Prekomjerna digitalizacija uništava koncentraciju i motoriku djece: Skandinavija vraća papirnate knjige - Monitor.hr
Danas (12:00)

TikTok odgoj

Prekomjerna digitalizacija uništava koncentraciju i motoriku djece: Skandinavija vraća papirnate knjige

Prekomjerno korištenje tehnologije uzrokovalo je ozbiljan pad koncentracije kod mladih – skandinavsko istraživanje pokazuje da ona traje tek 13 sekundi. Učenici sve teže pišu rukom, pate od oštećene fine motorike, rječnik im je oskudniji, a školske zadaće pišu kraticama poput “dns”. Zbog nedostatka razumijevanja pročitanog, Švedska i Finska smanjuju digitalne alate i vraćaju se svakodnevnom čitanju s papira, što već daje bolje rezultate. Stručnjaci stoga apeliraju na roditelje da ne odustaju od odgoja i predlažu uvođenje digitalnog minimalizma u svakodnevicu. HRT


Slične vijesti

28.12.2025. (23:00)

Da se ne dogodi scenarij kao u Terminatoru

Beč vodi digitalni humanizam u gradskim službama

Beč primjenjuje digitalni humanizam, pristup koji tehnologiju stavlja u službu građana, smanjuje nejednakosti i gradi povjerenje u institucije. Grad ulaže u transparentne sustave, digitalni suverenitet i edukaciju kadrova, a Centar za digitalni humanizam istražuje društvene i demokratske posljedice tehnologije. Digitalizacija se prilagođava građanima, uključuje starije, migrante i osobe s invaliditetom, te nadograđuje postojeće, stabilne javne usluge. Cilj nije broj aplikacija, nego da sustavi jednostavno rade. Netokracija

17.12.2025. (15:00)

Ako ti isključe internet, kao da su ti odsjekli ruku

Je li digitalni svijet stvaran? Možda nije materijalno, ali društveno je, s vrlo stvarnim posljedicama

Digitalni svijet, iako nema materijalnu stvarnost, ima stvarnu fenomenološku, društvenu i pragmatičku realnost. Digitalne transakcije, komunikacija i djelovanje proizvode konkretne fizičke posljedice – od isporuke robe do ekonomskih učinaka. Pozivajući se na Baudrillarda, Searlea i Merleau-Pontyja, tekst Netokracije objašnjava digitalno kao simulaciju koja je postala dio stvarnosti, društveno dogovorenu činjenicu i proširenje ljudskog djelovanja. Digitalni svijet nije manje stvaran, već drugačije stvaran.

17.12.2025. (08:00)

Manje papira, više podataka i nula iznenađenja (dok te ne strefi)

Velike promjene u Hrvatskoj iduće godine: plaće bez “dogovora”, digitalna država i nova pravila

Hrvatska uvodi niz promjena uključujući digitalnu fiskalizaciju, strože kazne za promet, rast minimalne plaće i fleksibilnost uz mirovinu. Gradnja i stanovanje se reformiraju, a uveden je i Središnji registar stanovništva koji automatizira podatke. U vezi s transparentnošću plaća, poslodavci će morati jasno prikazivati plaće i kriterije napredovanja. Porezne promjene uključuju i stimulaciju sponzoriranja društveno korisnih aktivnosti, dok Ministarstvo kulture preuzima zaštitu kulturnih dobara u Zagrebu. Poslovni

06.01.2025. (14:00)

Gradovi sve pametniji, a ljudi?

Pametni gradovi u Hrvatskoj: Kad IoT nadmaši SF

Hrvatski gradovi uskaču u svijet pametnih tehnologija s rješenjima koja uključuju digitalno parkiranje, upravljanje gužvama, bežične mreže i praćenje kvalitete zraka. Dubrovnik prednjači u turizmu s pametnim parkingom i aplikacijama za praćenje posjetitelja, dok Split, Rijeka i Zadar ubrzavaju administrativne procese i nadgledaju komunalne usluge putem IoT tehnologija. Plaćanje računa aplikacijama, najam e-bicikala i druge pametne usluge već su standard u mnogim gradovima. Ove inovacije pokazuju kako precizno korištenje tehnologije može poboljšati svakodnevni život građana. Lider

20.12.2024. (16:00)

Analogija je majka

Novinari, autori i fotografi: za buduće generacije čuvajte svoje radove od digitalnog truljenja

