• 29.11.2018. (22:31)

    Nadamo se najboljem, spremamo za najgore

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (I dio)?

    Bikovsko dioničko tržište u SAD-u traje od 2009., što je najdulje u povijesti. Tako dugo trajanje uzleta znači da se vjerojatno nalazimo u zreloj fazi globalnog poslovnog ciklusa. To pak znači da su rizici preokreta veći nego pred nekoliko godina – piše ekonomist Velimir Šonje u prvom dijelu predviđanja za iduću godinu.



  • Slične vijesti

    Utorak (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    Ponedjeljak (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    Nedjelja (11:30)

    U strahu su velike oči?

    Otvoreno-zatvoreno: Nečitljive pobune i razlozi za strah

    Velimir Šonje u novom, sedmom nastavku serije članaka Otvoreno-zatvoreno za Ekonomski Lab analizira ekonomsku, političku i ideološku pozadinu priče o budućnosti Europe. Konkretno pitanje glasi: koliko današnji anti-establišment pokreti nose klicu pobune i prevrata koja im se često pripisuje i koliko se u tome može pronaći razloga za strah? Šonje se u ovoj zanimljivoj analizi dotiče Berlina, Tita i apstraktne umjetnosti.

    15.02. (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    15.02. (08:30)

    Nabili mišiće

    Stručnjaci: Kriza će doći, ali Hrvatska je sad spremna za nju

    “Priroda poslovnih ciklusa takva je da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju” – kaže ekonomistica Maruška Vizek i dodaje da se recesiju može i prisilno izazvati: “Ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila)”. “Hrvatska ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što ekonomisti zovu vanjski šok, a što se možda valja iza brda”, kaže Velimir Šonje, a Damir Novotny da su, za razliku od 2008., danas “tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti”. T-Portal

    14.02. (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.

  • Slične vijesti

    Utorak (20:30)

    Čekajući Đeknu

    Miran san Ekonomskog laba: Ka’će recesija

    Ekonomski lab u iščekivanju nove recesije navodi da su danas u Hrvatskoj tri stvari različite nego prije 10 godina kad je udarila kriza:
    – Prije krize 2009. bruto priljev kapitala iznosio je 18% BDP-a, te je pad priljeva na nulu kroz tri godine imao karakter tsunamija. Sada takvog priljeva, koji bi se mogao zaustaviti nema, jer se snaga priljeva kreće u rasponu do 5% BDP-a.
    – Najveći dio proračunske alokacije koju treba povući iz EU fondova do 2023. još nije povučen (drugo je što je ugovoreno), što ukazuje na mogućnost koncentracije priljeva novca 2020.-2023.
    – Zahvaljujući povlačenju novca iz EU neće doći do pada državnih investicija kao 2009.

    Ponedjeljak (09:30)

    Šonje: Hrvatski ulazak u euro područje iz berlinske perspektive

    Velimir Šonje je prošli tjedan bio u Berlinu na konferenciji Europa više brzina u organizaciji Njemačke udruge banaka i bavio se pitanjem uvođenja eura: “U euro području imat ćemo amortizere za krize koje izvan euro područja nemamo. Euro može pomoći da se ne ponovi 2009., kada je BDP pao za nevjerojatnih 7,3% BDP-a plus još pet godina stagnacije. Na raspolaganju će biti: otkup državnih obveznica od strane ECB-a, pristup “europskom MMF-u” – Europskom mehanizmu stabilnosti, najniže moguće kamatne stope u krizi… Ekonomski lab

    Nedjelja (11:30)

    U strahu su velike oči?

    Otvoreno-zatvoreno: Nečitljive pobune i razlozi za strah

    Velimir Šonje u novom, sedmom nastavku serije članaka Otvoreno-zatvoreno za Ekonomski Lab analizira ekonomsku, političku i ideološku pozadinu priče o budućnosti Europe. Konkretno pitanje glasi: koliko današnji anti-establišment pokreti nose klicu pobune i prevrata koja im se često pripisuje i koliko se u tome može pronaći razloga za strah? Šonje se u ovoj zanimljivoj analizi dotiče Berlina, Tita i apstraktne umjetnosti.

    15.02. (22:30)

    My way or the highway

    Prof. dr. Kotarski: Multikulturalizam nije uspio, asimilacija je daleko bolja

    Pristup multikulturalizma ne motivira useljenike na prihvaćanje kulturnih obrazaca države domaćina, što onda bitno umanjuje njihove šanse za ostvarenje boljih rezultata u obrazovanju i na tržištu rada. Multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom – piše prof. dr. Kristijan Kotarski, stručnjak za ekonomsku politiku, za Ekonomski lab u svom drugom tekstu o globalnim migracijama (ovdje prvi dio).

    15.02. (08:30)

    Nabili mišiće

    Stručnjaci: Kriza će doći, ali Hrvatska je sad spremna za nju

    “Priroda poslovnih ciklusa takva je da su recesije neizbježne i da se periodično ponavljaju” – kaže ekonomistica Maruška Vizek i dodaje da se recesiju može i prisilno izazvati: “Ako mediji budu sustavno kreirali kolektivnu recesijsku psihozu, recesija nam se onda može dogoditi i prije nego što bi se dogodila normalnim putem (djelovanjem ekonomskih sila)”. “Hrvatska ima unutarnjih rezervi za ublažavanje onoga što ekonomisti zovu vanjski šok, a što se možda valja iza brda”, kaže Velimir Šonje, a Damir Novotny da su, za razliku od 2008., danas “tvrtke više orijentirane na izvoz. Poduzeća su vitalnija. Domaće banke su u nikad boljem stanju, a devizne rezerve su više nego ikad u povijesti”. T-Portal

    14.02. (11:30)

    Recesijski alarm live

    Za miran san pratite krivulje prinosa na Ekonomskom labu

    Svi pričaju o recesiji, a Ekonomski lab prati što govore prinosi na državne obveznice. Ako redovito pratite Lab, znate da razlika prinosa na dugoročne i kratkoročne obveznice, barem u SAD-u, ima prediktivnu moć. Tako u zadnje vrijeme pratimo rast prinosa (čitaj: rizika) u Italiji, a naročito zabrinjava ovaj znatan porast kratkoročnih prinosa. Brine, jer su kratkoročni prinosi općenito niski i stabilni tako da Italija sada jako odudara. Još nigdje nema negativne krivulje prinosa, ali ovaj vidljivi pritisak na njemačke prinose (prema dolje) ukazuje na vrlo nisku očekivanu inflaciju. Niska očekivana inflacija znači da sudionici tržišta obveznica ne očekuju osobit ekonomski rast. Ekonomski lab

    11.02. (09:30)

    Kako naučiti uzeti novac koji ti daju

    Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

    Milan Deskar-Škrbić u drugom dijelu svoje analize pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. Jedno od ključnih pitanja je koliko smo dali, a koliko dobili novaca je sadržano u donjem grafu (svjetloplavo je koliko smo uzeli).

    No, još je važnije pitanje koliko smo mogli dobiti? – Ukoliko se u obzir uzme da je Hrvatskoj u proračunskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura, može se zaključiti kako je dosadašnja dinamika povlačenja sredstava vrlo slaba. Ekonomski lab. Ovdje je prvi dio.