• 22.06.2016. (19:54)

    U Zagorju, na izvoru rijeke Sutle, stao Tito da obrani naše domove

    Hrvoje Klasić: Partizani su prvi hrvatski branitelji

    “Naši partizani i partizanke iz 1941. prvi [su] pravi hrvatski branitelji koji su se pobunili protiv zla onoga vremena”, kaže povjesničar Hrvoje Klasić u razgovoru za T-portal povodom Dana antifašističke borbe. Njegov kolega Tvrtko Jakovina želi “moderni antifašizam… to bi bila zaštita manjina, slabijih, društvo bez korupcije… Društvo bez ekstrema”.



  • Slične vijesti

    30.12.2018. (09:00)

    "Jeziv, jeziv Božić!"

    Žrtvovanje prosinačkih žrtava na oltaru revizionizma

    Prosinačke žrtve šute i o njima se šuti. Ne spominje se više ni mjesto sistematskog zločina u Zagrebu, u Rakovu Potoku i Dotrščini, gdje je ubijeno više tisuća ljudi, i to u gradu, uz najavu ustaških novina. Na ulazu u spomen-park nema objašnjenja što se u Dotrščini dogodilo, zašto su tamo razbacani spomenici. Takva je ploča, naravno, nekada stajala, ali je nestala. Dotrščina je mjesto najvećeg stradanja u modernoj povijesti Zagreba. Tvrtko Jakovina za Globus

    16.12.2018. (12:30)

    Franjo Broz

    Tvrtko Jakovina: Tuđman je bio najsličniji svom uzoru Titu

    “To tumačim devetnaeststoljetnim mentalitetom. Vi se na taj način deklarirate, na taj način dokazujete da ste veći domoljub od drugog” – kaže povjesničar Jakovina o postavljanju spomenika Tuđmanu. Smatra on da će “Tuđman uvijek ostati vrlo važan jer je bio na čelu Hrvatske kad je država nastala i kad se jedan drugi sustav raspadao”, ali da će se “dio dokumenata koji će biti potreban za analizu Tuđmana početi pojavljivati u važnim svjetskim arhivama za koju godinu”. N1

    27.11.2018. (16:30)

    Za prikazivanje spremni

    Hrvoje Klasić: Njemačka je raščistila s mračnom prošlošću. Hrvatska – nije

    “Ako ja 2018. godine moram biti hrabar da bi govorio da je Jasenovac bio mjesto zločina, da je ustaški pokret bio zločinački, onda nešto duboko ne valja s ovim društvom” – kaže u intervjuu Novom listu povjesničar Hrvoje Klasić, jedan od autora serijala o NDH kojeg je HRT platio, ali ga ne želi završiti (jer ima 12, a ne planiranih 6 epizoda, po istoj cijeni). “Nisam siguran da li su ljudi koji se protive revizionizmu ustaškog perioda šutljiva manjina ili šutljiva većina. Evidentno je da su glasniji oni koji misle drugačije”.

    19.10.2018. (07:00)

    Kuća zalazećeg sunca

    Tvrtko Jakovina: Neslobodno društvo bit će nesretno, neuspješno i siromašno

    Odličan nedavni intervju povjesničara Tvrtka Jakovine, ovdje vrhunac: Domoljublje kako ga kod nas desnica vidi nije usmjereno samo protiv stranaca i drugih nacija, već većim dijelom i protiv onih koji ne misle desno, a dio su hrvatskog korpusa… Karamarkova fraza da će ‘svatko moći misliti što hoće u svoja četiri zida’ zapravo se ostvaruje. Neslobodno društvo neće biti samo nesretno, već neuspješno i siromašno.

    22.06.2018. (14:01)

    Klasić: Zašto je 22. lipnja važan za Hrvatsku

    Povjesničar Hrvoje Klasić: ‘Sisački komunisti 22. lipnja ujutro, nakon što su čuli vijest da je Hitler napao Staljina, znali su da će se u skladu s tim odnos ustaša prema njima promijeniti i da im slijedi hapšenje. Zato organizirano odlaze u šumu pokraj Siska. Ovo je bilo prvi put da se grupa ljudi odlučila odreći svog dotadašnjeg načina života. Nisu danju bili normalni građani pa noću izvodili diverzije, nego su definitivno odlučili otići u ilegalu.

