Zatvaranje Hormuškog tjesnaca: kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje za naftom i plinom - Monitor.hr
22.06.2025. (20:00)

Negdje će nekoga zaboljeti, valjda

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca: kroz njega prolazi oko 20 posto globalne potražnje za naftom i plinom

Hormuški tjesnac, koji se nalazi između Perzijskog i Omanskog zaljeva, predstavlja jedinu pomorsku vezu Perzijskog zaljeva s otvorenim morem, što ga čini jednim od najvažnijih pomorskih putova za globalnu trgovinu energentima. Kao što su ranije upozorili pojedini analitičari, zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi izazvati ekonomski šok veći od onoga koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu, zbog ključne uloge tog plovnog puta u globalnoj opskrbi naftom i plinom. Svaka blokada plovnog puta ili poremećaji u protoku nafte mogli bi izazvati nagli porast cijena i teško pogoditi uvoznike energije, posebno u Aziji. tportal


Slične vijesti

Subota (14:00)

Tko s minama spava, mokar se budi

Dardanelska lekcija: Zašto se tjesnaci ne otvaraju silom

Povijesni debakl iz ožujka 1915. godine u Dardanelima služi kao vječna opomena modernim silama. Britansko-francuska flota pokušala je probiti turski tjesnac bombardiranjem obale i čišćenjem mina, no plan je završio katastrofom. U samo nekoliko sati, asimetrično ratovanje i nevidljiva minska polja potopili su tri bojna broda, dok je četvrti teško oštećen. Zaključak je jasan: nemoguće je sigurno čistiti more dok neprijatelj kontrolira obalu. Čak i tehnološki nadmoćne mornarice ostaju nemoćne pred minama, što objašnjava današnji oprez velikih sila prema Hormuškom tjesnacu. tportal

01.04. (10:00)

Kad se proračun "zapali", nafta služi kao vatrogasac

Teorija kaosa: Je li rat na Bliskom istoku plansko brisanje dugova?

Analiza Velimira Šonje za Ekonomski lab odbacuje teoriju da SAD namjerno potiče rat i inflaciju kako bi obezvrijedio golemi javni dug (122% BDP-a). Umjesto genijalnog plana, trenutna situacija rezultat je teorije kaosa: izraelske borbe za opstanak i nepredviđenih posljedica blokade Hormuškog tjesnaca. Iako se trgovci klade na smirivanje cijena nafte u drugoj polovici 2026., “istočni grijeh” rasta kamata i cijena energenata prijeti stagflacijom. Države imaju fiskalni prostor za amortizaciju šoka kroz smanjenje trošarina, no politička nespremnost na odricanje od prihoda čini globalni ekonomski oporavak neizvjesnim do ključnih američkih izbora.

24.03. (11:00)

Nemojte opet točiti kao da nema sutra

Otvoreno: Vlada kroji mjere dok oporba niže kritike zbog poskupljenja goriva

Unatoč poskupljenju goriva, Vlada poručuje da situaciju drži pod kontrolom novim paketom mjera vrijednim 450 milijuna eura. Ministar Glavina ističe regulaciju cijena kao ključ stabilnosti, dok Ivica Mesić umiruje poljoprivrednike tvrdnjom da plavog dizela ima dovoljno te da proljetna sjetva nije ugrožena. Kroz Hormuški tjesnac odvija se ogroman dio svjetske trgovine i proizvodi oko 20% svjetske nafte.  S druge strane, oporba (Benčić i Zmajlović) upozorava da su mjere “vatrogasne”, bez prave kontrole marži i uz izostanak poreza na ekstraprofit trgovaca i banaka. Dok vlast ističe rast BDP-a i plaća, kritičari podsjećaju na visoku inflaciju i neiskorištene potencijale domaće proizvodnje hrane. HRT, tportal

17.03. (19:00)

Reagan je uspio, hoće li i narančasti?

Rat, Hormuz i nafta: svijet između šoka i kontrole

Nakon gotovo tri tjedna sukoba cijene nafte snažno osciliraju, uz kratkotrajne skokove prema 120 dolara, ali i smirivanja zbog otpuštanja strateških rezervi. Ključna nepoznanica ostaje blokada Hormuškog tjesnaca. SAD, EU i Kina imaju dovoljno rezervi za nekoliko mjeseci, no tržišta očekuju dugotrajniji poremećaj. Najvjerojatniji je scenarij postupne (“stop-go”) deblokade uz cijene oko 100 dolara. Brzi rasplet ili eskalacija i dalje su mogući, ali ograničeni su političkim i ekonomskim pritiscima na obje strane. Velimir Šonje za Ekonomski lab podsjeća kako je Ronald Reagan deblokirao Hormupki tjesnac izravnom vojnom intervencijom 1988. No, danas je situacija složenija (dronovi, globalna potražnja, Kina), pa isti ishod nije zajamčen.

03.03. (08:00)

Kad geopolitička partija šaha zagrije ploču, prvo se zapali - cijena goriva

Američki vojni obruč oko Irana i rizik za svjetsku ekonomiju kroz Hormuški tjesnac

Regija Bliskog istoka suočena je s rastućim napetostima dok SAD održava snažnu vojnu prisutnost oko Irana, uključujući baze u Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Kataru, Bahreinu i UAE-u te nosače aviona poput USS Abraham Lincoln i USS Gerald R. Ford. Izrael se oslanja na tehnološku nadmoć, dok Iran prijeti projektilima i proxy snagama. Svaka eskalacija mogla bi destabilizirati regiju i ugroziti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20% svjetske nafte, što bi izazvalo rast cijena goriva i inflaciju globalno. N1

  • Anketa: Tek svaki četvrti Amerikanac odobrava napade na Iran (Index)
  • Domet iranskih projektila iznosi oko 2000 kilometara (tportal)
  • Voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović: Hrvati i Europljani se ne trebaju bojati oružanog sukoba, no svakako bi nam trebala nova društvena paradigma glede energetike, prehrambene industrije i tehnologije (Nacional)
  • Satelitske snimke pokazuju razmjere iranskih napada na Dubai (tportal)