Kanye West: Beck je trebao predati svoj Grammy Beyonce

“Zakon o ravnopravnosti spolova koji vrijedi od 2008. govori o 40 posto podzastupljenog spola na listi u trećem ciklusu izbora. To se ima dogoditi na lokalnim izborima 2017. godine, a na parlamentarnim 2019. godine. Ako stranka želi participirati sa ženama na listi to se može učiniti i bez zakona. S ovakvim zakonom ne znači da će žena biti više u parlamentu. Ovisi na kojem su mjestu na listi. Ovo je kozmetička promjena, dobra namjera, ali i vidimo kako su napisali zakon pa iz toga doznajemo koliko im je stalo do toga. To je za mene samo EPP”, rekla je Nansi Tireli predsjednica Hrvatskih laburista i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. HRT

Od 335 liječnika obiteljske medicine, koliko ih je bilo obuhvaćeno optužnicom u aferi Hipokrat, njih 257 se nagodilo s USKOK-om, nakon što su priznali krivnju za primanje mita od farmaceutske tvrtke Farmal, čije su lijekove zauzvrat prepisivali. Ti su liječnici pravomoćno osuđeni, a uz uvjetnu kaznu moraju vratiti novac koji su primili od ‘Farmala’. Međutim, Hrvatska liječnička komora do danas nije pokrenula nikakve mjere protiv njih, u skladu sa Zakonom o liječništvu, koji propisuje kako liječnika koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo Komora može proglasiti nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, što za posljedicu ima privremeno ili trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad, piše Slobodna.

Irska novinarka pohvalila Dubrovnik, ali "Hrvatska nije poznata po dobroj gastronomskoj ponudi"

Rumunjska: Uhićeno 30 TV voditeljica osumnjičenih za elitnu prostituciju

AMC je izvijestio kako je premijera Breaking Bad spinoffa Better Call Saul bila najgledanija premijera neke serije u povijesti kabelske televizije s čak 4,4 milijuna gledatelja u ključnoj demografiji od 18 do 49 godina (3.4 rejting) i 6,5 milijuna gledatelja u ukupnom poretku. Mashable

Talijanski izbornik pod istragom zbog namještanja utakmica

Kontroverze oko novog romana Harper Lee

Jessica Walsh i Tim Goodman iz New Yorka 2012. godine su se odlučili na neobičan eksperiment. Naime, dvoje grafičkih dizajnera u to su vrijeme oboje bili slobodni i nezadovoljni svojim privatnim životom pa su svoje prijateljstvo zamijenili ljubavnom vezom i to na 40 dana. Doživljaje tijekom tih 40 dana dokumentirali su do najsitnijih detalja na zajedničkom blogu 40 Days of Dating, ujedno online dnevniku svoje veze, koji je odmah postao toliko popularan da su ih ljudi često prepoznali na ulici i zaustavljali kako bi im iznijeli svoje dojmove. Index

Nemogućnost sklapanja prijateljstva na poslu vas može poglupjeti

Zagrebačka burza: Jamnica i Ledo u fokusu, indeksi pali

‘Divlje priče’, film nominiran za Oscara, u kinu od 12. veljače

Koliko nam je ugljikohidrata potrebno?

Kodeks dobre bankovne prakse, pod okriljem Hrvatske udruge banaka, banke su potpisale još 2000. i njime se obvezale da će sve informacije prema klijentu biti potpune i pravodobne. Zašto im onda, pitaju u Udruzi Franak, nisu ponudile osiguranje za visokorizične kredite? Hrvatska udruga banaka u priopćenju kaže da u slučaju valutne klauzule kreditni rizik preuzima klijent. I to im je argument da su klijenti bili obaviješteni. Je li Kodeks samo mrtvo slovo na papiru ili su ga banke bile dužne strogo provoditi? Dio pravnika uvjeren je da jesu, piše HRT.

Uskok istražuje Vlahušića zbog iznajmljivanja tvrđave Revelin

‘Chappie’ – hoće li ljudi prihvatiti umjetnu inteligenciju ili je pokušati uništiti?

Divlje priče su argentinska crna omnibus komedija koju je napisao i režirao Damian Szifron, a koproducirali ga slavna braća Agustín Almodóvar i Pedro Almodóvar. Glazbu za film napisao je skladatelj Gustavo Santaolalla.

Film u hrvatska kina stiže 12. veljače.

Film je nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma.

Priča je to o ljubavnoj obmani, povratku u prošlost, tragediji, pa čak i nasilju sadržanom u svakodnevnom detalju .Sve to čini se vodi u propast, u neodoljivi užitak gubljenja kontrole…

Tehnologija iz dana u dan sve više napreduje, a filmski svijet nikada prije nije toliko bio opčinjen razvojem umjetne inteligencije koliko u posljednjem desetljeću. Hoće li čovjek uistinu stvoriti umjetnu inteligenciju s mogućnošću vlastitog razmišljanja i razvoja osjećaja pitanje je kojim se danas bave vodeći svjetski znanstvenici, a najnoviji film Chappie pokušava odgovoriti na jedno od bezbroj pitanja: hoće li umjetnu inteligenciju, jednom kada se razvije, ljudski rod prihvatiti ili pokušati uništiti?

Film je režirao Neill Blomkamp, širokoj publici najpoznatiji po vrhunskim ostvarenjima „District 9“ i „Elysium“. Glavne uloge u filmu „Chappie“ ostvarili su Dev Patel, Hugh Jackman, Sigourney Weaver te Sharlto Copley koji je posudio glas robotu Chappieju – prvoj umjetnoj inteligenciji s mogućnošću vlastitog razmišljanja i razvoja osjećaja koju je stvorila ljudska ruka.

Svako rođeno dijete dolazi na svijet prepuno obećanja, a takva je situacija i s Chappiejem: on je nadaren, poseban, pravo čudo. Poput svakog djeteta, Chappie će ubrzo doći pod utjecaj okoline koja ga okružuje – dobre i loše – te će se morati osloniti na svoje srce i dušu kako bi pronašao svoje mjesto u svijetu i postao samostalan. Ali zbog jedne stvari Chappie se razlikuje od svih ostalih: on je robot. Prvi robot s mogućnošću samostalnog razmišljanja i vlastitih osjećaja. To je opasna ideja, ali i izazov koji će Chappieja dovesti u sukob s moćnim, razarajućim silama kojima je jedini cilj pobrinuti se da Chappie ostane jedini primjerak svoje vrste…

Zbog krize se u Grčkoj osjetno povećao broj beskućnika. Oni su sad smislili novu aktivnost: kao turistički vodiči u grčkom glavnom gradu ne pokazuju akropolu nego pučke kuhinje i urede za ovisnike. Svake subote atenski beskućnici dva sata vode svoje goste takozvanom “nevidljivom stazom” po Ateni. Tako se naime zove ovo neobično vođenje po gradu. Cijena je šest eura po osobi, tri eura od toga idu za atenske beskućničke novine Shedia, koje organiziraju ova turistička vođenja. Preostala tri eura idu svakom turističkom vodiču kao honorar, piše Deutsche Welle.

