Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
22.05. (08:00)
Ponovno podgrijano, ali s karakterom
Zašto je neka hrana ukusnija kada je se jede drugi dan? Znanost ima odgovor
Ostaci hrane ponekad su ukusniji dan nakon kuhanja zbog kemijskih procesa poput oksidacije i razgradnje proteina, koje omekšavaju jake arome i poboljšavaju teksturu. Okusi se „stisnu“, povežu i razviju složenost, posebno u jelima poput variva, curryja i umaka. Umami, peti okus, postaje izraženiji zbog oslobađanja glutamata. No, ne vrijedi za svu hranu – salate i sufle ne prolaze test ponovnog zagrijavanja. I da, podgrijavanje ima svoja pravila – bolje je poneku vrstu hrane baciti nego riskirati bakteriološku avanturu. IFL Science