Nastavljaju se radovi u Zagrebu, koje prometnice izbjegavati
Izišao Android Nougat
“Tromost, lijenost, nezainteresiranost, teška pokretljivost, zbunjenost i set sličnih karakteristika vaš su najveći neprijatelji. Klijentima treba omogućiti da sa što manjim i lakšim koracima pristupe k vama. Pogotovo zato jer je jako malo ljudi koji su spremni napraviti velike korake”, savjetuje Goran Blagus. Monitor
Predrag Lucić: Uloga krumpira u političkom nasilju
Kroz mnoge tekstove ovog newslettera mogli ste naučiti i usvojiti razne tehnike i vještine kako se prezentirati, kako prodavati, kako im privući pažnju, kako biti poželjniji, no ovih dana sam shvatio kako nisam podijelio ono najvažnije – koja je svrha svih tih aktivnosti.
Moja greška, jer sam nekako pretpostavljao da znate i da nema potrebe to posebno isticati, no danas je došao trenutak da to ispravim.
Dakle, najveći fokus svojih prodajnih i inih aktivnosti morate staviti na to da primatelje poruke POKRENETE.
Tromost, lijenost, nezainteresiranost, teška pokretljivost, zbunjenost i set sličnih karakteristika vaš su NAJVEĆI NEPRIJATELJ u procesu prodaje, privlačenja i prenošenja poruke o usluzi i vrijednosti koje im možete pružiti.
Mnogi potencijalni klijenti reći će vam da imate zanimljivu uslugu, no kada je treba platiti ili se pojaviti na sastanku gdje ćete ih detaljnije upoznati sa svim mogućim vrijednostima, oni će to majstorski izbjeći i neće se pojaviti.
Ista stvar vam je i s oglasima (banneri, AdWordsi) – rijetki će kliknuti, pa čak ako i kliknu, rijetki su oni koji će popuni formular narudžbe ili možda čak napravili online plaćanje.
Preneseno na prodajne letke, postere, reklamne znakove, oglase u novinama, oglase na radiju… tromost i nedostatak energije da naprave “veliki korak” danas je najveća zapreka s kojom se susrećete u poslovanju.
Ako malo razmislite i proanalizirate razne vještine i tehnike koje dijelim kroz ovaj newsletter, lako ćete uočiti kako su one usmjerene na to da takvim radnjama motivirate i POKRENETE svoje potencijalne klijente da naprave korak prema vama.
Iz toga razloga izrazito je važno da preispitate svaku svoju poslovnu / prodajnu odluku i usporedite u kojoj mjeri će ona djelovati ili bi trebala djelovati da pokrene ciljnu skupinu jedan ili nekoliko koraka prema vama (i postali klijent u nekom trneutku).
No, pripazite kako ima jako malo ljudi koji su spremni napraviti velike korake.
Iz tog razloga redovito komunicirajte s tržištem, redovito demonstrirajte, redovito dijelite i redovito se pojavljujete… kako bi potencijalni klijenti sa što manjim i što lakšim koracima pristupili vama.
I to je to… sada kada je ovaj dio jasan (na što treba staviti fokus), vraćamo se za par dana s novim tehnikama i vještinama unapređenja poslovanja.
p.s. Više manjih i jednostavnijih koraka lakše će privući širu bazu potencijalnih klijenata, nego jedan veliki korak bez obzira na to što obećava izrazito veliki benefit ili bonus.
p.p.s. Najveći neprijatelj u provođenju ovakvih aktivnosti vam je nestrpljivost i nekonzistentnost. Pripazite na te zamke.
Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.
Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).
Američka farmaceutska kompanija Pfizer preuzet će biotehnološku kompaniju Medivation za 14 milijardi dolara, odnosno 81,50 dolara po dionici. Riječ je o jednoj od najzanimljivijih ovogodišnjih akvizicija u farmaceutskoj industriji. Tržišna vrijednost Pfizera je oko 212 milijardi dolara, a preuzimanjem Medivationa dobivaju važno pojačanje koje bi moglo postati ključno za njihovu diviziju lijekova za maligne bolesti. Telegram, Reuters
U novoj kolumni za Jutarnji Miljenko Jergović prisjeća se potresnih ratnih fotografija djece kroz povijest. Prvi je bio dječak iz Varšavskog geta 1943., a slijedili su djevojčica iz Vijetnama, dječak izbjeglica čije je tijelo nađeno na plaži, te posljednja, snimka ranjenog dječaka iz Alepa. “Ne vjerujem, ali posve sam uvjeren da se na fotografiji dječaka iz Alepa ustvari pojavio Bog. Ako nije tu, neće nikad, nigdje”, piše Jergović.