“Županijsko državno odvjetništva u Zagrebu je u priopćenju od 26. siječnja 2015. informiralo javnost o podizanju optužnice za zločine u Ramljanima, počinjenima nakon VRA Oluja a protiv dvojice optuženika.

Iz današnjeg priopćenja DORH-a saznajemo da je optužnica u međuvremenu povučena zbog nedostatne argumentiranosti “postojanja svih bitnih obilježja kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret”.

Neovisno o današnjoj odluci DORH-a, u vezi povlačenja spomenute optužnice, mišljenja smo da postoji kritična količina inkriminirajućih činjenica, iznjetih tijekom suđenja za ratne zločine u Gruborima, u kontekstu zapovjedne odgovornosti Željka Sačića kao pomoćnika zapovjednika Stožera specijalne policije MUP-a sa sjedištem u Gračacu tijekom VRA Oluja.

Nepravomoćna presuda iz lipnja 2014. (Županijski sud u Zagrebu) nedvojbeno je utvrdila da su zločine nad civilima 1995.g. u Gruborima počinili pripadnici specijalne policije ATJ Lučko, čiji zapovjednik je bio spomenuti Sačić.

Za zločine počinjene nad civilima tijekom VRA Oluja donijete su tek dvije presude hrvatskog pravosuđa od kojih je jedna još uvijek nepravomoćna, i to ona za zločin u Gruborima.

Upozoravamo i da ni brojni zločini počinjeni nad civilima i ratnim zarobljenicima u Medačkom džepu, tijekom provođenja akcije “Džep 93″, a u zoni odgovornosti Specijalne policije MUP-a RH, do danas nisu procesuirani.”

Dok ga Švicarci traže zbog otkrivanja bankarske tajne i industrijske špijunaže, Hervé Falciani, kako sam voli reći, živi život Jamesa Bonda. Teško je znati koliko je sve što govori istinito, da li je uistinu podatke HSBC-a objavio zbog ljubavi prema malom čovjeku ili ih je namjeravao prodati… No, ako i izostavimo priče Francuza, ostaje činjenica da ga dvije države nisu htjele izručiti, da se u brojnim zemljama zbog njegovih podataka istražuju tisuće bogataša radi utaje poreza, da je jedina vlada koja po tom pitanju nije ništa poduzela ona Grčka i da je Hongkong and Shanghai Banking Corporation stari negativac koji je još od osnutka 1865. godine u Indiji legalno prodavao opijum zaradu odnoseći u London, piše Lupiga.

U vrijeme kada se javno financiranje kulture drastično reže, mnoge javne institucije u kulturi financijski spas nalaze u sponzorskim ugovorima s privatnim i financijski jakim korporacijama. Naizgled tu su svi dobitnici. Korporacije svojim sponzorstvima pokazuju društvenu odgovornost ili možda samo peru svoj loš imidž, a kultura dobiva neophodna financijska sredstva za opstanak. Nedavna presuda britanskog suda u korist aktivista koji su tužili Tate Britain tražeći javno objavljivanje detalja vezanih uz sponzorski ugovor s multinacionalnom naftnom tvrtkom BP ukazala je na drugu stranu ovakvih javno-privatnih simbioza. Tako postavljeno, pokazuje se da privatno financiranje kulture ne mora biti baš bezazleno, piše Pogledaj.to, te navodi i primjer iz Hrvatske: Hrvatski Telekom i MSU.

Dvije trećine radnika sa srednjoškolskim obrazovanjem prerastaju u dugotrajno nezaposlene dok samo jedna trećina brzo nađe posao. Cvjećari, zidari i vodoinstalateri bili su najtraženija obrtnička zanimanja u Zagrebu u 2014., i udio od 40 posto ljudi tog zanimanja koji su se brzo zaposlili odgovara prosječnoj brzini zapošljavanja diplomiranih stručnjaka. Cvjećari i vodoinstalateri, primjerice, brže dolaze do posla u Zagrebu od diplomiranih ekonomista, politologa, kineziologa, sociologa, filozofa, arhitekata, veterinara pa i inženjera elektrotehnike, piše Večernji.

Sir Michael Gambon, poznatiji kao profesor Dumbledore, napušta glumu jer ne može pamtiti tekst

Prijepori oko korištenja Vladinog službenog aviona eksplodirali su u javnosti tijekom predsjedničke kampanje.Tportal.hr je istražio kako lete najviši politički dužnosnici u Sloveniji i Austriji pa se ispostavilo da Austrija uopće nema Vladin avion dok ga Slovenija jedva koristi. “Najviši austrijski državni dužnosnici bez problema se voze komercijalnim linijama i unajmljenim čarter-letovima kada je to potrebno”, rekli su u bečkom Kanzleramtu.

Zimska idila – Delnice zatrpane metar visokim snijegom

“Oni koji su i dosad optuživali Terrencea Malicka za pretencioznost, trebaju držati sablju u koricama dok ne vide Viteza pehara – jer, Malick ovim filmom pomiče granice značenja te riječi. Pri tom sve vrijeme vidite da je taj film radio darovit čovjek. U sredini filma postoji segment – izlet u Las Vegas – koji spada u najljepše audiovizualne tvorevine koje sam vidio zadnjih godina. No, kad podvučete crtu, ne možete se oteti dojmu da je ‘Vitez pehara’ film koji ima nešto adolescentsko, najskuplji self-help video koji je ikad itko napravio”, piše Jurica Pavičić. Jutarnji

Angelina Jolie i Brad Pitt posvajaju još jedno dijete

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara najavio je u ponedjeljak kako će na temelju presude Međunarodnog suda za ratne zločine (ICJ) “podignuti tužbe protiv Srbije te zatražiti isplatu ratne štete za počinjena razaranja, ubojstva, zatvaranje u logore te ostala stradanja kojima je bilo izloženo hrvatsko stanovništvo” u agresiji na Hrvatsku 1991. Predsjednik Stožera Tomislav Josić istaknuo je kako će tužbe protiv Srbije za naknadu ratne štete biti podizane na tri razine: pojedinačnoj, na razini općina i gradova te kada se, kako je rekao, “stvore društveni i politički uvjeti, i na razini hrvatske države”. Slobodna

