Zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama manje 3,5 posto - Monitor.hr
20.11. (17:00)

Kada more utihne, utihnu i obrti — statistika je opet na godišnjem

Zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama manje 3,5 posto

Zaposlenost u obrtima i slobodnim profesijama u Hrvatskoj u rujnu je pala za 3,5 posto u odnosu na kolovoz, ponajprije zbog završetka turističke sezone. Najveći pad bilježe obrti, s minusom od 3,7 posto, dok su slobodne profesije ostale gotovo stabilne. Ukupno je zaposleno 228.766 osoba, što je 8183 manje nego mjesec prije. Rast zaposlenosti zabilježen je u svega četiri djelatnosti, najviše u rudarstvu. Regionalno, 12 županija ima rast, a sedam pad, s Ličko-senjskom kao najvećim gubitnikom. Obrti ostaju najosjetljiviji na sezonske oscilacije. Poslovni


Slične vijesti

24.10. (19:00)

To pdf or not to pdf, pitanje je sad

Fiskalizacija 2.0: Nova pravila, stara zbrka

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici morat će izdavati i zaprimati eRačune putem odabranih informacijskih posrednika, no tvrtka Moj eRačun uspjela je taj prijelaz pretvoriti u malu aferu. Masovno su poslali zahtjeve poduzetnicima sugerirajući registraciju bez njihova pristanka, što je izazvalo buru reakcija i upozorenje Porezne uprave. Stručnjaci upozoravaju da je ključno donijeti informirani izbor o pristupnoj točki i certifikatu te da će pravi test fiskalizacije 2.0 tek početi – kad se u sustav uključe stvarni računi. Netokracija… Za obrtnike paušalce još uvijek vrijedi prilagodba do 1.1.2027., pogotovo ako posluju samo s tvrtkama. U slučaju da posluju s fizičkim osobama, tada je fiskalizacija potrebna i za njih. Komentiraju na Forumu.

14.10. (21:00)

Kad porezni broj raste brže od inflacije

Paušalci i iznajmljivači predvode rast broja obveznika

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, broj poreznih obveznika u Hrvatskoj porastao je u gotovo svim kategorijama. Paušalnih obrta sada je više od 100 tisuća, što je rast od 15 posto u godinu dana, dok je broj obveznika najma porastao 12 posto. Raste i broj tvrtki koje plaćaju porez na dobit, a jedino turistički iznajmljivači bilježe usporavanje. Ukupno, broj obveznika porastao je 6,8 posto, što upućuje na sve veću formalizaciju i legalizaciju prihoda. Lider

22.09. (09:00)

Ili kako naučiti razliku između "ja sam gazda" i "gazda mi je firma"

Pokretanje biznisa: Što je bolje za vas – obrt ili d.o.o.

Prilikom pokretanja posla početnici biraju između obrta i trgovačkog društva. Obrt je jednostavniji i jeftiniji za otvaranje, nudi i paušalno oporezivanje, ali vlasnik odgovara svojom imovinom. Trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.) traži veći administrativni i financijski angažman, obveznu isplatu plaće direktoru, ali nudi ograničenu odgovornost i veće mogućnosti financiranja. Izbor ovisi o ciljevima – obrt za jednostavniji start i manji rizik ulaganja, trgovačko društvo za ozbiljnije projekte i zaštitu osobne imovine. Savjeti

17.09. (14:00)

Fiskalna stega za sve

Fiskalizacija 2.0 i paušalni obrt: što se stvarno mijenja od 2026.

Od 1.1.2026. paušalni obrti moraju fiskalizirati transakcijske račune izdane fizičkim osobama i zaprimati eRačune, dok obveza njihova izdavanja dolazi tek 2027. Računi za firme (B2B) do tada se i dalje mogu izrađivati u Excelu ili predlošcima. U svakom slučaju trebat će vam program za fiskalizaciju. Ulazne eRačune možete pratiti kroz besplatnu MikroeRačun aplikaciju ili neki drugi softver. U praksi, najveća promjena za većinu paušalaca bit će upravo fiskalizacija računa prema građanima. Fiskalopedija… službeno na stranicama Porezne

24.08. (01:00)

Sami svoji šefovi

Samozapošljavanje u Hrvatskoj: Gotovo 50.000 ljudi pokrenulo je vlastiti biznis uz državne potpore