Ove OI ostat će upamćene u povijesti hrvatskog sporta kao najuspješnije, sa deset osvojenih medalja. Atletika, jedrenje i veslanje postali su definitvno sportovi u kojima izrasta u svjetsku velesilu, piše Novi list. Hrvatska se našla na sedmom mjestu ljestvice osvajača medalja u atletici, dok je u europskim razmjerima druga iza Velike Britanije, s istim brojem medalja kao i Njemačka.
KFC napravio kremu za sunčanje s mirisom pržene piletine
Hanfa je odlučila obveznike osloboditi dijela naknada koje plaćaju iz svoje imovine i prihoda, ukupno im oprašta 4 milijuna kuna. Oni koji plaćaju naknadu na mjesečnoj bazi od nje u potpunosti oslobođeni tijekom rujna. Tromjesečne obveznike Hanfa je počastila popustom od 33%, šestomjesečne od 16,7%, a godišnje s 8,3%. Poslovni
Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, kojemu je je diploma kriminalistike oduzeta zbog plagiranja, mora napisati novi diplomski rad ukoliko želi zadržati status diplomiranog kriminalista. Brkić se na odluku žali i odbija napisati diplomski rad. Kaže da u vrijeme kada je prepisivao rad za to nisu bile predviđene sankcije. Index, Forum.hr
Prvi poslovi 12 diktatora
“Most i HDZ su napravili koaliciju i nakon pola godine je sami srušili, pa raspisali izbore da bi – što? Da bi opet koalirali. Pa to je zbilja veliko postignuće. Pomogne li nam dragi Bog, vlast Mosta i HDZ-a zamijenit će vlast Mosta i HDZ-a, samo što u njoj neće biti Tomislava Karamarka. I, ajde, dobro, Josipe Rimac”, piše Ante Tomić. Jutarnji
7 ponašanja pasa i što znače?
“Prošle godine je bilo 23 milijuna noćenja u srpnju, a ove godine 26,6 milijuna, dakle, plus je 3,6 milijuna. U kolovozu imamo 21 milijun noćenja do sada. Najave za rujan su izuzetno dobre. Godinu bi mogli završiti na razini od 5 do 7% povećanja u odnosu na prošlu godinu”, objavio je ministar turizma Anton Kliman u intervjuu za Media servis. Očekuje i više od 8 milijardi eura zarade.
Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Općinama uplate iznose od 15 do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o istražnoj površini. Osim toga Ina i Vermilion uplatili su u državni proračun deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora. Glas Slavonije
. Mashable
Domaće tržište kapitala je tjedan započelo blago u pozitivnom teritoriju, gdje su dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 ojačali 0,14% i 0,12%, pri čemu je CROBEX dosegao najvišu razinu u zadnjih godinu dana. Najlikvidnija u redovnom trgovanju je bila dionica Tankerske Next Generation, koja je na 3,6 milijuna kuna prometa zabilježila porast cijene od 0,7% (na 71,50 kuna). Dobitnik dana je Zvijezda kojoj je cijena porasla za 2,18 posto na 2.810,00 kuna, a sakupila je 126 tisuća kuna. T-Portal, Poslovni
Granice su najgori izum ikada stvoren od strane političara, izjavio je šef Europske komisije Jean Claude Juncker. On traži veću solidarnost sa izbjeglicama, te poziva na otvaranje svih granica, bez obzira na kaos izazvan migracijskim valom i bez obzira na terorističke napade. Business Insider, Daily Mail
“Moramo investirati u zajedničku obrambenu politiku, u digitalnu inovaciju, u škole i kulturu. Europa je privržena majka naših vrijednosti, a ne hladni čuvar birokratskih pravila koje je teško prihvatiti”, izjavio je talijanski premijer Matteo Renzi uoči sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom. Dok Italija nakon Brexita želi jaču europsku konsolidaciju, Merkel želi “bolju Europu” umjesto stvaranja “više Europe”. Index, Reuters
Broj prijetnji vezanih uz ransomware je u porastu, a sve su češće žrtve ovakvih ucjena i pokušaja iznude i tvrtke, pokazuje istraživanje [pdf]. Lani je otkriveno više od 100 novih obitelji ransomwarea, većina kriptira (zaključava) sve datoteke žrtve neprobojnom enkripcijom. Prosječan iznos ucjene je 679 američkih dolara. T-Portal