INA se od svoje imovine u Srbiji, barem zasad, može oprostiti. I to od 167 benzinskih crpki i 11 skladišta ukupne procijenjene vrijednosti od čak 200 milijuna eura. Tom je imovinom nakon raspada Jugoslavije raspolagala tvrtka Beopetrol, koju je Srbija 2003. prodala tvrtki Lukoil. Dvije godine kasnije, INA je pred sudom tražila poništavanje ugovora između Agencije za privatizaciju i srpskog pandana, Akcijskog fonda, i izgubila. No, bez obzira na odluku suda, u INA-i i dalje tvrde da je privatizacija provedena na nezakonit način, piše RTL.

“Transatlantski sporazum samo je jedna od tema koje u ostatku EU-a izazivaju burne reakcije i užarene debate, a koje u Hrvatskoj još uvijek uglavnom prolaze ispod radara. Među rijetkim ‘europskim’ temama koje se uspjevaju nametnuti i izazvati kakvu-takvu političku raspravu na domaćoj sceni tek su fondovi EU-a: marljivo se zbraja i oduzima iznose koje smo uplatili i povukli, pa ispada da je Europska unija samo jedna golema briselska blagajna, a sve ostalo je manje bitno da bi se institucije i velik dio politike time zamarali. Ispada, zapravo, kako to kaže naslov jednog albuma, da smo mi ovdje samo zbog para”, piše Novi list.

Makedonija: Poplave ugrozile tisuće hektara plodne zemlje

S ovakvom "jeftinom" nadogradnjom Porsche 911 postaje 3x atraktivniji!

Microsoft je 29. siječnja prijavio „Windows 365“ trademark i kategorizirao ga kao kompjuterski softver, softver kompjuterskog operativnog sustava, softver za upravljanje mrežom, kompjuterski programi i vezana dobra. Kao što je Office 365 lansiran na pretplatu kao alternativa Officeu baziranom na desktopu, već se neko vrijeme pretpostavlja da u Microsoftu postoji i ideja o cloud verziji Windowsa dostupnog na pretplatu.Takav model značio bi besplatne i kontinuirane nadogradnje platforme umjesto uvođenja novih načina za naplatu operativnog sustava. ICT Business, TechRadar

Split: Bura otrgnula fasadu sa zgrade

“Moderna medicina nudi velik broj dijagnostičkih, terapijskih i preventivnih postupaka. Nesporno je da su oni u značajnoj mjeri unaprijedili zdravlje ljudi. No, objektivan pristup nalaže da govorimo i o neuspjesima i negativnim stranama suvremene medicinske prakse, tim više što je kritika puno manje prisutna u javnom diskursu. Rastući broj medicinskih postupaka nije samo na korist; hipertrofija zdravstvene potrošnje nosi i izravnu i neizravnu štetu. Ekspanzija, odnosno hipertehnologizacija i komercijalizacija kao njeni glavni pokretači, smanjuju i ugrožavaju ne samo efikasnost, već i suštinski holistički i humani karakter medicine”, piše liječnica Lidija Gajski za H-Alter.

Smrznulo se sedam imigranata tijekom prelaska Sredozemlja

Naši pametni telefoni prepuni su bakterija

“Koga zapravo briga kako je gospođa predsjednica zamislila ceremonijal useljenja u svoj mandat?! Ako hoće, može to učiniti i ogrnuta u carski hermelin, okružena paževima i drugim dvorjanima, sve će se to u krajnjoj liniji vratiti kao bumerang od bjelokosti njoj samoj. Konzekventno tome, kome treba i ovo nadvriskivanje oko toga hoće li Grabar Kitarović stolovati na Pantovčaku, u Visokoj ili na kojem joj god drago mjestu? Jede li se to? Pije li se? Možemo li time zaštititi glavu od kiše i snijega, a guzicu od hladnoće? Zašto se od toga pravi događaj od malne sudbinskog značenja?”, piše Marinko Čulić. Novosti

11 razloga zašto bi se trebali smijati svaki dan

U HSBC-u račune imali i John Malkovich, Joan Collins, Valentino Rossi, pjevači Phil Collins i Tina Turner

Između 1997. i 2006. godine u švicarskoj banki HSBC otvoreno je 40 računa klijenata iz Hrvatske koji su povezani s dodatnih 77 bankovnih računa. Hrvatski vlasnici računa u HSBC-u su skrivali približno 33,2 milijuna dolara, dok je 10,7 milijuna dolara najveća pojedinačna količina novca koja se povezuje s klijentom koji se dovodi u vezu s Hrvatskom. HSBC je svojim klijentima savjetovala kako izbjeći poreze, a danas je izbila u prvi plan jer je otkriveno da je čuvala novce kriminalcima, švercerima i sličnim ljudima. Večernji

Facebook je prošle godine otkrio da može prepoznati koji zabavni sadržaj njihovi korisnici gledaju i slušaju, kako bi to mogao podijeliti s našim prijateljima (ako želimo), a možda i s oglašivačima. Amazon je predstavio Echo, povezane zvučnike s glasovnim asistentom, koji može za nas obavljati i kupovinu, ako mu to kažemo. Googleove naočale aktiviramo riječima OK Glass, Google Now aktiviramo s OK Google, Appleovu Siri možemo dozvati s Hey Siri… No, uvjeti korištenja Samsungovog pametnog televizora mnogi su usporedili s Orwellovom knjigom ‘1984.’. Netokracija

“Kandidatkinja koja je u kampanji pozivala Ivu Josipovića da napokon progovori o sve većem siromaštvu u Hrvatskoj, koja je slala poruke o skromnosti i štedljivosti, o svom skromnom porijeklu, o radnim ljudima i seljacima, koja je put do pobjede krčila preko socijalne neosjetljivosti Vlade u najgoroj maniri Evite Peron, tjedne od izbora do preuzimanja dužnosti provodila je u Sheratonu… To je poruka luksuza, i to pretjeranog luksuza, to je poruka socijalne neosjetljivosti, kao i licemjerja”, komentira Tomislav Klauški boravak izabrane predsjednice Grabar-Kitarović u hotelu.

