• 12.03. (13:30)

    Tisuću zašto

    Kvadrat stana u godinu dana poskupio 8,4 posto

    Prosječna cijena četvornog metra novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu 2018. godine iznosila je 11.986 kuna, što je 8,4% više nego u istom razdoblju 2017. Zagreb je u ovom razdoblju oblažio rast prosječne cijene – kvadrat je u Zagrebu bio poskupio 4,6% na 12.964 kune. Kad se Zagreb izuzme iz Hrvatske, rast cijene bio je 10,4% na 10.863 kune (SEEbiz). Ono što je najviše raslo su apetiti prodavača – razlika između traženih i prodajnih cijena stanova u Zagrebu ide do čak tisuću eura (Večernji).



  • Slične vijesti

    04.02. (09:30)

    Mato Barišić: Isplati li se ulagati u nekretnine?

    Na primjer, ako kupite nekretninu za 100.000 eura koju možete iznajmiti za, recimo, 400 eura mjesečno, to znači da biste ostvarili povrat na svoje ulaganje od 4,8% godišnje i određenu aprecijaciju cijene nekretnine od, recimo, 2% godišnje, što bi u osnovi iznosilo 6,8% godišnjeg povrata na vaše ulaganje. Ne zvuči loše. No nekretnina ima i dosta troškova… piše Mato Barišić za Index

    29.01. (23:32)

    Kvadratura novčanice

    Kolike su realne cijene stanova u Zagrebu

    Stan od 1.200 – 1.300 eura u Zagrebu teško je naći u tramvajskoj zoni, čak i u starijim zgradama, ima ih na rubovima grada, a ako je u zoni tramvaja to su obično sutereni ili stanovi na četvrtom katu bez lifta. Jeftinija je varijanta kupnja rabljenog stana ili adaptacija starogradnje, dok se dio kupaca odlučuje za kuće na rubu grada koje idu čak i za 50.000 eura. Stručnjaci s kojima je Jutarnji pričao smatraju da cijene stanove više neće drastično rasti jer su već previsoke, akumulirana potražnja iz doba krize se potrošila, standard i plaće nisu pratili rast cijena stanova, a ljudi se iseljavaju.

    12.01. (11:30)

    Ma ne, kaj god

    Država kreće sa sveobuhvatnom procjenom nekretnina, ali kažu ne zbog uvođenja poreza na nekretnine

    Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja poslalo je krajem 2018. u javnu raspravu uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina. “Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema uređen sustav masovne procjene, a on će pomoći gospodarstvu, bankama, osiguravateljskim kućama, ali i Ministarstvu državne imovine da realnije sagleda vrijednost nekretnina. I svaki pojedinac će znati okvire vrijednosti svoje nekretnine. To je jedini razlog, a ne uvođenje poreza” – kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar. Tportal

    21.11.2018. (13:32)

    Moja kućica, moja Rumunjica

    U Rumunjskoj 96% ljudi posjeduje nekretninu u kojoj živi

    Valjda jedina lista zemalja Europske unije na kojoj je Rumunjska prva, kad gledamo pozitivne ekonomske pokazatelje (iako je i to relativno), je ona na kojoj su poredane države po udjelu građana koji posjeduju svoju nekretninu, piše BBC. U Rumunjskoj je to 96%, što znači da je gotovo svaki Rumunj vlasnik nekretnine u kojoj živi, a za što su zaslužni loša ponuda nekretnina za iznajmljivanje te društveni pritisak da se postane vlasnik doma. Ovaj podatak ima naličje – 29,7% Rumunja nema zahod u kući, što je tkđ. najviše u EU (Romania Insider). Druga na listi vlasnika nekretnina je Hrvatska s 89,9 koliko ima i Litva, pa Slovačka s 89,5%. Najmanje domaćih građana koji posjeduju dom je u Njemačkoj, 49,8%, Danskoj (58,6%), Austriji (62%) i Francuskoj (63,4%). Index

    27.09.2018. (17:29)

    Što dobiješ subvencijom - uzme tržište

    Stanovi ove godine poskupjeli 7 do 20 posto

    Tražene cijene stanova u Hrvatskoj u kolovozu bile su više za sedam posto u odnosu na kolovoz prošle godine, odnosno 11 posto u odnosu na kolovoz 2016. U Zagrebu su cijene više devet posto u odnosu na prošlu godinu, a 16 posto u odnosu na 2016. U Dubrovniku su narasle 20 posto u godinu dana, u Splitu 12 posto u godini, a čak 20 posto u dvije godine. Prvi plan

    27.03.2018. (11:30)

    Svoga stana gospodar

    Velika potražnja donijela i porast cijena zagrebačkih stanova

    Prosječne tražene cijene zagrebačkih stanova u veljači porasle su za 0,9%, odnosno za 7,5% na godišnjoj, dok su u usporedbi s veljačom 2016. godine porasle više od 10%. Najveća potražnja je za stanovima na Trešnjevki, Maksimiru, Dubravi i Jarunu. Cijene se kreću od 2110 eura po kvadratu stana (centar) do 1413 eura (Novi Zagreb). Poslovni puls

    14.03.2018. (08:53)

    Frtalj kvadrata

    Novi stanovi lani poskupjeli 25% u Zagrebu, drugdje ista cijena

    Kvadrat novog stana lani je u Hrvatskoj u drugom polugodištu koštao 11.060 kuna, što je 11,7% više nego u istom razdoblju 2016. godine. Zanimljivo je da je za poskupljenje kriv/zaslužan isključivo Zagreb – cijena kvadrata novog stana u glavnom gradu bila je 12.390 kuna, što je 24,8% više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 9.838 kuna, što je 0,2 posto manje. Poslovni

    15.01.2018. (16:50)

    There's no place like home

    Što nas čeka na tržištu nekretnina u 2018. godini?

