Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku? - Monitor.hr
04.03.2024. (12:00)

TikTok kao nova 'Televisa presenta'

Zrinka Pavlić: Je li budućnost serija i filmova na TikToku?

prije je bilo viralnih threadova na društvenim mrežama, postojale su čak i nagrade za tako objavljenu poeziju i prozu, ali sve do ‘Zole‘, filmske i televizijske priče bile su povezane s društvenim mrežama tako da su film i televizija (streaming servisi) bili izvor. Na mrežama su se pratili dodatni sadržaji pa su tako neke serije i filmovi funkcionirali ‘višeplatformski’. ‘Igru prijestolja’ ste, na primjer, mogli pratiti na Twitteru bez gledanja, kao da pratite rat na Bliskom istoku ili izbore u Americi, ali priča se prvo morala odviti na HBO-u, tek bi onda Twitter-izvjestitelji stvarali sadržaj. Sa ‘Zolom’ se stvar okrenula naglavačke. Društvena mreža je postala izvor.

Jedan od novijih primjera takve priče jest prava pravcata pripovjedačka serija od 50 videozapisa na TikToku koju je objavila korisnica Reesa Teesa. Reesa je u svojim snimkama prepričala višegodišnju muku s bivšim suprugom, koji ju je zaveo svojim nevjerojatnim lažima. Prevare i obmane otkrivala je postupno, a tako ih je, kao prava nadarena pripovjedačica, otkrila i svojim pratiteljima. Sve to definitivno pokazuje trend prilagođavanja priča novim medijima i novom načinu njihova konzumiranja. Dakako, kao i uvijek otkad je pojave novih medija, postavlja se i pitanje hoće li priče otići s televizije i filma na društvene mreže. Jedan dio zacijelo hoće, tvrdi Zrinka Pavlić za tportal.


Slične vijesti

Danas (14:00)

Like & subscribe za tenk i bombu

Digitalna regrutacija: Između Ghibli estetike i surove stvarnosti – kako se nove generacije pozivaju u vojsku

Tekst na Kulturpunktu analizira suvremene metode vojne regrutacije koje se, po uzoru na globalne trendove, sele na TikTok i jumbo plakate. Autorica povlači paralelu između antiratnog klasika Na zapadu ništa novo i današnje romantizacije vojske kroz Gen Z diskurs (POV videi, memeovi). Dok MORH uvođenjem obveznog vojnog roka mami mlade naknadama od 2200 eura i “avanturama”, kritičari poput Mreže mladih upozoravaju na manipulaciju socijalno ugroženima. Unatoč digitalnom “bejtu”, naglašava se važnost kritičkog razmišljanja generacije koja prepoznaje licemjerje države koja nudi pušku, ali ne i stambenu sigurnost.

Subota (19:00)

Mobitel može pričekati. Djetinjstvo baš i ne

Sve više zemalja ograničava pristup društvenim mrežama maloljetnicima

Australija je prva uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, uz visoke kazne za platforme koje se ne pridržavaju zakona. Slične mjere razmatraju ili uvode Francuska, Španjolska, Slovenija, Danska, Grčka i druge europske zemlje, dok Europski parlament poziva na usklađenu dobnu granicu. Velika Britanija i SAD preispituju postojeća pravila, a Kina, Malezija, Indija i Norveška uvode ili najavljuju stroža ograničenja. Rasprava se vodi oko zaštite mentalnog zdravlja i sigurnosti djece, dok kritičari upozoravaju na provedivost i prava mladih korisnika. Index… Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen podržava rješenje na razini EU-a, uz oslanjanje na Akt o digitalnim uslugama (DSA). Raspravlja se o uvođenju digitalnog identiteta za provjeru dobi, no kritičari upozoravaju na tehničke i privatnosne rizike te sumnjaju u učinkovitost zabrana bez stvarne provedbe i promjena u radu platformi. Deutsche Welle, Index

03.02. (19:00)

