Mikro-stanovi: Život u 18 kvadrata kao hrvatska stvarnost - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Taman da razviješ umijeće dizajna interijera

Mikro-stanovi: Život u 18 kvadrata kao hrvatska stvarnost

Rastuće cijene nekretnina popularizirale su mikro-stanove od 18 m², trend koji iz svijeta stiže i u Hrvatsku. Iako ovakav prostor zahtijeva vrhunsku organizaciju i namještaj po mjeri, on nudi prelazak na funkcionalni minimalizam uz drastično manje troškove režija i održavanja. Ključ uspjeha leži u pametnom zoniranju, korištenju svijetlih boja i multifunkcionalnim rješenjima poput Murphy kreveta. Iako život u “kutiji šibica” nosi rizik od klaustrofobije, on stanare potiče da prioritet daju iskustvima umjesto stvarima. Zaključno, život u 18 kvadrata možda je prostorno ograničen, ali financijski i stilski pruža neočekivanu slobodu. Poslovni


Slične vijesti

21.04. (20:00)

Stan na recept, a ne na kredit?

Sabor izglasao Zakon o priuštivom stanovanju: Stanovi i za 18 kvadrata

Hrvatski sabor donio je novi Zakon o priuštivom stanovanju kojim se uvodi definicija stanovanja čiji trošak ne smije prelaziti 30% prihoda obitelji. Ključne mjere uključuju:

  • Povrat poreza: Mlađi od 45 godina ostvaruju povrat cjelokupnog poreza na promet nekretnina ili polovice PDV-a za gradnju prve nekretnine.
  • Gradnja i najam: U novim zgradama pola stanova ide u prodaju, a pola u najam.
  • Mikro stanovi: Uvode se jedinice od 18 m² za mlade do 30 godina.
  • Zabrana preprodaje: Nekretnine se ne smiju otuđiti niti iznajmljivati u komercijalne svrhe 35 godina.

Oporba kritizira male kvadrature i sporost gradnje, dok vlast ističe pomoć lokalnim jedinicama u rješavanju stambene krize. Poslovni

17.04. (22:00)

Čak i ako se ne bave građevinom, možda bi se morali

Šajatović: Uspješni poduzetnici trebali bi graditi radnička naselja

Ministru Bačiću se ne može prigovoriti nedostatak truda. Ali kao i u slučaju ostalih dijelova reforme osmišljene da mladim obiteljima omogući priuštiv najam ili priuštivu kupnju prve nekretnine, može se predvidjeti da će rezultati biti skromni. Gašenje velikog požara čašama skupe vode. Dvije milijarde eura do 2030. godine. Naravno, legitimno je pesimističnom kolumnistu postaviti pitanje: ‘A, dobro, što bi ti predložio?’ Bez mnogo okolišanja: kao i prije stotinu godina, na početku industrijalizacije u Hrvatskoj, poslodavci bi trebali graditi zaposlenička naselja. Nekad su ih zvali ‘kolonije’. Danas bolje zvuči ‘kampusi’. Povijest i kapitalizma i socijalizma pokazala je da tržište samo ne može riješiti najskuplju potrebu mladih obitelji. Miodrag Šajatović za Lider.

16.04. (13:00)

Šupa - tvoj novi penthouse

Iva Marčetić: 18 kvadrata nije stan za stanovanje

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni. Priča kako Berlin i Beč osiguravaju priuštivost kroz strogu regulaciju i javno vlasništvo. U Hrvatskoj se od vlasnika praznih stanova ne traži ništa jer sektor nije uređen, a država trenutno nudi “mrkvu” bez “batine”. Umjesto poreznog pritiska na nekretnine koje stoje prazne, stvara se rentijerska klasa. Marčetić izražava sumnju u to kako jedna centralna institucija poput APN-a može učinkovito upravljati stanovima u cijeloj zemlji, a tezu za život u stanu od 18 kvadrata smatra pogrešnim razumijevanjem problema. Ideje

31.03. (12:00)

Guranje u 10 kvadrata: azijski ekstremni sport

Stambena kriza guši azijski gospodarski uspon

Azijski gradovi suočavaju se s masovnom urbanizacijom koja nadilazi kapacitete infrastrukture. Manjak od desetaka milijuna pristupačnih stanova u Indiji, Indoneziji i na Filipinima gura stanovništvo u slamove, što izravno šteti produktivnosti i zdravlju nacija. Glavne prepreke su kruti propisi, fokus investitora na luksuz i nerazvijena tržišta hipoteka. Stručnjaci sugeriraju da vlade trebaju prestati same graditi i okrenuti se poticanju privatnog sektora kroz porezne olakšice i subvencije. Rješavanje stambenog pitanja nije samo socijalni, već i ključni ekonomski test za budućnost regije. Jutarnji prenosi The Economist

