Zdravlju šteti manje od 6 i - više od 8 sati sna - Monitor.hr
24.03.2015. (12:25)

Samoubojstvo iz kreveta

Zdravlju šteti manje od 6 i – više od 8 sati sna

Osam sati sna svake noći smatra se idealnom količinom potrebnom za odmor i zdravlje, no dio stručnjaka sada kaže da je toliko sna previše. Istraživanje pokazuje da više od 8 ili manje od 6 sati sna donosi i veći rizik prerane smrti. Najzdravija je, navodno, sredina. BBC


Slične vijesti

20.12.2025. (18:00)

Podočnjaci kao alarm

Manjak sna povezan s kraćim životnim vijekom, odmah iza pušenja

Velika američka analiza objavljena u časopisu Sleep Advances pokazuje da je kronični manjak sna, odmah iza pušenja, jedan od najsnažnijih prediktora kraćeg očekivanog životnog vijeka. Usporedbom svih američkih okruga utvrđeno je da područja s većim udjelom ljudi koji spavaju manje od sedam sati žive kraće, čak i kada se u obzir uzmu prehrana, tjelesna aktivnost, pretilost i socioekonomski faktori. Studija sugerira da san treba tretirati kao ravnopravan, četvrti stup javnog zdravlja. Igor Berecki za Bug

18.11.2025. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug

13.11.2025. (09:00)

I mozak sklopi oči prije nas

Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san

Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index

10.11.2025. (12:00)

Ni u snu si ga ne možeš priuštiti

Jeste li primijetili da gotovo nikad ne sanjate mobitel? Stručnjaci objasnili zašto

Unatoč tome što ih stalno koristimo, pametni telefoni rijetko se pojavljuju u snovima — samo kod oko tri posto ljudi. Psiholozi poput dr. Kellyja Bulkeleya smatraju da tehnologije prijevoza, poput automobila i aviona, izazivaju jače tjelesne dojmove pa češće ulaze u snove. Autorica Alice Robb dodaje da snovi služe kao „trening preživljavanja“, pa je prirodno da u njima dominiraju instinktivne, a ne suvremene situacije. Tek bi širenje virtualne stvarnosti moglo promijeniti taj obrazac u budućnosti. Index

24.10.2025. (01:21)

Trajno loš san također mogući uzrok demencije

22.10.2025. (14:00)

Krevet kao mučilište

Trećina Europljana boluje od nesanice. Čak više od osamdeset posto Hrvata ne spava kvalitetno

Nesanica je raširen poremećaj spavanja koji uzrokuje umor, nervozu i smanjenu koncentraciju. Često traje tjednima, a stres, tihi vrtlog misli i poremećaji poput apneje pogoršavaju problem. Liječenje se ne svodi na čarobne tablete – dugoročno pomažu kognitivno-bihevioralne metode, pravilna rutina, isključivanje ekrana prije spavanja, zapisivanje briga i tehnike disanja poput 4-7-8. Krevet treba koristiti samo za spavanje, a ako nesanica traje dulje od tri tjedna, preporučuje se stručna pomoć. Cilj je razbiti strah od noći i vratiti san, energiju i kvalitetu života. HRT

20.10.2025. (18:00)

Kad san postane luksuz, a budilica neprijatelj

Ženama treba više sna – i znanost to potvrđuje

I to do 20 minuta više – zbog složenijih moždanih funkcija, hormona i menstrualnog ciklusa. Tijekom folikularne faze spavaju bolje, dok u lutealnoj češće pate od buđenja i manjka dubokog sna. Uz biološke razlike, žene dodatno iscrpljuju društveni pritisci i neplaćeni kućanski rad. Iako vikend-spavanje pomaže, ne briše sve posljedice kroničnog umora. Stručnjaci poručuju: žene trebaju više sna – i manje osjećaja krivnje zbog toga. DW

25.09.2025. (20:00)

Botoks je skup, ali spavanje je besplatno

Je li “beauty sleep” samo mit? I ne nužno, kvalitetan san je temelj zdravlja i mladolikog izgleda

Kvalitetan san ključan je za zdravlje i izgled kože. Tijekom dubokog sna tijelo potiče proizvodnju kolagena i smanjuje razinu kortizola, čime se ubrzava regeneracija i smanjuju upale. Nedostatak sna vodi suhoj koži, aknama, borama i ubrzanom starenju. Studije pokazuju da neispavani ljudi izgledaju manje privlačno i zdravije, a i sami se osjećaju nesigurnije. Ni najskuplja kozmetika ne može zamijeniti učinke redovitog i kvalitetnog odmora – san ostaje temelj ljepote i samopouzdanja. Index

07.08.2025. (18:00)

Ako mogu oni na grani, možemo i mi na kauču

Istraživanje otkriva: orangutani koriste dnevni drijemež za nadoknadu noćnog sna

Divlji orangutani u Sumatri često ubacuju dnevne drijemeže kako bi nadoknadili manjak sna, pogotovo nakon noći ispunjenih društvenim aktivnostima (čitaj: seksom i tulumima na granama). Studija sa Sveučilišta u Zürichu potvrđuje da ovi “power napovi” služe kao biološki reset. Ni ljudi nisu drukčiji – kratki drijemeži pomažu kogniciji i zdravlju, a nekad su spavali i segmentirano. Umjesto da ih osuđujemo, trebali bismo ih prihvatiti – jer ako je dovoljno dobro za orangutana, dovoljno je i za vaš open-space ured. Igor Berecki za Bug

27.06.2025. (09:00)

Niste gladni, samo ste nenaspavani

Noćni pohodi na hladnjak vjerojatnije uzrokovani nenaspavanošću prije nego glađu

Iza neobuzdanih noćnih pohoda na hladnjak ne stoje ni karakterna slabost ni sniženi šećer, već kompleksan neurokemijski odgovor mozga koji na gubitak sna reagira kao na opasnost od gladovanja. Kad ne spavamo dovoljno, dolazi do naglog poremećaja u ravnoteži dvaju ključnih hormona koji reguliraju apetit: grelina, hormona gladi, i leptina, hormona sitosti. Grelin ne samo da poraste već naglo skače iznad fizioloških vrijednosti, kao da tijelo pokušava zavapiti za energijom koju ne dobiva od odmora. Istovremeno se leptin – hormon koji bi trebao reći „bilo bi dosta“ – povlači u pozadinu, pa bez prethodnog upozorenja pada na nemjerljivo niske vrijednosti. Posljedica tih hormonalnih promjena nije samo osjećaj „rupe u želucu“, već i potpuni gubitak orijentacije u procjeni koliko nam hrane uopće treba. Igor Berecki za Bug