica kroničnog manjka opremljenog zemljišta. Izgradnja cesta, vodovoda i struje je spor i skup proces koji gradovi teško prate. Tekst ističe da rješenje leži u aktivnoj ulozi gradova (poput Beča i Amsterdama) koji unaprijed pripremaju terene i planski razvijaju velike zone. Ključno je shvatiti da veći komunalni doprinosi ne moraju nužno povisiti cijenu kvadrata, već se često prelijevaju na cijenu zemljišta. Dugoročna stabilizacija cijena moguća je samo kroz sustavno planiranje i povećanje ponude infrastrukturno spremnih parcela. Poslovni

19.03. (11:00)

Muko moja, pređi na tuđe kvadrate

Od “kvadrata iz snova” do “stana iz plana”: Država i EU kreću u bitku protiv nepriuštivosti

Na RE:D konferenciji u Zagrebu istaknuto je da su cijene nekretnina u Hrvatskoj u vrhu EU-a, uz rast od 130% u zadnjem desetljeću. Iako ekonomisti rast vide kao odraz snažnog BDP-a i visokih prinosa, priuštivost je kritična: danas su potrebne 2,2 plaće za kvadrat bez kredita. Europska unija i Hrvatska odgovaraju strategijama za poticanje gradnje i brže izdavanje dozvola (cilj: 40 dana). Spas se traži u Nacionalnom planu stambene politike i EU fondovima, uz aktivaciju državnih zemljišta za tisuće novih, priuštivijih stanova kako bi mladi konačno napustili “hotel Mama”. tportal