Splitskom škveru za posao metalaca javilo se 1500 ljudi

Hrvatski robni izvoz u razdoblju od siječnja do kraja studenog prošle godine dosegnuo je 72 milijarde kuna. To je za 9,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je uvoz porastao za 4,7% na 120,7 milijarde kuna. Hrvatski robni izvoz u EU iznosio je 6,02 milijarde eura i bio je za 10,9% viši nego u istom razdoblju 2013., dok je uvoz iz ostalih članica EU povećan za 6,5%, na gotovo 12 milijardi eura. Najviše je robe izvezeno u Italiju, za 1,3 milijarde eura, pa u Sloveniju (1,08 milijarde eura ili čak 20,1% više), te Njemačku (1,06 milijardi eura). Najviše se uvozi iz Njemačke (2,4 milijarde eura), pa Italije (2,2 milijarde eura) i Slovenije (1,7 milijardi eura). Poslovni

Kapetan PSG-a dao promrzlom dječaku svoju jaknu i oduševio svijet

Mogu li mobiteli prouzročiti rak?

DORH povukao optužnicu protiv Sačića i razriješio tužiteljicu Pokupec

Pronašli avion koji se srušio prije 54 godine

20 filmova koji nisu za gledanje s roditeljima

Mještani na istoku županjske Posavine prestravljeni su oštećenjima savskog nasipa kod Račinovaca, koji je lani puknuo pod naletom snažne vodene bujice. Navodno se na jednom mjestu pojavila pukotina u dužini od stotinjak metara, te je u Račinovce stiglo 5000 vreća, pijesak i folija za oko pet kilometara nasipa. Voditeljica vinkovačke ispostave Hrvatskih voda Mirjana Šota tvrdi da nema razloga za strah, jer se radi o planiranim radovima na sanaciji te dionice nasipa. Glas Slavonije

Dok je u SAD-u cijena studiranja danas pet puta veća nego 1985. godine, visoko obrazovanje u Danskoj daje potpuno drugačiji primjer: svaki danski student koji ne živi s roditeljima dobiva mjesečno više od 6.000 kuna tijekom cijelog studija, s tim da se školarina ne plaća. Drugim riječima, plaćaju im da studiraju. Ako odustanu od studija, nikome ništa. Naravno, takav sustav ima cijenu – Danska ima porezne stope među najvišima na svijetu. No, s druge strane, stopa nezaposlenosti mladih je samo 11%. Prepreke obrazovanju blokirale su i gospodarski rast u većini razvijenih zemalja od 1990. do 2010., pokazala je studija OECD-a. Washington Post

Od sutra u Hrvatskoj slijedi najveće poskupljenje goriva! Provjerite kolike će biti cijene…

Sex Criminals je strip koji izlazi mjesečno, a govori o dvoje superheroja čija moć dolazi iz njihovih – orgazama. Autori su Matt Fraction i Chip Zdarsky, a strip prati avanture knjižničarke Suzie i glumca Jona, ljubavnika koji zaustave vrijeme kad dožive orgazam pa odluče pomoću svoje “moći” opljačkati banku. “Seks opisan ovdje nije savršen, ni direktan. Sladak je i užasan, besmislen i vitalan, ranjavajuć i daje snagu. Seks je to kakav i jest zapravo: kompleksan”. The Mary Sue

Spužva Bob se pokazao besmrtnim velikanom, ne samo u svojoj animiranoj Bikini dolini, već i u američkim kinima, gdje je ‘The SpongeBob Movie: Sponge Out of Water’ u svom prvom vikendu prikazivanja zaradio 56 milijuna dolara. Za usporedbu, ‘The SpongeBob SquarePants Movie’ je 2004. debitirao s 32 milijuna godina. ‘Snajperist’ je pak, nakon četiri tjedana na vrhu, spuznuo na drugo mjesto s 24,2 milijuna dolara zarade u proteklom vikendu. ‘Jupiter Ascending’ braće Wachowski na trećem je mjestu, debitiravši s 19 milijuna dolara, što je puno bolje od njihovog prošlog filma ‘Cloud Atlas’, koji je u svom prvom vikendu uzeo tek 9,6 milijuna. EW

“S alarmantnom učestalošću” američki sudovi prihvaćaju tekstove rap pjesama kao dokaze na parnicama, piše Salon o “šokantno raširenoj, a javnosti nepoznatoj sudskoj praksi”. Profesor Erik Nielson otkrio je ovaj fenomen 2011. te broj slučajeva u kojima su rap tekstovi prihvaćeni kao dokazi procjenjuje na stotine. Rap je jedini žanr čiji tekstovi su prihvaćeni kao dokaz, za razliku od svih ostalih fiktivnih formi – glazbenih, literarnih ili filmskih. Jedan od primjera je onaj repera Vontea Skinnera koji je, dijelom zbog svojih tekstova, bio osuđen na 30 godina zatvora. Po logici zatvaranja na osnovu opisivanja nasilja u zatvoru bi završili i Dostojevski, i de Palma, i Eminem…

Alan Greenspan predviđa da će Grčka napustiti eurozonu

Aaron Swartz je ustao za slobodu i poštenje – i zbog toga su ga progonili do smrti

Od ulaska u EU čak 550 medicinskih sestara je otišlo ili su u procesu odlaska iz Hrvatske, podaci su strukovnog sindikata. Kažu iz sindikata da im je ministar Varga obećao ponuditi neke povoljnosti kao što je i liječnicima, ali još ništa od toga. Nije bajno ni onima što emigriraju: Hrvatska je u pregovorima s EU donijela direktivu po kojoj se medicinskim sestrama, koje su završile samo srednju školu, ne priznaje struka, iskustvo i znanje pa u inozemstvu mogu raditi isključivo kao njegovateljice – pacijente peru, brinu o njihovoj osobnoj higijeni i hrane ih. Index

“‘A Most Violent Year’ je film o kapitalizmu s pozicije liberala starog kova koji se bazira na tezi da je pošteni biznis na stalnom udaru nelojalne konkurencije, te da je blizu nemogućeg… Upadljivo retro film, i vizuelno i narativno, s reliktima prošlih vremena kao što je punokrvni filmski heroj, čovek s vrlinama i manama, ali svejedno onaj za koje navijamo jer je okružen gorima od sebe… Ovo je zahtevniji film, za filmofile kojima klasici sada već umirućeg žanra krimi-drame i mafijaškog filma znače nešto”, hvali Monitorov Marko Stojiljković novi film J.C. Chandlera (autora sjajnog lanjskog ‘All Is Lost’). Monitor

Tko piše zakone? Ako objesite zastavu IS-a u Hrvatskoj, kazna je 200 – maraka!?

