• 11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.



  • Slične vijesti

    Petak (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    Četvrtak (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    Srijeda (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    28.01. (08:30)

    Mala škola ekonomskog načina razmišljanja na primjeru turističke eksplozije u EU

    Neki dan je na Eurostatu objavljen indeks broja noćenja u EU u dugom periodu od 19 godina. Slika na prvi pogled izgleda nerealno. U prvom desetljeću ovoga stoljeća broj noćenja se povećao za svega 10-ak posto ili manje od 1% na godinu. Trend prema gore bio je jedva primjetan. Zatim se na slici vidi majka svih kriza 2008./09., ali to nije bila neka drama. Noćenja su privremeno pala za par postotaka. Onda je krenula eksplozija. U sljedećih 7-8 godina uslijedio je rast od oko 25% – Ekonomski lab donosi nekoliko mogućih objašnjenja zašto je tome tako.

    25.01. (13:30)

    Migracije u 21. stoljeću: dobar, loš, zao

    Ekonomski lab ima ozbiljniji tekst (Kako bi izgledao održiv etički okvir za migracije u 21. stoljeću? I dio) o migracijama u 21. stoljeću. Osnovna teza koja se provlači kao kontrapunkt u cijelom tekstu glasi da ključno pitanje migracijske politike ne glasi – Je li migracija dobra ili loša?, već – Koliko je migracije poželjno s obzirom na apsorptivne kapacitete država primateljica, te interese migranata i njihovih matičnih država? Iz tog razloga potrebno je definirati etički i održiv okvir za migracije u 21. stoljeću – piše u uvodu Kristijan Kotarski za Ekonomski lab.

    14.01. (20:30)

    Žalac: Od mogućih 10,7 milijardi eura dosad smo kroz natječaje alocirali 8,5 milijardi

    U 2018. godini putem 152 natječaja za dodjelu sredstava iz EU fondova na raspolaganje je stavljeno 2,9 milijardi eura, čime je sa ranijih 5,6 milijardi eura, dosegnuto 8,5 milijardi eura ili 79 posto od ukupne alokacije od 10,7 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju. U prijedlogu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira 2021-2027 Hrvatskoj se nudi 9,9 milijardi eura (HRT). I još posebno o natječaju za ugradnju dizala.

  • Slične vijesti

    Petak (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    Četvrtak (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    Srijeda (01:19)

    Čaša je, pa, skoro prazna

    Hrvatska pretposljednja po iskorištenosti EU fondova

    Hrvatskim je korisnicima od početka 2014. do kraja 2018. godine iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) ugovoreno 57, a isplaćeno tek 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, što Hrvatsku po iskorištenosti sredstava čini drugom najgorom članicom Europske unije, odmah iza Španjolske.

    01.02. (20:30)

    Ekonomski lab: Mjesečni izvještaj financijskim trendovima – Loše, ali još uvijek dovoljno dobro

    Konjukturni testovi u EU također su koristan alat koji prilično uvjerljivo potvrđuje našu staru teoriju da stvari nisu bajne, ali za ovu godinu pokazuju još uvijek solidne izglede za rast u Hrvatskoj. Industrija je svuda značajno usporila, no industrija danas više nije ključna determinanta rasta u razvijenom svijetu, o čijim kretanjima zavisi i hrvatsko gospodarstvo. Sektori građevinarstva i usluga još uvijek se dobro drže, tako da se Indeks ekonomskog sentimenta u Hrvatskoj u siječnju zadržao na razini prošlogodišnjeg prosjeka.

    28.01. (08:30)

    Mala škola ekonomskog načina razmišljanja na primjeru turističke eksplozije u EU

    Neki dan je na Eurostatu objavljen indeks broja noćenja u EU u dugom periodu od 19 godina. Slika na prvi pogled izgleda nerealno. U prvom desetljeću ovoga stoljeća broj noćenja se povećao za svega 10-ak posto ili manje od 1% na godinu. Trend prema gore bio je jedva primjetan. Zatim se na slici vidi majka svih kriza 2008./09., ali to nije bila neka drama. Noćenja su privremeno pala za par postotaka. Onda je krenula eksplozija. U sljedećih 7-8 godina uslijedio je rast od oko 25% – Ekonomski lab donosi nekoliko mogućih objašnjenja zašto je tome tako.

    25.01. (13:30)

    Migracije u 21. stoljeću: dobar, loš, zao

    Ekonomski lab ima ozbiljniji tekst (Kako bi izgledao održiv etički okvir za migracije u 21. stoljeću? I dio) o migracijama u 21. stoljeću. Osnovna teza koja se provlači kao kontrapunkt u cijelom tekstu glasi da ključno pitanje migracijske politike ne glasi – Je li migracija dobra ili loša?, već – Koliko je migracije poželjno s obzirom na apsorptivne kapacitete država primateljica, te interese migranata i njihovih matičnih država? Iz tog razloga potrebno je definirati etički i održiv okvir za migracije u 21. stoljeću – piše u uvodu Kristijan Kotarski za Ekonomski lab.

    16.01. (10:00)

    Biljana Borzan pozdravlja najavu raspisivanja natječaja za pilot program sufinanciranja ugradnje dizala iz EU-ovih fondova

    Iscrpnije...