    Prošla 2017. godina bila je godina djelomičnog oporavka tržišta nekretnina, no rast se bilježi u Zagrebu i drugim područjima usko vezanim uz turizam. U Lici i Slavoniji potražnje uopće nema, a cijene padaju. “Ono što je sigurno je da se u Zagrebu neće više dugo moći prodavati novogradnja po cijeni višoj od 2500 eura/m2 jer jednostavno nema toliko kupaca za takve nekretnine. O takvim se cijenama, čak niti približno, ne može govoriti u područjima države koja doživljavaju demografski i ekonomski kolaps”, kaže stručnjakinja za nekretnine Lana Mihaljinac Knežević. Jutarnji

  • Slične vijesti

    04.02. (09:30)

    Mato Barišić: Isplati li se ulagati u nekretnine?

    Na primjer, ako kupite nekretninu za 100.000 eura koju možete iznajmiti za, recimo, 400 eura mjesečno, to znači da biste ostvarili povrat na svoje ulaganje od 4,8% godišnje i određenu aprecijaciju cijene nekretnine od, recimo, 2% godišnje, što bi u osnovi iznosilo 6,8% godišnjeg povrata na vaše ulaganje. Ne zvuči loše. No nekretnina ima i dosta troškova… piše Mato Barišić za Index

    29.01. (23:32)

    Kvadratura novčanice

    Kolike su realne cijene stanova u Zagrebu

    Stan od 1.200 – 1.300 eura u Zagrebu teško je naći u tramvajskoj zoni, čak i u starijim zgradama, ima ih na rubovima grada, a ako je u zoni tramvaja to su obično sutereni ili stanovi na četvrtom katu bez lifta. Jeftinija je varijanta kupnja rabljenog stana ili adaptacija starogradnje, dok se dio kupaca odlučuje za kuće na rubu grada koje idu čak i za 50.000 eura. Stručnjaci s kojima je Jutarnji pričao smatraju da cijene stanove više neće drastično rasti jer su već previsoke, akumulirana potražnja iz doba krize se potrošila, standard i plaće nisu pratili rast cijena stanova, a ljudi se iseljavaju.

    12.01. (11:30)

    Ma ne, kaj god

    Država kreće sa sveobuhvatnom procjenom nekretnina, ali kažu ne zbog uvođenja poreza na nekretnine

    Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja poslalo je krajem 2018. u javnu raspravu uredbu o masovnoj procjeni vrijednosti nekretnina. “Jedna smo od rijetkih zemalja koja nema uređen sustav masovne procjene, a on će pomoći gospodarstvu, bankama, osiguravateljskim kućama, ali i Ministarstvu državne imovine da realnije sagleda vrijednost nekretnina. I svaki pojedinac će znati okvire vrijednosti svoje nekretnine. To je jedini razlog, a ne uvođenje poreza” – kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar. Tportal

    10.01. (13:00)

    Prodaje se Chryslerov neboder, jedan od simbola New Yorka izgrađen 1930., koji je vlasništvu investicijskog fonda iz Abu Dabija. Tražena cijena nepoznata

    Iscrpnije...
    21.11.2018. (13:32)

    Moja kućica, moja Rumunjica

    U Rumunjskoj 96% ljudi posjeduje nekretninu u kojoj živi

    Valjda jedina lista zemalja Europske unije na kojoj je Rumunjska prva, kad gledamo pozitivne ekonomske pokazatelje (iako je i to relativno), je ona na kojoj su poredane države po udjelu građana koji posjeduju svoju nekretninu, piše BBC. U Rumunjskoj je to 96%, što znači da je gotovo svaki Rumunj vlasnik nekretnine u kojoj živi, a za što su zaslužni loša ponuda nekretnina za iznajmljivanje te društveni pritisak da se postane vlasnik doma. Ovaj podatak ima naličje – 29,7% Rumunja nema zahod u kući, što je tkđ. najviše u EU (Romania Insider). Druga na listi vlasnika nekretnina je Hrvatska s 89,9 koliko ima i Litva, pa Slovačka s 89,5%. Najmanje domaćih građana koji posjeduju dom je u Njemačkoj, 49,8%, Danskoj (58,6%), Austriji (62%) i Francuskoj (63,4%). Index

    27.09.2018. (17:29)

    Što dobiješ subvencijom - uzme tržište

    Stanovi ove godine poskupjeli 7 do 20 posto

    Tražene cijene stanova u Hrvatskoj u kolovozu bile su više za sedam posto u odnosu na kolovoz prošle godine, odnosno 11 posto u odnosu na kolovoz 2016. U Zagrebu su cijene više devet posto u odnosu na prošlu godinu, a 16 posto u odnosu na 2016. U Dubrovniku su narasle 20 posto u godinu dana, u Splitu 12 posto u godini, a čak 20 posto u dvije godine. Prvi plan