Uspjeh ne donosi sreću, sreća donosi uspjeh, tvrdi harvardski profesor Shawn Achor i autor bestselera ‘Prednost sreće’. I istraživanja su potvrdila da su ljudi koji postignu cilj za kojim žude samo kratkoročno zadovoljni. Achorovo je istraživanje pokazalo da povećanje osjećaja sreće zapravo povećava i uspjeh. Poslovni
Odred otpisanih (ukupno zaradio 262,2 milijuna dolara) i Sausage Party i dalje su najgledaniji filmovi u američkim kinima. Pozicije im nisu poljuljali ni novi filmovi War Dogs (trailer, kritike), Kubo and the Two Strings (trailer, kritike) i Ben-Hur (trailer, kritike), kojeg nazivaju najvećim filmskim fijaskom godine. Screencrush, LA Times
“Strašno ćemo pogriješiti budemo li mislili kako se nama primitivni vjerski fanatizam ne može dogoditi. Naprotiv, on nam se upravo događa, samo se još nije razmahao. Država koja mu se uklanja umjesto da ga drži pod kontrolom sama sebi kopa rupu iz koje će se jako teško izvući sama. Želimo li budućnost u kojoj su ljudska prava iznad običaja vjerskih zajednica koji nisu u skladu s ljudskim pravima, ili su običaji vjerskih zajednica iznad zakona i Ustava RH?”, piše Radoslav Dejanović. Monitor
“Harley Quinn je pravi Joker ovog filma. Ona je ta preko potrebna doza ludila i anarhije, Jokerova ljubavnica koja izgleda kao suluda varijacija na temu pohotne srednjoškolke, koja ide okolo i mlati palicom i ispaljuje otrovne ‘one-linere’ zbog kojih se film razbudi”, komentira Odred otpisanih kritičar Marko Stojiljković. Monitor
Najsmješniji trenuci u Riju [video_icon]: Podivljali mongolski treneri, mačevaocu ispao mobitel, ples dizača utega…
Egipat: Osam TV voditeljica suspendirano zbog fizičkog izgleda
Aplikacija Gdje sam 2016.: Doznajte koja vam je stranka najbliža
I pre premijere se oko Suicide Squad, najnovijeg filma iz DC Comics univerzuma, podiglo prilično prašine. Pošto dolazi nakon razočaravajućeg Batman V Superman: Dawn of Justice koji je udavio premisu o dva najveća super-junaka u jednom filmu, ovaj potpuno drugačije intonirani film koji u centar pažnje stavlja stripovske negativce na tajnom zadatku je postao slamka spasa za DC i distributersku kuću Warner u utrci sa razvijenijim Marvelovim filmskim franšizama.
Možda su u DC-u i Warneru sa Nolanovim Batmanima započeli trend modernih “dark & gritty” super-junačkih blockbustera za nešto stariju, upućeniju i posvećeniju publiku od dečije, ali je Marvel pokazao više poduzetnosti i diverzifikacije na tom polju: poznati likovi univerzuma su dobili svoje filmove, uz zajedničke franšize poput X-Men i Avengers, te “offbeat” iznenađenja kao što su to Guardians of the Galaxy i iznimno samosvesni i zabavni Deadpool. Suicide Squad je pokušaj da se sve od navedenog spoji u jedno: impresivna lista likova stripovskog super-univerzuma, uz cameo pojavljivanje nekih drugih, još poznatijih, uz zezalački, anarhični, potencijalno subverzivni ton. U rediteljsku stolicu je seo poznat i cenjen autor David Ayer (End of Watch, Fury) koji je sam napisao scenario, trailer je bio neobičan i napaljiv, a internetom su se širile bajke i glasine o novom Jokeru boljem nego ikad i “method acting” pripremama Jareda Leta za ulogu koja je od Heatha Ledgera (posthumno) načinila velikog glumca.
Nakon premijere je usledio hladan tuš u vidu negativnih kritika koje su zamerale dijaloge napisane da dobro zvuče na traileru, ali bez smisla u kontekstu filma, hektičnu režiju i montažu, nepregledan 3D i zamuljan narativ kome je glavna svrha da poveže različite krajeve franšize, te kontra-reakcija fanovske publike uključujući i bizarnu peticiju da se agregator kritika Rotten Tomatoes samougasi. Na površinu su isplivale glasine kako ova, kino-verzija Suicide Squad nije Ayerov “director’s cut” nego studijska varijanta, da je kraćeno i dosnimavano. U odbranu filma su stali i glumci, a kontroverze, namerno potpaljene ili ne, donele su filmu finansijski uspeh, pa je nastavak već zacementiran i to sa istom studijskom, glumačkom i autorskom postavom.