Nešto kao parking, ali na Internetu - svi bi sve odjednom naplaćivali

Meta testira premium verzije svojih mreža: Dodatne pogodnosti s pretplatom

Internet je godinama bio “besplatan”, ali čini se kako svijet sve više ide prema pretplatama. Pitanje više nije hoćemo li plaćati, nego koliko ćemo još toga staviti na mjesečnu pretplatu. I Meta eksperimentira s plaćenim verzijama Instagrama, Facebooka i WhatsAppa, dok osnovne ostaju besplatne. Premium opcije uključuju anonimno gledanje Storyja, uvid u tko ne prati korisnika natrag i AI agenta Manusa za zadatke poput planiranja putovanja ili izrade prezentacija. Cilj je kombinirati oglase, pretplate i AI usluge. Uz to, AI agent Moltbot omogućuje automatizaciju zadataka lokalno na računalu, ali donosi i sigurnosne rizike. Pitanje je koliko su korisnici spremni platiti za društvene mreže u eri “subscription fatiguea”. Razgovarali o tome na Netokraciji

22.12.2025. (14:00)

Sve je privatno, dok ne postane problem

Dark social: skriveni online svijet mladih izvan pogleda odraslih, ali s većim rizikom od nasilja

Dark social obuhvaća privatne poruke, zatvorene grupe i aplikacije u kojima se danas odvija većina komunikacije djece i mladih, izvan pogleda roditelja i institucija. Iako nude osjećaj sigurnosti, ti prostori često skrivaju vršnjačko nasilje, manipulaciju, sextortion i grooming. Zbog enkripcije nema klasičnog nadzora, pa se odgovornost prebacuje na edukaciju, povjerenje i komunikaciju. Stručnjaci ističu da zabrane ne pomažu: ključno je jačati digitalnu pismenost, osnažiti djecu da reagiraju i povezati roditelje, škole i mlade u zajednički sustav podrške. Netokracija

27.10.2025. (00:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

03.10.2025. (15:00)

TikTok generacija – skrolaj dok ti ne dođe psiholog

Postoji veza između intenzivnog surfanja po društvenim mrežama i psihičkih problema

Više od 80 % mladih u Njemačkoj svakodnevno koristi društvene mreže, prosječno 3,5 sata. Psiholozi traže zabranu profila za djecu mlađu od 13 godina, roditeljski nadzor do 18., te ograničavanje ovisničkih funkcija poput beskonačnog skrolanja i push-notifikacija. Stručnjaci upozoravaju na porast depresije, anksioznosti i poremećaja spavanja kod adolescenata. Sve mlađa djeca koriste platforme, iako službene dobne granice to ne dopuštaju. Predlaže se i zabrana privatnih mobitela u školama te uvođenje sustavne edukacije za djecu i nastavnike. Politika se poziva da preuzme odgovornost. DW

11.09.2025. (19:00)

Travama protiv farmacije, filterima protiv istine

Kako je profil dobrohotnog starca koji dijeli narodne recepte za zdravlje postao najbrže rastući regionalni influencer

Riječ je o profilu Dida Zvonko travar s Velebita koji je u samo par mjeseci tamo prikupio 400.000 pratitelja i postao zdravstveni guru žena u Hrvatskoj i na cijelom Balkanu. Tkogod vodi taj profil, očito dobro zna što radi i vjerojatno je netko tko ima iskustva u marketingu. Jer, svaka Didina objava kao da je iz priručnika manipulativne persuazivne komunikacije. Do Didinih brojki danas je, kaže vlasnik jedne agencije, teško doći bez velikih ulaganja jer su algoritmi sve restriktivniji, a publika prezasićena. Dida nudi narodne recepte, nostalgiju i prividnu autentičnost, uz stalna odricanja od odgovornosti. Publika ga doživljava kao prijatelja, ljubavnika i očinsku figuru u jednom, a priče o skrivenim istinama i otporu „big pharmi“ samo učvršćuju njegovu mistiku. Iako „ništa ne prodaje“, tu su e-brošure i proizvodi, a komunikacijski trikovi i krizni spinovi otkrivaju da Dida nije nikakav dida – nego brend u škrinji s travama. Netokracija

09.09.2025. (22:00)

Snuff stuff

Smrt streamera i rođenje industrije poniženja

Smrt francuskog streamera Raphaëla Gravena, poznatog kao Jean Pormanove, tijekom višednevnog prijenosa na Kicku razotkrila je mračnu stranu digitalne kulture. Fenomen “trash streaminga” pretvara nasilje i samouništenje u spektakl, dok publika aktivno sudjeluje donacijama i poticanjem ekstremnih činova. Iako platforme poput Kicka formalno zabranjuju takav sadržaj, u praksi ga toleriraju jer donosi zaradu. Tragedija otvara pitanje odgovornosti – ne samo tehnoloških tvrtki, nego i publike koja klikovima i donacijama održava industriju poniženja. tportal