Zašto ste stalno umorni: skriveni uzroci iscrpljenosti - Monitor.hr
Subota (19:00)

Nije do joge, nego do jaja i štitnjače

Zašto ste stalno umorni: skriveni uzroci iscrpljenosti

Kronični umor može skrivati ozbiljnije uzroke od manjka sna – od deficita nutrijenata poput kolina i vitamina D do problema sa štitnjačom, dehidracije ili nuspojava lijekova. Vegani i vegetarijanci skloniji su manjku kolina, a zimski manjak sunca iscrpljuje zalihe vitamina D. Previše kofeina također može stvoriti začarani krug nervoze i nesanice. Stručnjaci naglašavaju da se iscrpljenost ne rješava energetskim pićima, već pravilnom prehranom, dijagnostikom i prilagodbom životnih navika. tportal


Slične vijesti

13.09. (21:00)

A gle nas. Potencijal za energiju doslovno - ispišamo

Elektroredukcija nitrata u amonijak pomoću Mo/TiO2 nanocjevčica: Iz otpadne vode do amonijaka i čiste energije

Nitrati, nekada ključna sirovina za dušičnu kiselinu i eksplozive, danas su opasni polutanti. Znanstvenici su razvili elektrodu od titanijevih nanocjevčica obloženih molibdenom (Mo/TiO2-M) koja katalizira pretvorbu nitrata u amonijak električnom strujom. Elektroda je učinkovita i ekološki prihvatljiva, proizvodnja amonijaka je stabilna (5,18 mg/cm²/h), a istovremeno smanjuje zagađenje nitrata u vodi, spajajući kemijsku tehnologiju i zaštitu okoliša. Nenad Raos za Bug

27.08. (09:00)

Slatkovodno-slani pogon

Osmotska elektrana: Proizvodnja električne energije na principu osmoze – slatke i slane vode

Japan je u jugozapadnom gradu Fukuoki pokrenuo drugu osmotsku elektranu u svijetu, a procjenjuje se da će godišnje proizvoditi 880 tisuća kilovatsati električne energije. Nova tehnologija temelji se na osmozi, prirodnom procesu u kojem voda s manjom koncentracijom soli prelazi kroz posebnu membranu prema onoj s većom. Taj protok vode stvara pritisak koji se zatim koristi za proizvodnju električne energije. Iako je tehnologija u ranim fazama, smatra se da je pouzdan izvor energije jer nije ovisna o vremenskim uvjetima, za razliku od solarnih ili vjetroelektrana. Guardian, tportal

29.06. (20:00)

Sunce im grije radni staž

Krovna revolucija: kako domaće tvrtke pune baterije izravno od sunca

Na krovovima svojih pogona tvrtka Končar postavlja sunčane elektrane koje već pokrivaju velik dio potrošnje, smanjuju emisije CO₂ i ovisnost o tržištu energije. Do 2026. planira iz obnovljivih izvora pokrivati 35% potreba. Sličnim putem idu i druge tvrtke poput Plive, Podravke i METRO-a. U Hrvatskoj je trenutačno priključeno više od 27.000 solarnih sustava, a industrijski objekti daju značajan doprinos energetskoj tranziciji – tiho, ali učinkovito, panel po panel. Zgradonačelnik

23.01. (18:00)

Kad plastika postane superjunak za energiju

PEDOT nanovlakna: revolucija u pohrani energije

Znanstvenici s UCLA razvili su PEDOT nanovlakna s izvanrednim kapacitetom pohrane energije, čak 100 puta vodljivijima od komercijalnih alternativa. Ova nanovlakna omogućuju izradu superkondenzatora s kapacitetom preko 4600 milifarada po kvadratnom centimetru i 70.000 ciklusa punjenja. Vertikalni rast materijala povećava površinu za pohranu naboja, čime se otvara put za primjene u električnim vozilima, prijenosnoj elektronici i sustavima obnovljive energije. PEDOT, dosad korišten za zaslone i pametne prozore, sada postaje ključan za učinkovitu i održivu pohranu energije. Revija HAK

23.01. (09:00)

Energija: skupa, ali neizbježna

Hrvatsko gospodarstvo povećalo potrošnju energije za 4%


Energetski institut Hrvoje Požar objavio je godišnji pregled Energija u Hrvatskoj 2023. Potrošnja energije u industriji porasla je za 4% u odnosu na 2022., a u razdoblju od 2018. do 2023. bilježi prosječni godišnji rast od 0,2%. U tom su razdoblju povećani udjeli tekućih goriva, neobnovljivog otpada, pare i vrele vode, dok su obnovljivi izvori i električna energija u padu. Smanjena je potrošnja u industrijama obojenih metala, prehrambenoj i tekstilnoj industriji, ali većina sektora bilježi rast. Savjeti

18.01. (11:00)

Smeće kao izvor struje

Pretvaranje industrijskog otpada u energetski eliksir

Znanstvenici su otkrili način da industrijski otpad, trifenilfosfin-oksid (TPPO), pretvore u anolit za protočne baterije. TPPO se reducira u stabilniji spoj CPO, koji pohranjuje energiju kroz elektrokemijske procese. Ključ je pronalazak idealnog otapala, smjese dimetilformamida i acetonitrila, koja omogućava dugotrajan rad baterije. Ova tehnologija obećava budućnost u kojoj će tekući elektroliti zamijeniti fosilna goriva u cjevovodima, otvarajući vrata novoj eri energetske održivosti. Nenad Raos za Bug

08.01. (23:00)

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

22.11.2024. (23:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

25.10.2024. (20:00)

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

21.05.2024. (17:00)

I korov može biti koristan

Milijune tona invazivnog autohtonog grmlja iskoristit će za napajanje nove postaje

Vlasnici bivše elektrane na ugljen planiraju je transformirati u najveći australski generator biomase koristeći korov. Projekt bi mogao pomoći i lokalnim poljoprivrednicima koji se godinama pokušavaju riješiti korova. I to je upravo ono što se sprema u ovoj bivšoj elektrani na ugljen u Novom Južnom Walesu u Australiji. Neaktivna je desetljeće. Ali Verdant Earth Technologies želi je ponovno pokrenuti koristeći biomasu. Gdje god palite bilo što, po mom mišljenju, to bi trebalo staviti u elektranu koja stvara električnu energiju – kažu iz tvrtke. HRT