Zagreb dobio novu biciklističku magistralu u Vukovarskoj - Monitor.hr
Nedjelja (09:00)

Manje psovanja, više pedaliranja

Zagreb dobio novu biciklističku magistralu u Vukovarskoj

Dovršena je prva dionica nove dvosmjerne biciklističke staze u Ulici grada Vukovara, na potezu od Držićeve avenije do Strojarske ulice. Radovi na proširenju sjevernog nogostupa započeli su u svibnju, a staza se sada nastavlja graditi prema zapadu, sve do dvorane Vatroslava Lisinskog. Ovaj frekventni pravac svakodnevno koriste tisuće građana. Nova infrastruktura bit će široka 5,5 metara, od čega tri metra otpadaju na biciklističku stazu. Pješaci i biciklisti bit će fizički odvojeni zelenim pojasom i drvoredom, što će znatno povećati sigurnost i smanjiti međusobne konflikte u prometu do početka nove školske godine. tportal


Slične vijesti

25.01. (17:00)

Sad Jankec ne bu moral više bežati, cug mu ne bu pobegel

Povratak Samoborčeka: Između moderne željeznice i biciklističke magistrale

Legendarni vlak Samoborček, ugašen 1979. zbog nerentabilnosti, danas je tek skup tragova u betonu Trešnjevke. Dok stanovnici zapadnog dijela Zagreba priželjkuju zelenu biciklističku stazu na devet kilometara dugoj trasi od Adžijine do Podsuseda, vlasti u Samoboru i Svetoj Nedelji zagovaraju povratak moderne prigradske željeznice. Stručnjaci i gradonačelnik Tomašević podržavaju novu, elektrificiranu prugu od Bregane do Podsuseda, procijenjenu na 150-200 milijuna eura. Projekt bi smanjio cestovne gužve i zagađenje, dok bi zagrebački dio trase postao pješačko-biciklistička zona, čime bi se pomirili ekološki i prometni zahtjevi regije. HRT, tportal

20.01. (11:00)

A može i cipelcugom

Samoborček se vraća – ali biciklom

Grad Zagreb planira prenamijeniti gotovo devet kilometara dugu trasu nekadašnjeg vlaka Samoborčeka u pješačko-biciklističku magistralu koja bi povezala zapad grada s centrom. Projekt ima cilj potaknuti biciklizam i iskoristiti zapušten, ali vrijedan prometni koridor. Mjesni odbori podržavaju izradu idejnog rješenja uz naglasak na očuvanje preostalih zelenih površina. Nastavak prema Samoboru nije predviđen, a u travnju bi se trebale znati prve dionice za realizaciju. HRT

01.05.2025. (22:00)

Još jedan problem na naplati pred izbore za vlast koja najviše od svega voli bicikle

Skulpture na udaru biciklističke civilizacije

Na Savskom nasipu 12 skulptura, nikad službeno zaštićenih, našlo se u sjeni šeste faze Greenway projekta. Iako je Grad Zagreb obećao “nježno” uklapanje biciklističke staze, skulpture su završile stiješnjene uz asfalt, a neke su umalo oštećene. Jedna je skulptura i ukradena, pa se projekt našao u političkoj i stručnoj vatri uoči lokalnih izbora. Struka upozorava na loše planiranje i nedostatak osjetljivosti prema javnoj umjetnosti. Slučaj da se negdje kroz park skulptura projektira biciklistička staza s ‘ekološkim asfaltom’ nije mi poznat. Nakon pokreta Black Life Matters stvorila se svijest o neprimjerenosti ostanka nekih skulptura u javnom prostoru i potrebi njihovog deponiranja u muzeje ili rekontekstualiziranja. Međutim ovakvo rješenje nisam dosad vidio, a nagledao sam se svega u javnom prostoru, rekao je za tportal Josip Zanki, dopredsjednik HDLU-a.

12.04.2025. (14:00)

Likovnjaci protiv biciklista

Projekt biciklističke staze Greenway posljednjih tjedana udara u postamente Aleje skulptura na Savskom nasipu

Zelena staza bi se trebala protezati 132 km uz tok Save, a osim samog pojačanja biciklističkog prometa i smanjenja prometnog zagađenja trebala bi i modernizirati sliku nasipa svojom eko-tehno estetikom i dodacima poput led svjetala na solarne panele. No, došlo je do nepredviđenog problema – kip Putokazi Zvonimira Lončarića smješten je direktno na predviđenoj trasi staze. Odbor HDLU-a pregledao je dokumentaciju projekta i utvrdio da bi se Greenway trebao i mogao uskladiti s postojećim postavom. Percepcijama inovacije unatoč, projekt Greenway nije novitet, a studija izvodljivosti napravljena je još prije 10 godina. Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u izjavi za HRT rekao je da se s Greenway stazom “malo nespretno krenulo”, no nada se da će se projekt uskladiti i “da će staza nježno proći pored [kipova].”