    Po meni je bitno istaknuti: prvi odred koji neposredno nakon osnivanja broji 70-ak članova čine 99 posto Hrvati, ljudi koji su – za razliku od njihovih susjeda i prijatelja Srba i Židova, koji su bili unaprijed osuđeni na smrt – mogli prihvatiti ono što im je ponudila ustaška vlast, pasivizirati se i pitanje je bi li im se išta dogodilo. Unatoč tome oni su se odlučili suprotstaviti NDH i pokazati stav da za njih to nije ‘vjekovni san hrvatskog naroda’ i da žele živjeti u državi koja neće počivati na rasnim zakonima, nego na ravnopravnosti i jednakosti’, zaključuje Klasić.

    više

    22.06.2018. (07:00)

    Pridružujemo se

    Čestitka Predsjednice Republike u povodu Dana antifašističke borbe

    Pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje hrvatski su antifašisti 22. lipnja 1941. u šumi Brezovici započeli četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava. Svojim sudjelovanjem na strani Saveznika hrvatski je narod, zajedno s pripadnicima nacionalnih manjina, dao važan doprinos pobjedi nad fašizmom i nacizmom. Proglašenjem Federalne Države Hrvatske i drugim odlukama ZAVNOH-a sačuvana je hrvatska državnost i postavljen temelj za proglašenje demokratske i neovisne Republike Hrvatske, koju smo obranili od velikosrpske agresije i oslobodili u Domovinskom ratu. Te povijesne zasluge hrvatskih antifašista dostojanstveno obilježavamo, s punim poštovanjem prema svim žrtvama tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
    Svim hrvatskim državljankama i državljanima srdačno čestitam Dan antifašističke borbe. Predsjednica.hr

    22.06.2018. (06:14)

    Smrt fašizmu, sloboda narodu

    Plenković: Hrvatska se može ponositi što je imala jedan od najznačajnijih pokreta otpora

    Antifašizam, kao civilizacijsko opredjeljenje suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti u razvoju demokracije, utkan je u temelje hrvatske državnosti. S preko 230 tisuća boraca, Hrvatska se danas može ponositi time što je tada imala jedan od najznačajnijih pokreta otpora u tadašnjoj okupiranoj Europi… – Andrej Plenković u čestitki povodom Dana antifašističke borbe

    22.06.2017. (11:12)

    Daleko smo dogurali od šume

    Plenković: Na temeljima antifašizma izgrađena je moderna Hrvatska

    Premijer Andrej Plenković hrvatskim je građanima čestitao Dan antifašističke borbe, podsjetivši na to da je pobjeda nad fašizmom značajno odredila budućnost suvremene Europe. Plenković se tako prisjetio da je na temeljima antifašizma izgrađena današnja moderna i demokratska Hrvatska te iskazao zahvalnost onima koji su dali svoje živote u borbi za slobodu. N1

    22.01.2017. (23:24)

    Dijalog s fantomom

    Jakovina: Hrvatska se opsesivno bavi Jugoslavijom

    “Bivša država postala je svojevrsni ključ kroz koji se čita i prošlost i budućnost. Fascinantno je kako je moguće toliko negirati i odbijati jedan dio povijesti 20. stoljeća i istodobno ne moći se odlijepiti i uspostaviti nekakav realan odnos prema nečemu što ne postoji evo već 25 godina. Hrvatska u svojim glavama intenzivno vodi dijalog s fantomom, nekim koga nema”, piše povjesničar Tvrtko Jakovina koji smatra da se Hrvatska opsesivno bavi Jugoslavijom. Jutarnji

  • Slične vijesti

    30.12.2018. (09:00)

    "Jeziv, jeziv Božić!"

    Žrtvovanje prosinačkih žrtava na oltaru revizionizma

    Prosinačke žrtve šute i o njima se šuti. Ne spominje se više ni mjesto sistematskog zločina u Zagrebu, u Rakovu Potoku i Dotrščini, gdje je ubijeno više tisuća ljudi, i to u gradu, uz najavu ustaških novina. Na ulazu u spomen-park nema objašnjenja što se u Dotrščini dogodilo, zašto su tamo razbacani spomenici. Takva je ploča, naravno, nekada stajala, ali je nestala. Dotrščina je mjesto najvećeg stradanja u modernoj povijesti Zagreba. Tvrtko Jakovina za Globus

    16.12.2018. (12:30)

    Franjo Broz

    Tvrtko Jakovina: Tuđman je bio najsličniji svom uzoru Titu

    “To tumačim devetnaeststoljetnim mentalitetom. Vi se na taj način deklarirate, na taj način dokazujete da ste veći domoljub od drugog” – kaže povjesničar Jakovina o postavljanju spomenika Tuđmanu. Smatra on da će “Tuđman uvijek ostati vrlo važan jer je bio na čelu Hrvatske kad je država nastala i kad se jedan drugi sustav raspadao”, ali da će se “dio dokumenata koji će biti potreban za analizu Tuđmana početi pojavljivati u važnim svjetskim arhivama za koju godinu”. N1

    27.11.2018. (16:30)

    Za prikazivanje spremni

    Hrvoje Klasić: Njemačka je raščistila s mračnom prošlošću. Hrvatska – nije

    “Ako ja 2018. godine moram biti hrabar da bi govorio da je Jasenovac bio mjesto zločina, da je ustaški pokret bio zločinački, onda nešto duboko ne valja s ovim društvom” – kaže u intervjuu Novom listu povjesničar Hrvoje Klasić, jedan od autora serijala o NDH kojeg je HRT platio, ali ga ne želi završiti (jer ima 12, a ne planiranih 6 epizoda, po istoj cijeni). “Nisam siguran da li su ljudi koji se protive revizionizmu ustaškog perioda šutljiva manjina ili šutljiva većina. Evidentno je da su glasniji oni koji misle drugačije”.