U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2025. godine. Te su potpore, koje se sufinanciraju iz fondova EU-a, iznosile do 7000 eura za paušalni obrt, a do 15.000 eura za klasični obrt ili tvrtku. Ukupno je u tom razdoblju isplaćeno više od 450 milijuna eura. Većina korisnika otvara obrte, a najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Iako su aktivne mjere zapošljavanja jedan od faktora, pridonijele su značajnom smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je s 16,1% u 2016. pala na 4% u 2025. godini. No, nisu svi korisnici potpore na kraju i uspjeli, jer su ili precijenili svoje sposobnosti ili su loše procijenili tržište. Nacional

14.08. (20:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

08.08. (18:00)

Kad ti algoritam zatvori vrata ureda, otvoriš vrata garaže

Generacija Z bježi od AI-a – ravno u radionicu

Novo istraživanje Zetyja otkriva da 72 % pripadnika generacije Z vjeruje kako će AI u pet godina smanjiti broj početnih korporativnih poslova, gurajući ih prema fizičkim i obrtničkim zanimanjima. Više od 40 % mladih već je prilagodilo karijeru, uče nove vještine ili razmišljaju o promjeni industrije. Građevina, vodoinstalacije i poslovi usmjereni na ljude percipiraju se kao najsigurniji, dok administracija i financije spadaju među najugroženije sektore. Za mnoge je zanatski rad postao simbol sigurnosti i kontrole u AI eri. tportal

10.07. (14:00)

Nikad više posla

Obrtnička zanimanja su hit u Hrvatskoj, porast interesa za automehaničare, frizere i kozmetičare

Završene su prijave za upis u srednje škole, a podaci pokazuju da su kapaciteti bili dostatni za sve zainteresirane učenike. Poseban porast zanimanja zabilježen je za programe strukovnog obrazovanja. Osim toga, tradicionalno popularni ostaju i ekonomski, medicinski, turistički i informatički smjerovi. Značajan je rast obrtništva u Hrvatskoj. Na razini godine rastemo 10%, u ovom trenutku 130.000 obrtnika radi i egzistira u Hrvatskoj, ali još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao, ali naravno pružaju se i druge mogućnosti… rekli su u Otvorenom. HRT, tportal

31.03. (14:00)

Zbogom papirima, dobrodošli u e-doba… sviđalo vam se ili ne

Sve poduzetnike uskoro čeka obavezna fiskalizacija računa

Fiskalizacija i izdavanje e-računa od iduće godine postaje obaveza za sve poduzetnike i obrtnike, odnosno obveznike PDV-a te poreza na dohodak i dobit te u poslovanju s poslovnim partnerima. Fiskalizirat će se i oni računi plaćeni putem Revoluta, PayPala i drugih web platformi. Uvodi se i obvezna digitalizacija izdavanja i arhiviranja računa, a papir i PDF odlaze u povijest. Promjene zahvaćaju oko 170.000 tvrtki i obrtnika, a računovođe već dižu uzbunu zbog kratkog roka prilagodbe. Za paušalce, odnosno one izvan sustava PDV-a ta promjena dolazi od 2027. godine. Iako se uvode i olakšice poput besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, mnogi smatraju da će nova pravila donijeti više administrativnih glavobolja nego koristi. Hoće li biti “enter i gotovo” ili “panika i Excel”? tportal

28.02. (17:00)

Svi su otišli za Austriju i Njemačku

Osim što je premalo majstora, cijene su otišle u nebo, a za kvalitetu izvedbe često nema jamstva

Događa se to da majstora na tržištu očito nema. Zbog velike potražnje cijene radova lete u nebo i rijetki si to danas mogu priuštiti. Svjesni su toga i u Obrtničkoj komori grada Zagreba. Keramičari, vodoinstalateri i postavljači podnih obloga među najtraženijima su – pronaći kvalitetnog majstora postalo je prava misija. Potražnju za majstorima ne mogu nadoknaditi ni strukovne škole koja ne pamte ovako velik interes učenika. Tu definitivno nešto ne valja, tu konkurencija ne može biti ista ili je jedna damping cijena ili je druga prenapuhana, znači svi mi plaćamo gotovo isto radnike kojih nema, a materijali su manje više isti – kažu iz Obrtničke komore. HRT