Aleja je trebala služiti kao muzej suvremene skulpture na otvorenom s osmišljenim stazama koje bi garantirale da posjetitelji i šetači mogu sustavno proći kroz umjetničko okruženje uz rijeku. Lončarićevi Putokazi – poznate savske nožice – tamo su već gotovo 20 godina, a u 36 godina provedbe uz njih je postavljeno još 11 skulptura. Iako je to prvi takav sustavni projekt u Hrvatskoj, te stoga ima i povijesni značaj, građani ga ne mogu prepoznati jer za njega nema podrške. H-alter

06.07.2024. (18:00)

Nama koji živimo na dva kotača

Slovenska biciklistička staza koja spaja dva grada prateći željezničku trasu mogla bi nam služiti kao primjer

Gradnja željezničke pruge koja je povezivala slovenske gradove Velenje i Dravograd počela je 1897. godine, a pruga je službeno otvorena 20. prosinca 1899. godine. U svega dvije godine, bez modernih strojeva i ostale tehnologije, samo od Velenja do Mislinje prokopano je 5 tunela, 8 puta premošćena rijeka Paka i izgrađen vijadukt kod Gornjeg Doliča. Za usporedbu, u 21. stoljeću rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo – Križevci u Hrvatskoj traje već osam godina. No, prugom se nažalost nismo imali prilike provozati vlakom. Ukinuta je 1968. godine i Velenje i Dravograd danas nisu povezani željezničkom vezom. Poslije vlaka, drugi najbolji način održive mobilnosti su bicikli, a Slovenci su to za razliku od hrvatskih političara usvojili. 35 kilometara koji se danas ne može prijeći vlakom, može se prijeći sjajnom biciklističkom stazom. H-alter donosi reportažu (recenziju) slovenske staze kakvih bi moglo biti i kod nas.

26.05.2024. (15:00)

Lepe ti je Zagorje zelene

Zagorje kao primjer biciklističke infrastrukture: nove 5 km duge staze ne bi se posramio ni Amsterdam

Novootvorena biciklistička staza BRZO spaja Zabok i Oroslavje, a uključuje i prekrasan biciklistički most preko željezničke pruge u Zaboku kojeg se ni Nizozemska ne bi posramila. No, dojam je da su u gradu izvođači ove staze poslovično pogubljeni, ali ostatak staze kao i mostovi su svakako osvježenje u hrvatskom lutanju u potrazi za odgovorom na pitanje što li je to biciklistička infrastruktura. Staza je zanimljiva i za korištenje rekreativcima, ako već nema onih koji putuju na posao ili obavljaju svakodnevne poslove. Od Oroslavja se može nastaviti prema Stubici, okupati se u toplicama, posjetiti Gupčevu lipu, nastaviti prema Mariji Bistrici i zaokružiti natrag prema Zaboku. H-alter

03.04.2024. (13:43)

U Poljskoj otvoren najduži pješačko-biciklistički most – novi simbol Varšave

16.02.2023. (18:00)

Pedaliranjem do Slovenije

Pilot projekt 132 kilometra duge biciklističke staze

Državna biciklistička ruta Greenway duga 132 kilometra išla bi od slovenske granice, preko zagrebačkog dijela nasipa Save pa sve do naselja Lijevi Dubrovčak u Zagrebačkoj županiji. Kada se zna da Zagreb prema službenim podacima ima gotovo 500 kilometara biciklističkih površina, moglo bi se pomisliti da će „Greenway“ lansirati Zagreb na čelo europskih biciklističkih metropola. No, u zagrebačkom Sindikatu biciklista ne samo da ne dijele takav optimizam, negoupozoravaju kako Zagreb u odnosu na usporedive gradove u Europi kasni nekoliko desetljeća. Realizacija rute u punoj duljini bila bi značajan doprinos pozicioniranju Hrvatske na cikloturističkoj karti, odnosno njezinom povezivanju sa Slovenijom i ostatkom Europe prema zapadu. Lupiga

05.08.2017. (12:45)

Zagreb: Obnovljena Kranjčevićeva prilagođena biciklistima puštena u promet, vrijede nova pravila (biciklisti imaju svoj dio prije zebre)