    19.10.2018. (07:00)

    Kuća zalazećeg sunca

    Tvrtko Jakovina: Neslobodno društvo bit će nesretno, neuspješno i siromašno

    Odličan nedavni intervju povjesničara Tvrtka Jakovine, ovdje vrhunac: Domoljublje kako ga kod nas desnica vidi nije usmjereno samo protiv stranaca i drugih nacija, već većim dijelom i protiv onih koji ne misle desno, a dio su hrvatskog korpusa… Karamarkova fraza da će ‘svatko moći misliti što hoće u svoja četiri zida’ zapravo se ostvaruje. Neslobodno društvo neće biti samo nesretno, već neuspješno i siromašno.

    22.06.2018. (14:01)

    Klasić: Zašto je 22. lipnja važan za Hrvatsku

    Povjesničar Hrvoje Klasić: ‘Sisački komunisti 22. lipnja ujutro, nakon što su čuli vijest da je Hitler napao Staljina, znali su da će se u skladu s tim odnos ustaša prema njima promijeniti i da im slijedi hapšenje. Zato organizirano odlaze u šumu pokraj Siska. Ovo je bilo prvi put da se grupa ljudi odlučila odreći svog dotadašnjeg načina života. Nisu danju bili normalni građani pa noću izvodili diverzije, nego su definitivno odlučili otići u ilegalu.

    Po meni je bitno istaknuti: prvi odred koji neposredno nakon osnivanja broji 70-ak članova čine 99 posto Hrvati, ljudi koji su – za razliku od njihovih susjeda i prijatelja Srba i Židova, koji su bili unaprijed osuđeni na smrt – mogli prihvatiti ono što im je ponudila ustaška vlast, pasivizirati se i pitanje je bi li im se išta dogodilo. Unatoč tome oni su se odlučili suprotstaviti NDH i pokazati stav da za njih to nije ‘vjekovni san hrvatskog naroda’ i da žele živjeti u državi koja neće počivati na rasnim zakonima, nego na ravnopravnosti i jednakosti’, zaključuje Klasić.

    više

    22.06.2018. (07:00)

    Pridružujemo se

    Čestitka Predsjednice Republike u povodu Dana antifašističke borbe

    Pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje hrvatski su antifašisti 22. lipnja 1941. u šumi Brezovici započeli četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava. Svojim sudjelovanjem na strani Saveznika hrvatski je narod, zajedno s pripadnicima nacionalnih manjina, dao važan doprinos pobjedi nad fašizmom i nacizmom. Proglašenjem Federalne Države Hrvatske i drugim odlukama ZAVNOH-a sačuvana je hrvatska državnost i postavljen temelj za proglašenje demokratske i neovisne Republike Hrvatske, koju smo obranili od velikosrpske agresije i oslobodili u Domovinskom ratu. Te povijesne zasluge hrvatskih antifašista dostojanstveno obilježavamo, s punim poštovanjem prema svim žrtvama tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
    Svim hrvatskim državljankama i državljanima srdačno čestitam Dan antifašističke borbe. Predsjednica.hr

    22.06.2018. (06:14)

    Smrt fašizmu, sloboda narodu

    Plenković: Hrvatska se može ponositi što je imala jedan od najznačajnijih pokreta otpora

    Antifašizam, kao civilizacijsko opredjeljenje suvremene Europe s kojom dijelimo zajedničke vrijednosti u razvoju demokracije, utkan je u temelje hrvatske državnosti. S preko 230 tisuća boraca, Hrvatska se danas može ponositi time što je tada imala jedan od najznačajnijih pokreta otpora u tadašnjoj okupiranoj Europi… – Andrej Plenković u čestitki povodom Dana antifašističke borbe

    05.07.2017. (06:10)

    Profesor Jakovina na raspravi o imenu Trga maršala Tita: Zemlja je nakon 26 godina tu gdje je i mi ne razgovaramo o nijednoj od supstancijalnih stvari. A to će ovu zemlju do 2050. učiniti zemljom s 3,5 milijuna stanovnika i vjerojatno lošijim mjestom za život nego što je ikad bila

    Iscrpnije...
    22.06.2017. (11:12)

    Daleko smo dogurali od šume

    Plenković: Na temeljima antifašizma izgrađena je moderna Hrvatska

    Premijer Andrej Plenković hrvatskim je građanima čestitao Dan antifašističke borbe, podsjetivši na to da je pobjeda nad fašizmom značajno odredila budućnost suvremene Europe. Plenković se tako prisjetio da je na temeljima antifašizma izgrađena današnja moderna i demokratska Hrvatska te iskazao zahvalnost onima koji su dali svoje živote u borbi za slobodu. N1