Ubio se 20. čovjek u BiH koji je imao kredit u švicarskim francima

Tim novinara iz 45 zemalja, putem francuskih novina Le Monde, otkrio je tajne bankovne račune koji su se održavali za kriminalce, švercere, političare, slavne osobe te sve one koji su htjeli izbjeći plaćanje poreza. Tajni dokumenti pokazali su kako se bankarski div HSBC, često i kršeći zakon, okoristio poslovima s trgovcima oružjem koji su slali mine djeci vojnicima u Africi, s posrednicima diktatora iz zemalja Trećega svijeta te sa švercerima krvavih “dijamanata”. Na takvim računima švicarskog HSBC-a pohranjeno je preko 100 milijardi dolara. Index, BBC, Guardian

Aktivno gledajući sasvim prosečne filmove ili one tek dobre, ali ne za padanje u nesvest, nekako sam došao do zaključka da i Akademija, a i uvažena gospoda strani novinari koji dodeljuju Globuse vrlo teško mogu prepoznati i ispoštovati dobar film ako im se nekim slučajem ne sruši na glavu. Zvuči neverovatno i arogantno, ali moj utisak je sve više takav, a nisam od onih kritičara koji u nebesa dižu jedne nagrade, a zanemaruju druge. Primer za to je film ‘A Most Violent Year’, kao i generalno karijera J.C. Chandora, jednog od temeljitijih i inteligentnijih autora u prvoj filmaškoj ligi danas. Ako ćemo iskreno, svašta je moglo poći po zlu u slučaju ‘A Most Violent Year’, u smislu tempiranja premijere, distribucije i marketinga, što malo liči na slučaj ‘Selma’, ali to ne objašnjava polomiju prethodna dva Chandorova filma u sezoni nagrada, iako ih je distribuirao eminenti Lionsgate.

Chandor je autor tri filma u poslednje četiri godine. ‘Margin Call’ (2011) je remek-delo i vrlo uverljiv portret poslednje finansijske krize. ‘All is Lost’ (2013) je bio eksperimentalan film koji je sve karte bacio na glavnog junaka i glumca Roberta Redforda, često ne baš potpuno verovatan u priči i detaljima, ali i on je možda mogao biti simbolički povezan s realnim svetom: frajer koji se sam otisne finim brodom preko okeana nije ništa drugo do neoprezni bogataš koji misli da će se izvući sa svakim rizičnim i nepromišljenim potezom i to predstaviti kao svoju hrabrost. ‘A Most Violent Year’ je, opet, na svoj način, film o kapitalizmu s pozicije liberala starog kova koji se bazira na tezi da je pošteni biznis na stalnom udaru nelojalne konkurencije, te da je blizu nemogućeg. U generalno konzervativnim krugovima poput Akademije, takav stav može zvučati skoro blasfemično, a, ako ne to, onda barem previše politički profilirano.

Dakle, drugi razlog zašto se ovaj film nije našao na listi nominacija je Chandorov lik i delo. Treći razlog je isto vezan za politiku, ovog puta internu i, hajdemo reći, anti-retro estetsku dogmu nekakvog moderniteta i inovativnosti po svaku cenu koja u poslednje vreme vlada tim akademskim krugovima. ‘A Most Violent Year’ je upadljivo retro film, i vizuelno i narativno, s reliktima prošlih vremena kao što je punokrvni filmski heroj, čovek s vrlinama i manama, ali svejedno onaj za koje navijamo jer je okružen gorima od sebe.

Ovde je to Abel Morales (Isaac), vlasnik brzorastućeg biznisa koji se bavi trgovinom naftnih derivata za kućne potrebe. Naslov filma se odnosi na 1981. godinu kada je u New Yorku zabeleženo najviše ubistava i nasilnih zločina uopšte. Bilo je to vreme kada su Brooklynom i Queensom suvereno vladali mafijaši, kada je metro bio iscrtan grafitima i kada su oružane pljačke bile svakodnevna pojava. Abelove cisterne su česta meta, ali ne znamo da li ih napadaju organizovane kriminalne strukture ili bande očajnika. Pored toga, on je pod istragom zbog finansijskih malverzacija od strane ambicioznog tužioca (Oyelowo) i trenutno je na poslovnoj prekretnici: položio je masnu kaparu za investiciju u skladište na obali reke i ima mesec dana da vlasnika isplati u potpunosti, a nema novca da ide do kraja.

Ono što sledi su scene razgovora, dogovora i pregovora u zamračenim sobama. Zaposlenike obučava kako da se ponašaju u prodaji. S šefom sindikata (Gerety) pregovara oko eventualnog naoružavanja vozača. Jedan od vozača (Gabel) ima tendenciju da upada u nevolje i njegove odluke mogu ozbiljno uzdrmati celo poslovno carstvo. Pored toga, tu je i veoma sposoban advokat – savetnik (genijalni Albert Brooks), prijateljski nastrojen mafijaš (Nivola), ali pre svega Moralesova veoma neobična žena Anna (Chastain).

Ona je tek lik za sebe, gangsterova kćerka koja je očito kuvala kafu i hvatala beleške na sastancima, pa zna kako se postupa u datim situacijama i često je spremna da ide dalje i da se uprlja više od svog muža. Opet, ona je ograničena patrijarhalnom kulturom, pa može pomagati više iz senke, savetima. Štos je u tome što je Abel pošten, gnuša se nasilja i oružja i u svom poslu želi ostati potpuno čist. Nije on neki naivac, sjajno zna kako stvari funkcionišu, voli grubu igru i dobru borbu, ali jednostavno nije sklon tome da se bavi kriminalom.

U Abelu ćete bez problema prepoznati Michaela Corleonea, onog koji je razvio sposobnosti kao u drugom delu ‘Godfather’ trilogije, ali je očuvao ideale i poštenje iz prvog dela. Coppolina trilogija izbija pre svega vizuelno kroz ceo film, od frizure glavnog lika, preko njegovog stila oblačenja, pa do zatamnjenih enterijera u žuto-smeđe-zelenim nijansama i jednog mafijaško-poslovnjačkog kodeksa i meta-jezika kojim likovi govore. Prepoznaće se tu uticaj Mameta kroz kriptične, ali izuzetno britke i inteligentne dijaloge, Lumeta kroz celu priču i portret New Yorka, donekle i De Palme iz ‘Carlito’s Way’ faze, kroz umor i potrošenost glavnog lika. I pored brojnih uticaja i posveta, Chandor nije nekakav postmoderni DJ koji ih samo preslaguje, nego kompletan autor koji stvara jedno sasvim originalno delo.

