Zbog slabe ponude i jake potražnje nema pada cijena nekretnina - Monitor.hr
Danas (10:00)

Kao nema nas, a sve se mora novo gradit

Zbog slabe ponude i jake potražnje nema pada cijena nekretnina

Tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj i dalje bilježi dvoznamenkasti rast cijena, a prosjek novogradnje prvi je put prešao 3.000 €/m². Iako je financijska priuštivost oslabila, i dalje je znatno povoljnija nego 2008. godine. Rast cijena više ne predvode Zagreb i Jadran, već ostali dijelovi Hrvatske. Pritisak na cijene održavaju rekordna zaposlenost, rast plaća, visoka štednja i niske kamatne stope. Unatoč prvim znakovima hlađenja u građevinskom sektoru, nagli pad cijena se ne očekuje zbog strukturnog manjka ponude. Javne politike stoga primarno moraju poticati novu gradnju. Velimir Šonje i Ivica Brkljača predstavljaju novi broj Nekretninskog pulsa za Ekonomski lab


Slične vijesti

08.07. (10:00)

Nego, prodaje li tko kampericu? Pitam za prijatelja

Nekretninski paradoks: Promet u slobodnom padu, cijene i dalje u nebu

Iako je promet nekretninama u Hrvatskoj pao za čak 42% (i to četvrtu godinu zaredom), cijene stambenih kvadrata skočile su za 14%, što je trostruko više od prosjeka Europske unije. Stručnjak Dubravko Ranilović pojašnjava da ovaj paradoks proizlazi iz premale ponude, niza neaktivnih stanova te činjenice da se nekretnine masovno kupuju kao investicija radi zaštite od inflacije. Ranilović ne očekuje slom tržišta poput onog iz 2008. godine, no najavljuje nužnu korekciju nerealnih cijena. Red bi trebale uvesti i nove zakonske izmjene koje postrožuju kazne za nelegalne posrednike. tportal, Index

28.06. (22:00)

Lakše je postati Parižanin nego Splićanin s lokalnom plaćom

Split i Lisabon na vrhu Europe po nedostupnosti stanova: Za kvadrat se radi dvostruko više od gornje granice normale

Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.

07.05. (12:00)

Šupa kao vila

Cijene nekretnina divljaju zbog gradnje višestambenih zgrada, a mikrolokacija i uvjeti određuju golema odstupanja

Tržište nekretnina u Zagrebu postalo je nepredvidivo, što najbolje ilustrira rasprava o zemljištu od 690 m² na Trešnjevci. Dok bi laik ponudio do 200.000 eura, realnost investicijskog potencijala podiže letvicu na pola milijuna eura i više. Ključ cijene nije u “travi”, već u dozvoljenoj izgrađenosti višestambenih zgrada; primjerice, slična parcela u blizini oglašena je za nevjerojatnih 1,2 milijuna eura. Stručnjaci savjetuju oprezan pristup vlasniku bez istrčavanja s brojkama, jer na traženim mikrolokacijama investitori već odavno kucaju na vrata, pretvarajući stare potleušice u zlatne rudnike. Jutarnji

25.02. (20:00)

Negdje stan košta kao garaža, a negdje garaža kao stan

Najjeftiniji kvadrati u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, najskuplji u Zagrebu i uz obalu

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

18.02. (09:00)

Ako imaš tri plaće i sreće, možda staneš u kvadrat

Stanovanje u Hrvatskoj: cijene rastu, plaće zaostaju

Cijene stanova u Hrvatskoj rastu znatno brže od plaća – u trećem tromjesečju 2025. skočile su 13,8%, dok su plaće rasle 9,5%. Najteže je doći do vlastitog kvadrata u Splitu, gdje je potreban iznos od 2,9 prosječnih plaća po četvornom metru, dok je najpriuštivije u Slavonskom Brodu (1,3 plaće). Regionalne razlike dodatno pogoršava ograničen pristup kreditima i uvjeti HNB-a. Vladine mjere uključuju porezne olakšice i državnu gradnju stanova za mlađe od 45 godina, no u turističkim gradovima put do vlastitog doma i dalje ostaje dug i zahtjevan. tportal

16.02. (17:00)

Cijene će pasti, evo samo što nisu

Bačić predstavio Nacionalni plan stambene politike vrijedan 5,5 milijardi eura

Država planira izgraditi 10.000 stanova, aktivirati 9000 praznih te potaknuti neprofitne zadruge, stoji u Nacionalnom planu stembene politike koji je predstavio ministar Branko Bačić. Cilj je priuštivije stanovanje, no riječ je o tek oko 10 posto procijenjenih potreba. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u Dubravko Ranilović smatra da su porezne mjere preblage te upozorava na pad prometa i nerealne tražene cijene, uz očekivanje mogućeg usporavanja rasta cijena. HRT

11.02. (21:00)

A rijetko tko kupuje

Prosječne cijene stanova za 2026.: obala prednjači, Zagreb ubrzava

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

18.12.2025. (20:00)

Nepriuštivost vlasništva

U Hrvatskoj se 2025. dogodila drastična promjena na tržištu nekretnina – najam postaje dominantan oblik stanovanja

Dok medijalna cijena stanova u 2025. godini u Republici Hrvatskoj iznosi 2.555 eura/m2, što je rast od 9,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, medijalna najamnina dosegnula je 10,1 euro po četvornom metru, uz znatno višu stopu rasta od 15,5 posto. Istovremeno se broj kupoprodajnih transakcija smanjuje, a broj ugovora o najmu snažno raste. Sve to sugerira da je tržište doseglo točku u kojoj najam iz privremenog rješenja postaje dominantan oblik stanovanja. Snažan rast broja ugovora o najmu – 44,1 posto na razini čitave zemlje te čak 68,4 posto u Gradu Zagrebu – vjerojatno je posljedica i institucionalnih promjena. Uvođenje poreza na nekretnine, koje donosi povoljniji porezni tretman stanova u dugoročnom najmu, potaknulo je dio vlasnika stanova koji su do sada iznajmljivali ‘na crno’ da legaliziraju postojeće najmoprimce… Tportal

18.12.2025. (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni

13.10.2025. (10:00)

Kad san o vlastitom stanu postane matematička formula

Hrvatska na staklenim kvadratima – kako do priuštivog stana?

Cijene stanova u Hrvatskoj rastu brže od plaća, a tržište najma je nerazvijeno i nestabilno. Recentni događaji i rasprave ukazuju na potrebu priuštivog i održivog stanovanja kroz javno-privatna partnerstva, regulaciju najma, aktivaciju praznih stanova i kvalitetno urbanističko planiranje. Fokus je na dugoročnoj održivosti, demografskoj revitalizaciji i integraciji stana u zajednicu. Ključ uspjeha leži u sinergiji državnih politika, lokalne samouprave i privatnog sektora, praćenju transparentnih pokazatelja te učenja iz europskih primjera poput Beča. Zgradonačelnik