Sa svoje strane, fanovi su u pravu jer su bazično konzumenti koji žele još i još super-herojske akcije i spektakla, pa im stvari poput koherentne priče i ekonomike scenarija nisu bitni. Sa druge strane, i kritičari su potpuno u pravu, jer Suicide Squad je na momente zabavan, humoran i samosvestan, ali je haotičan, zakompliciran i neuredan daleko preko granice ugodnog i čini se bez ikakve autorske kontrole. Možda je spas za posustalu franšizu, ali kao samostalan film jednostavno ne valja: gomila jake likove koje ne stiže da razradi, ima slabe nominalne negativce čija je pretnja takođe mutava i pokušava da istovremeno bude subverzivan i bolno konvencionalan, kako filmski, tako i motivacijski što rezultira time da se nakon živahnog, obećavajućeg početka utapa u običnost super-herojskog filma.
Radnja filma počinje tamo gde se Dawn of Justice završava: sa Supermanovom smrću. Meta-ljudi postoje i američka vlada ih se plaši. Pokojni Superman je delio američke vrednosti, sledeći možda neće. Možda će čak biti terorista. Amanda Waller (Davis) ima rešenje: od uhvaćenih i osuđenih meta-ljudi će sastaviti jedinicu za posebne namene, bez papirnatog traga, ucenjenu i odanu samo njoj, odnosno vladi. Takva jedinica će služiti kao štit od samovolje meta-ljudi, a svaki njen član je potrošan i zamenljiv.
Svako od članova jednice ima svoju slabu tačku. Za plaćenog ubicu koji do sada nije promašio, Deadshota (Smith), je to njegova kćerka, mala odlikašica. Za Harley Quinn (Robbie), bivšu psihijatricu koja je poludela za svojim pacijentom je ta slaba tačka upravo ljubav prema njemu, Jokeru (Leto) lično. Za gangstera-pirokinetičara Diabla (Hernandez) je to osećaj krivice. Killer Croc (Akinnouye-Agbaje) je monstrum koji živi u kanalizaciji, Boomerang (Courtney) je sociopata i pljačkaš dijamanata, a Katana (Fukuhara) se sveti za smrt svog muža. Njih na terenu predvodi pukovnik Flag (Kinnaman), klasična vojničina koja sluša naređenja, ali i sebi dozvoljava greške da padne pod čini osobe na koju treba paziti. Tu je i June Moone (Delevigne) čije je telo zauzeo nezemaljski, božanski entitet zvani Čarobnica.
Upravo kad se Čarobnica otrgne kontroli i iz mrtvih digne svog brata, takođe indijansko božanstvo, pa njih dvoje krenu u proizvodnju stroja za uništenje Zemlje počinje prva misija Suicide Squada. I tu kreću problemi za film. Prvo i osnovno, nisu li Ayer ili nadležni u DC-u mogli smisliti išta inventivnije od Čarobnice, bazično latinoameričke veštice, i vrlo apstraktnog stroja za uništenje sveta koji izgleda kao spaljena guma koja orbitira oko nekakvog svetla? Je li to sve što su mogli izvući od izuzetno zanimljive glumice Care Delevigne? To je neozbiljno, kao što je neozbiljno i uvesti lik Slipknota (Beach) koji služi samo da pogine za primer drugima. Nema veze što je lik zapravo bleda kopija Spidermana pa umesto paukove mreže koristi užad, sa tako cool imenom je zaslužio duži filmski staž. I imati žensku koja mlati mačevima i zove se Katana! Bravo za DC Comics za inventivnost i bravo za Ayera da je tako nešto ubacio u film.
Problem je i sa drugim, zvučnijim likovima. Batman je za naše anti-junake bau-bau koji ih je nekom prilikom uhvatio, povredio ili na neki način oštetio, pa bi hteli da mu se osvete. To je sasvim u redu i scena jurnjave automobilima između njega sa jedne i Jokera i Harley Quinn sa druge strane je efektna. Za narativ je, međutim, značajnija scena koja dolazi na polovini odjavne špice i koja služi kao najava za nastavak kako Suicide Squada, tako i celokupnog raširenog DC univerzuma.
U toj konfuziji kao lik strada i Joker. Nakon izbora Leta za ulogu i najava kako će to biti nešto novo i neviđeno, ovaj Letov zaljubljeni emo Joker deluje jednostavno slabo i nedorečeno. Vizualno evocira gangstere i makroe iz 20-ih godina prošlog stoleća i to je najzanimljivije na njemu. Istini za volju, Leto je imao možda pet-šest scena da uspostavi neki svoj stil u interpretaciji Jokera, ali nije otišao dalje od hibrida Nicholsonove kičaste teatralnosti, kao naručene za Burtonovo čitanje Batmana i Ledgerove fingirane i prenaglašene ozbiljnosti u Nolanovoj interpretaciji franšize.