Bez potrebe za prevelikim naglašavanjem, Oscar Isaac je glavnu ulogu odigrao apsolutno savršeno. U svojim poslovnim kontaktima, on je hladan, racionalan i odlučan, spreman da se domisli onoga što je najbolje. Na privatnom nivou, od detalja poput pogleda prema svojoj ženi, pa do promena u tonu, on je strastven barem koliko i ona i spreman da brani svoju poziciju. Jessica Chastain mu sjajno sekundira i u scenama u kući, kao i van nje i uspešno ostvaruje jednu od svojih najboljih uloga (još je nisam video lošu). Ovde je stvarno fantastična i prava je i jedina glumica za takav lik. Njih dvoje su kolege sa studija i imali su svaki za sebe dugu karijeru u indie filmovima pre nego što su se probili u “prvu ligu”. Ovo im je prva zajednička saradnja, ali se po količini njihove hemije u zajedničkim scenama to ne vidi. I epizodisti, veći ili manji, su odlični i svako od nih ima scenu ili dve (a neki i više) da naprave karakteran portret. Svi odreda uspevaju, jedino ćemo jedne pamtiti više nego druge.

Ako ste se ponadali da je ‘A Most Violent Year’ savršen film, reći ću vam odmah da nije. Ima tu koncepcijskih nedoumica i iznuđenih rešenja, i pored fenomenalne glume, scenarija, montaže i kamere. Problem je to stalno gibanje između drame i trilera koje češće prevagne na stranu drame. S tim u vezi, sledeći problem je tempo priče koji je ponekad toliko usporen razgovorima, razgovorima i razgovorima da je sasvim moguće da će gledalac izgubiti interes za pojedinostima. Moguće je priznati dojam da neće sve te pojedinosti biti važne za kasniji tok filma, iako neke možda i hoće, pa ovako zatrpani ne možemo tek tako odvojiti. Treći problem je realističan portret rastuće kompanije u problemima, što nije naročito filmična tema, a posebno kada reditelj iz nekog razloga ne želi potencirati osećaj vremenske stiske i urgentnosti koji je sam sebi omogućio u scenariju.

I pored tih nekoliko mana, ‘A Most Violent Year’ je bolji film od većine onih u Oscar konkurenciji. Ovo je zahtevniji film, za filmofile kojima klasici sada već umirućeg žanra krimi-drame i mafijaškog filma znače nešto. Posebno će u njemu uživati pasionirani ljubitelji Novog Hollywooda i kinematografije 70-ih. Ovo je film kojeg treba ispratiti, kojem se treba vraćati i koji će vas za to nagraditi. (9/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.

Kako turiste na obali Jadrana od sadržaja u osnovi dočekuju tek “sunce i more”, turističke su se vlasti dohvatile klasificiranja plaža da gosti mogu birati što im najviše odgovara, pa su odrediti 14 kategorija. Ubuduće će sve plaže imati sanitarni čvor pa čak i kategorija udaljene prirodne plaže (?). Za kategoriju romantične plaže pak minimalni tehnički uvjet su ležaljke za dvoje i čak 15 kvadrata plaže za svakog kupača. Index

Bednjanski – govor koji razumiju rijetki u Hrvatskoj, ali i u Poljskoj

Kako naći jedan modus i više modusa za prave, humane, civilizacijske odnose među tim dijelovima, da se ne rasprši cjelina u dijelove, nego da dijelovi surađuju, saobraćaju u cjelinu, pita se Predrag Matvejević kada govori o Bosni u Novm listu. “Na kraju krajeva žrtve su žrtve, bio ili ne bio genocid, ubojice su ubojice, a ubijeni su žrtve. I tako, s tim iskustvima bi se trebalo ići dalje. Ono što mi se čini da nedostaje, nedostaju kulturni procesi, procesi među intelektualcima koji bi vodili ka rješenjima objektivno najpouzdanijim”. Novi list

Wok za dvoje u Zagrebu – Mai riža s piletinom, povrćem i Oyster umakom za 35kn

Zašto jesti češnjak svaki dan

USKOK istražuje: Koncesije za šator na Trgu bana Jelačića i Bundekfest dodijeljeni bez natječaja

“Digla se tako frka i panika, drvlje i kamenje na zelene udruge koje se protive bušenju nafte na našem dijelu Jadrana. Izgmizali iz svojih eko-rupa pa dižu prašinu i bune se protiv projekata koji će nas konačno uvesti u sretnu budućnost, ti biološki mrakovi u KKK odorama satkanim od opojnih vlakana medicinske marihuane koji mrze sve što vole mladi. Došli zeleni i digli šatore, ne znaju zašto ni što žele – ali su antiprotivni i samo bi nešto ili nekog rušili”, piše Monitorov Radoslav Dejanović o napadima na ekološke udruge. Monitor

Noge u izvozu: Rakitić vrlo dobar u uvjerljivoj Barceloni, Brozović u pobjedi Intera istisnuo Kovačića

Od 9. do 19. veljače novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović sa svojim suradnicima boravit će u Vili Prekrižje, do završetka mandata aktualnog predsjednika Ive Josipovića. Grabar Kitarović je od izbora radila u zagrebačkom hotelu Sheraton. Vilu Prekrižje Kolindi Grabar Kitarović na raspolaganje je dao Ured Predsjednika s kojim njezin tranzicijski tim dobro surađuje posljednjih dana. Jutarnji

Obračun bandi uoči Grammyja – gangsteri pucali ispred kluba u kojem su bile zvijezde

Digla se tako frka i panika, drvlje i kamenje na zelene udruge koje se protive bušenju nafte na našem dijelu Jadrana. Izgmizali iz svojih eko-rupa pa dižu prašinu i bune se protiv projekata koji će nas konačno uvesti u sretnu budućnost, ti biološki mrakovi u KKK odorama satkanim od opojnih vlakana medicinske marihuane koji mrze sve što vole mladi.

Neobično je s kakvim se žarom dio medija obrušio na konstantno i [valjda zato što je] učinkovito zvocanje ekoloških udruga i pojedinaca koji ne bi gledali masne mrlje po djevičanskim hrvatskim samoniklim plažama. Dalo bi se to usporediti tek s medijskom slikom koju o prosvjednicima u Savskoj 66 stvaraju neki mediji: došli zeleni i digli šatore, ne znaju zašto ni što žele – ali su antiprotivni i samo bi nešto ili nekog rušili.