Taman kad se pomislilo da je internet vječno spremište svih informacija, ubrzano se nagriza veliki dio sadržaja. Značajan dio iz prošlog desetljeća već je nestao, a bojazan je da će 2025. biti kritična pa se novinari, autori i fotografi pozivaju da sami čuvaju svoje radove za buduće generacije. Fenomen digitalnog propadanja proteže se preko različitih internetskih platformi, gdje približno 23% stranica sadrži barem jednu neispravnu poveznicu, neovisno o količini prometa na stranici. Vladine stranice također nisu imune na ovaj problem – 21% vladinih stranica ima neispravne poveznice, pri čemu su lokalne i gradske vladine stranice posebno podložne ovom problemu. Digitalno propadanje događa se iz različitih razloga, uključujući gašenje stranica i web-sjedišta, promjene URL-ova i nestanak cijelih domena. Posljedice ovog propadanja su dalekosežne i utječu na povijesne zapise, akademska istraživanja i javni pristup informacijama. Ovaj trend prijeti stvaranjem “povijesnih pustinja”, gdje cijeli narativi i kulturni fenomeni riskiraju biti zaboravljeni ili pogrešno predstavljeni. Bug

19.01.2024. (23:00)

Život kao u Star Treku

Istraživanje: Porast zadovoljstva digitalizacijom u Hrvatskoj

Prema istraživanju, 49% ispitanika izražava zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga, a više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom. Kartično plaćanje je najpopularnije (85%), s mobilnim aplikacijama (54%) i gotovinskim plaćanjem (67%) na visokim pozicijama. Direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, Gea Kariž, naglašava snažan porast online kartičnih transakcija, dok se korištenje gotovine smanjuje. Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira – 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata). Ispitanici izražavaju želju za više inovacija u zdravstvu, javnoj upravi, javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. (Lider)

22.12.2023. (09:00)

Život u oblacima

Indeks digitalne kvalitete života: Europa ispred svih, Hrvatska sve bolja

Prosječna osoba provede blizu sedam sati svaki dan gledajući u ekran, bilo za posao, zabavu ili komunikaciju, naglašavajući koliko je ljudski život postao digitalan. I kao što se fizičko blagostanje razlikuje od mjesta do mjesta, tako se razlikuje i digitalno blagostanje. SurfShark je i ove godine rangirao 121 zemlju (što iznosi 92 posto svjetske populacije) prema pet ključnih metrika: dostupnost interneta, njegova kvaliteta, e-infrastruktura, sigurnost i e-uprava. Prvih deset zemalja na ljestvici su iz Europe. Hrvatska je među zemljama koje su premašile očekivanja, s obzirom na BDP. Lider

18.10.2023. (13:00)

Not great, not terrible

Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka

Prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030. donosi neke novosti, a jedna od njih je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine. Što se tiče digitalnih vještina, tu napredujemo. Digitalna infrastruktura nam je ok, no nedostaju ICT stručnjaci. Najslabiji smo u digitalnoj transformaciji javnih usluga, s par svijetlih točaka. Netokracija

09.08.2023. (15:00)

Bog, domovina, nacija, svi na pod, ovo je - digitalizacija

Uz “Hrvojku” AI ulazi i u našu državnu upravu

Upravo je očuvanje upotrebe jezika s malim brojem govornika (kao što je hrvatski) u vrijeme digitalne tranzicije jedan od ciljeva međunarodnog projekta Nacionalna platforma za jezične tehnologije u sklopu kojeg je nastala hrvatska inačica jezične platforme – Hrvojka. Primarna ciljna skupina je državna uprava, a cilj projekta je unapređenje njezina rada odnosno unapređenje komunikacije državnih institucija i građana. Inače, ako ste se pitali, Hrvojka je zapravo akronim: Hrvatski Računalni Višejezični Operativni Javni Komunikacijski Alat. Dokaz da su alati za strojno prevođenje postali jako napredni, a u budućnosti će imati vrlo važnu ulogu. Netokracija

09.06.2023. (14:00)

Novi standard

Ulaganja u automatizaciju: Iznova se izmišlja rad

Nezamislivo je danas poslovati bez digitalnih alata, posebice bez ulaganja u automatizaciju i umjetnu inteligenciju (AI). Ulagati u te digitalne alate danas ima isto značenje kao što je prije tridesetak godina značilo ulagati u IT odjel tvrtke. Pokazalo se da one kompanije iz devet zemalja zaslužnih za 40 posto globalnog BDP-a, koje snažno ulažu u digitalizaciju da bi poboljšali svoje opskrbne lance, vještine zaposlenika i usvojili održive prakse, ubiru pozitivne rezultate. Danas, primjerice, nema tvrtke koja se ne koristi elektroničkom poštom ili nema vlastitu web-stranicu. Lider