26.03. (21:00)

Stanodavci u leru, država u dugu

Zakon o priuštivom stanovanju: Javnim novcem protiv praznih kvadrata

Hrvatska uvodi Zakon o priuštivom stanovanju kojim država (preko APN-a) planira aktivirati oko 600.000 praznih stanova. Vlasnicima koji nekretnine godinama drže neiskorištenima, država jamči isplatu tržišne najamnine i potpunu amortizaciju troškova. Kritičari, poput udruge Pravo na grad, upozoravaju da se time javni novac prelijeva privatnicima, čime se “betoniraju” visoke cijene umjesto gradnje javnog stambenog fonda. Dok stručnjaci zagovaraju progresivni porez i ispitivanje porijekla imovine (budući da se 70% stanova kupuje gotovinom), država radije preuzima sve rizike najma na sebe, nagrađujući pasivno držanje nekretnina. Faktograf

24.03. (12:00)

Nije žvaka za seljaka, ni stan bez strujnog priključka

Infrastruktura kao usko grlo: Zašto ključ jeftinijih stanova leži pod zemljom?

Visoke cijene stanova nisu samo hir investitora, već posljedica kroničnog manjka opremljenog zemljišta. Izgradnja cesta, vodovoda i struje je spor i skup proces koji gradovi teško prate. Tekst ističe da rješenje leži u aktivnoj ulozi gradova (poput Beča i Amsterdama) koji unaprijed pripremaju terene i planski razvijaju velike zone. Ključno je shvatiti da veći komunalni doprinosi ne moraju nužno povisiti cijenu kvadrata, već se često prelijevaju na cijenu zemljišta. Dugoročna stabilizacija cijena moguća je samo kroz sustavno planiranje i povećanje ponude infrastrukturno spremnih parcela. Poslovni

19.03. (11:00)

Muko moja, pređi na tuđe kvadrate

Od “kvadrata iz snova” do “stana iz plana”: Država i EU kreću u bitku protiv nepriuštivosti

Na RE:D konferenciji u Zagrebu istaknuto je da su cijene nekretnina u Hrvatskoj u vrhu EU-a, uz rast od 130% u zadnjem desetljeću. Iako ekonomisti rast vide kao odraz snažnog BDP-a i visokih prinosa, priuštivost je kritična: danas su potrebne 2,2 plaće za kvadrat bez kredita. Europska unija i Hrvatska odgovaraju strategijama za poticanje gradnje i brže izdavanje dozvola (cilj: 40 dana). Spas se traži u Nacionalnom planu stambene politike i EU fondovima, uz aktivaciju državnih zemljišta za tisuće novih, priuštivijih stanova kako bi mladi konačno napustili “hotel Mama”. tportal

17.03. (17:00)

Kad bi stanovi rasli kao tulipani, svi bi ih imali

Nizozemski recept za priuštivo stanovanje: precizno, planski i u najmu

Nizozemska osigurava kvalitetu priuštivog stanovanja kroz stroge standarde, dugoročno planiranje i model mješovitog razvoja (1/3 socijalno, 1/3 priuštivo, 1/3 tržišno). Ključ su velika proizvodnja stanova, prefabrikacija, BIM i snažno oslanjanje na najam uz institucionalna ulaganja. Gradovi se zgušnjavaju umjesto šire, a zemljišna politika (erfpacht) pomaže financiranju. U Hrvatskoj model nije izravno primjenjiv zbog drukčijeg financiranja i demografije, ali se mogu preuzeti elementi poput planiranja, mješovitih projekata i industrijalizacije gradnje. Poslovni

22.02. (23:00)

Odnekud poznati recept

Država planira izgradnju i obnovu 17.000 stanova do 2030. godine

Država kreće u projekt priuštivog stanovanja kako bi mladim obiteljima omogućila vlastiti dom. Preko APN-a planira izgraditi 8000 novih stanova i obnoviti 9000 postojećih do 2030., uz ulaganje oko dvije milijarde eura, a do 2034. dodatnih 3,5 milijardi eura. Cilj je ublažiti stambenu krizu i podržati obitelji u stambenom pitanju. Za usporedbu, koprivnička Podravka je 1970-ih rješavala stambena pitanja svojih radnika vlastitim sredstvima: izgradila je 318 stanova, dodijelila 2815 povoljnih kredita i pomogla oko 2000 obitelji, istovremeno gradeći stambeno naselje i infrastrukturu za zaposlenike. Danica

17.02. (19:00)

Kratkoročno pomaže, dugoročno odmaže

Vlada i arhitekt u sukobu oko Programa priuštivog najma: hoće li mjera sniziti ili podići cijene?

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1