Problem sa zelenim rušiteljima je upravo u tome da zelena agenda zastupa stavove koji su, nažalost, vrlo često u suprotnosti pa i u sukobu s prevladavajućim mišljenjima i strujama. To se posebice dobro može osjetiti kod nas, u zemlji u kojoj je posve normalno i razumljivo graditi termoelektrane na ugljen jer je, eto, ugljen jeftin energent. A imamo i svog ugljena, malo je sumporast ali nema veze, kisele će kiše izvrsno pofriškati sve te stare fasade i potamnjele krovove.

Činjenica je da se nešto ipak mijenja, pa ekološke udruge i inicijative uspjevaju postići i zapažene rezultate, što rezultira žestokim kritiziranjem njihovog rada kroz prozirne usporedbe (prokleti batmani! prokleta endemska gestapovača!) i posve neargumentiziranim lamentiranjima kako nas sva ta zelena halabuka jako košta kroz izgubljena radna mjesta i izgubljenu dobit.

Izgubljena radna mjesta? Koliko ljudi zapošljava moderna termoelektrana? Dvije tisuće? Neobična efikasnost poslovanja, rekao bih: gotovo dvostruko jače elektrane na plin na životu održavaju timovi od otprilike 25 ljudi. Zašto? Zato što je sve automatizirano. Što se događa s ostalih 1975 radnih mjesta? Dio njih otpada na pripremne radove i izgradnju termoelektrane i to su privremeni poslovi koji će završetkom izgradnje nestati. Dio tih radnih mjesta vjerojatno nije, niti će ikada postojati – osim u marketinškim papirima.

Slično je valjda i s vađenjem nafte, no tu me zapravo bockaju neke druge laičke misli… ponajprije, zašto se dosad nije vadila nafta iz Jadrana? Nije vrag da je INA sabotirala vađenje da bi se mogla prodati MOL-u? Ili je vađenje bilo preskupo pa je tek sad postalo isplativo, nešto slično naftnom škriljcu?

Imam bolje pitanje, zapravo razmišljanje: ako smo, dakle, već faktički odlučili strancima povjeriti traženje pa zatim i eksploataciju nafte iz Jadrana, zašto se to javnosti predstavlja kao dobar posao? Zdrav kapitalistički razum kaže da će koncesionar u prvom redu tražiti dobit za sebe, a tek zatim za sve ostale; zašto se onda javnosti ta priča predstavlja kao “posao stoljeća” koji će riješiti energetske potrebe Hrvatske, maltene kako će stranci vaditi naftu i zlatnim je cjevovodom dostavljati do naše supermoderne rafinerije (ups!?), a Hrvati će se poput razmaženih Arapa vozikati naokolo u bijesnim jurilicama koje gutaju hektolitre venezuelanski jeftinog goriva?

Zamišljeni sanak o raspamećenim Hrvatima što u blagostanju jurcaju po šljunčarama dok im se crveno-bijele kufije vijore na vjetru iznenada mi pokvari povratak hladne kapitalističke proračunatosti: zašto, o zašto bi netko dolazio kod nas, u državu koja niti je politički stabilna, niti je gospodarski stabilna, niti je poznata po nekorumpiranosti… zašto bi netko dolazio u takvu, realno govoreći riskantnu zemlju, ako ne zato da bi ekstra riskiranjem pokušao doći do ekstra profita?

Ili možda baš zato što zna s kakvim ovcama ima posla? Najbolji primjer je koncesija za autocestu Zagreb-Macelj: zbog smanjenja saobraćaja, Republika Hrvatska mora koncesionaru naše najskuplje autoceste platiti penale. Da, sve se to nekako prebilo pa smo u gubitku samo dva milijuna eura, hej sreće i radosti!!!

A mi ono, podsjetite me, planiramo dati još autocesta u koncesiju? Zašto? Imamo previše novca u državnoj blagajni, pa da malo potpomognemo jadne koncesionare?

Ili, možda najdrastičniji primjer opće kratkovidnosti i mentalne nejakosti: preusmjeravanje vodotokova u Bosni koje će opasno naštetiti Neretvi i ljudima koji žive uz nju: poremećaj dotoka svježe vode dovest će do ulaska slane morske vode duboko u vodotok Neretve i sve one lijepe mandarine i lubenice i svašta nešto jestivo s čim se volimo hvaliti (!نحن الكروات) će nestati. Ljudi će se raseliti, no nikako na radost zaludjelih zelenih boraca za šišmiše i stjenice ispod slana kamena.

Možda sam zaista turbo-naivan kad pomislim da zeleni uistinu imaju za cilj stvoriti društvo koje će biti ekološko, u najmanjoj mogućoj mjeri zagađujuće i pritom samoodrživo. Znam, utopija u društvu u kojem je skupoća e-uređaja važnija od kakvoće r-života.

Ne čudi me što se zeleni bune na ovo i ono. To je, naime, zadaća zelenih: naginjati na stranu ekologije i upozoravati na loše posljedice zanemarivanja iste. Naravno da su zeleni protiv termoelektrane na ugljen! Zaboga!!! Naravno da su zeleni protiv bušenja nafte u Jadranu! Naravno da će se sutra buniti protiv nove nuklearke! A naravno i da će se buniti protiv loše postavljenih obnovljivih izvora energije!

Sve je to zapravo logično, pokušate li shvatiti ekološki moment. O nekakvom domoljublju neću pisati jer je ta tema nažalost postala vrlo profana i tako često zloupotrijebljena. No, možda ipak i u tome ima nešto? Možda “voliš Hrvatsku” znači da brineš o njenoj budućnosti i budućnosti njenih generacija?

Ili sam jednostavno u zabludi, pa ono nešto čega ima leži u dvije tisuće radnih mjesta u termoelektrani, dvije tisuće radnih mjesta po bušotinama u Jadranu (dvi ijade po svakoj, asti Gospe!), dvije tisuće radnih mjesta u hidroelektrani…

U bunilu mi se ukazuje prikaz slabo kvalificirane, loše plaćene radne snage, redovi izmoždenih i bezvoljnih ljudi u radnoj odjeći na crveno-bijele kockice koji jedan po jedan ulaze u krug *-elektrane ili kakve rafinerije, dok se s pročelja prema njima smješka velika slika stranog većinskog vlasnika, a na samom ulazu u tvornicu veliki je natpis u luku: “Imamo Hrvatsku!”.

Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.

Bura u Splitu bacala drveće po cestama i automobilima, dijelovi grada bez struje; u podvelebitskom dijelu Ličko-senjske županije i dalje nema struje u oko 400 domova

10:04 Posljednji Shangri-la, HTV1
11:22 Rio – Od kaosa do održivosti, HTV2
14:14 Prijatelji za sva vremena (6,5), HTV2
20:14 Anđeo milosrđa (6,6), HTV3
22:01 Korak prema tebi (6,1), HTV2
22:30 Glas za čovjeka – iseljavanje, HTV4
23:25 Kod mafije (4,0), Nova TV
00:10 Srca (7,0), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

Porezna uprava će po službenoj dužnosti pokretati stečaj ako poslodavac više od 30 dana kasni s isplatom plaće. Kako neslužbeno doznaje Novi list, pokretanje stečaja po službenoj dužnosti bit će ugrađeno u novi stečajni zakon. Prijedlog tog zakona prošao je prvo čitanje u Saboru. Tri mjeseca plaću nije dobilo 37 tisuća hrvatskih radnika.

Pobjednik 57. glazbenih nagrada Grammy je britanski pop pjevač Sam Smith s četiri nagrade – za pjesmu godine i za snimku godine za ‘Stay with me’, najbolji pop album godine (‘In The Lonely Hour’) i najboljeg novog izvođača. No, nagrada za album godine mu je izmaknula, jer ju je uzeo Beck sa svojim prvim albumom nakon šest godina ‘Morning Phase’, koji je proglašen i najboljim rock albumom. Nagrade su dobili još Beyonce, Pharrell Williams, Eminem i Aphex Twin. Pjevali su i stari i mladi – od AC/DC do Rihane i 88-godišnjeg Tonyja Benneta. Kanye West je ove godine izveo polu-skandal popevši se na pozornicu kad je nagradu preuzimao Beck, ali ovaj puta nije ništa pričao: “Svi vi znate što znači kad se ‘Ye popne na pozornicu”. Daily News, Jutarnji, Index

Snijeg do vrata: U Begovom Razdolju napadalo 155 cm, na Zavižanu 136 cm, u Delnicama 100 cm, na Sljemenu 97cm

O najavljenoj velioj reformi školstva voditelj stručne skupine za kurikulum Boris Jokić je rekao kako se radi o pokušaju povezivanja svega što se dosad događalo. “Vrtić treba razvijati djecu kroz igru, u osnovnoj školi se povezuje razredna i predmetna nastava, u srednjoj školi uvodi se izbornost, a u strukovnom obrazovanju povezivanje sa svijetom rada. To su promjene koje vode ka devetogodišnjoj osnovnoj školi. Radi se o strukturnoj promjeni za koju je potrebno barem 5 – 15 godina”, dodao je. Bivši ministar Dragan Primorac je kazao kako je bitno da se politika ne miješa, jer je obrazovanje stvar kontinuiteta i ne tolerira podjele. HRT, Novi list

‘Boyhood’ je proglašen najboljim filmom na dodjeli nagrada Britanske akademije za filmsku i televizijsku umjetnost, a nagrađen je i Richard Linklater kao najbolji redatelj te Patricia Arquette za najbolju žensku sporednu ulogu (svi nominirani i pobjednici). Najboljom glumicom proglašena je Julianne Moore za ulogu žene oboljele od Alzheimerove bolesti u ‘Still Alice’, a najboljim glumcem Eddie Redmayne za ulogu Stephena Hawkinga za ‘Teoriju svega’. ‘Grand Budapest Hotel’ dobio je nagradu za najbolji originalni scenarij, a ‘Teorija svega’ za najbolji adaptirani scenarij kao i nagradu za najbolji britanski film. Najbolju sporednu mušku ulogu ostvario je J. K. Simmons u ‘Ritmu ludila’, a najbolji film na stranom jeziku je poljski ‘Ida’ Pawela Pawlikowskog. Guardian, BBC

Egipat: Najmanje 25 navijača ugušeno i zgaženo u stampedu jer su željeli ući na stadion

“Premda u svijetu ima dovoljno hrane za sve osobe ipak svi nisu u mogućnosti prehraniti se”, rekao je papa Franjo i ponudio rješenje za problem gladi: “Odustajanje od potpune autonomije tržišta i financijske špekulacije”. Ekonomija koja isključuje i koja je nepravedna je ekonomija koja ubija, rekao je i naveo paradoks: “Nije moguće da vijest ne čini smrt zbog smrzavanja stare osobe primorane živjeti na ulici, već postaje vijest pad vrijednosti od dvije postotne točke na burzi”. Pozvao je osobe koje su odgovorne za ekonomiju, politiku i društvo da brinu i o zaštiti “majke zemlje”: “Bog uvijek prašta, čovjek katkada, a zemlja ne prašta nikada”. Fox News, Radio Vaticana

Tužna priča digla Hrvatsku na noge – pomoć za oca i sina pristiže sa svih strana

Na filmskom festivalu u Berlinu prikazan je ‘Taksi’, novi film redovnog berlinskog autora i najslavnijeg disidenta filmaša danas, Iranca Jafara Panahija. Treći je to njegov film u Berlinu, a kojeg je snimio – dok je u kućnom pritvoru. ‘Taxi’ je autoreferencijalni film snimljen gotovo u stvarnom vremenu, a koji kroz razne likove prikazuje život u Iranu. Berlinale je otvoreno filmom ‘Nobody Wants the Night’ španjolske autorice Isabel Coixet, o putovanju na Arktik (lijepo, ali promašeno). I “regija” je predstavljena – bosanski sineast Vladimir Tomić pokazao je u Forumu ‘Flotel Europu’, film o sudbini izbjeglica iz BiH u devedesetima u Kopenhagenu. Huffington Post

Ukoliko ste jedni od onih koji svoj osmijeh skrivaju rukom, vrijeme je da to promijenite. Izbijelite zube uz pomoć Opalescence Boost tehnologije sada uz 76% uštede ili obavite pregled,čišćenje i poliranje zuba za samo 99kn. Ako tražite trajno rješenje za nedostatak zuba, ugradnju zubnog implantata platit ćete samo 3599kn uz 50% popusta na izradu krunice. Nepravilnosti u položaju zubi i čeljusti ispravit će aparatić za zube za jednu čeljust već od 4250kn, uz sve preglede tijekom nošenja. Ponuda dana…

Video: Stižu 3 nove BMW M6-ice!