Ako ćemo ozbiljno, ni Deadshot kao nominalni vođa bande nije impozantan iako ima dovoljno vremena na ekranu, a Will Smith ga igra samouvereno i ležerno. Lik je jednostavno tako napisan da ne izlazi iz kanona. Ostatak bande takođe deluje kao izbor slabijih, ni po čemu posebnih, potrošnih negativaca u univerzumu. Čak ni nominalni pozitivac, Flag, nije ništa drugo do vojničina i akcioni junak.
Ipak imamo dva izuzetka: Amandu Weller kao surovu, beskrupuloznu birokratkinju koja ne preza ni od čega da bi ostvarila svoje projekte i jednu i jedinu, neponovljivu Harley Quinn koja je, slobodno možemo reći, pravi Joker ovog filma. Ona je ta preko potrebna doza ludila i anarhije, Jokerova ljubavnica koja izgleda kao suluda varijacija na temu pohotne srednjoškolke, koja ide okolo i mlati palicom i ispaljuje otrovne “one-linere” zbog kojih se film razbudi. Interpretacija Margot Robbie tu dosta pomaže, ona je hrabra i otvorena, pojačana istim onim karikiranim newyorškim akcentom kao u The Wolf of Wall Street. U njenom tumačenju je teško reći je li Harley Quinn više seksi, ranjiva ili luda, što taj lik i čini tako intrigantnim.
Kada se Harley Quinn razmaše, Suicide Squad postaje ono što je u originalnom planu morao biti: luda, anarhična zabava. Ayer to zna da kapitalizira upravo u tim momentima. Podsetimo se, Ayer nije samo majstor (akcionih) trilera, nego čovek sa sjajnim osećajem za trash što je demonstrirao u duboko potcenjenom Sabotage. Ovde, međutim, nema slobodu da ide do kraja i osnovni mu je cilj bio zadovoljiti džangrizave poslodavce koji menjaju planove u hodu. Tako se i nagoveštaj subverzije s početka (državne institucije koje sarađuju s ološem) gubi u “family friendly” motivaciji tih zlikovaca koji i nisu baš toliki zlikovci zato što vole nekog, pate za nekim, imaju ili žele porodicu. U takvom setu okolnosti, Suicide Squad koji ide na sve strane ne stiže nigde i ne može biti dobar film. Ali je makar u svojim zabavnim delovima podvučenim tako obrabljenim rock soundtrackom tako ironičan i tako “over the top” da ga se isplati gledati. (5/10)
Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.
"Pola ure kulture" najesen ponovno na HTV-u, urednica Branka Kamenski
London, Pariz, Amsterdam, Singapur, Kuala Lumpur i Hong Kong gradovi su u kojima vlasnici nekretnina koje iznajmljuju preko platforme Airbnb mogu koristiti usluge kompanije GuestReady. Ideja je “outsourceati” čišćenje, pranje posteljine i dočekivanje gostiju toj tvrtci, čime se postiže veća profesionalnost u iznajmljivanju. I akterima u dijeljenoj ekonomiji potrebna je podrška, kažu iz GuestReadyja, koji zasad pokušavaju pronaći dovoljnu količinu odgovarajućih suradnika, a zatim planiraju širenje. TechCrunch
Uskoro prva nagrada za književnost na Facebooku u Hrvatskoj
Ispalio je tako, dal’ ne razmišljajući, dal’ s namjerom, dr. Ivica Raguž, inače profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, jedan skandalozan tekst u Glasu Koncila (nažalost, pristup on-line sadržaju GK-a se plaća, pa navedeni link ne sadrži cjelokupan tekst). U njemu taj profesor fundamentalne teologije demonstrira medijevalistički pristup teologiji kroz interpretaciju uloge žene u društvu kakve se i sama (inače spora i konzervativna) crkva odrekla.
Tekst za kojeg je sam Raguž izjavio kako će izazvati podsmjeh kod onih “koji su se udaljili od kršćanske vjere” (čime dr. Raguž implicira svoju interpretaciju uloge žene kao jedinu ispravnu, teološki utemeljenu i gotovo pa dogmu) ne izaziva podsmjeh – on izaziva čistu sablazan, kao i njegov nastavni on-line post u kojem on pokušava opravdati svoje riječi, ali se uspjeva samo još dublje zakopati.
U svojoj tiradi na račun neposlušnih i drskih žena koje bi htjele razmišljati svojom glavom umjesto da prihvate razmišljati tuđom glavom (muškarčevom, bio to otac, brat, muž ili župnik) dr. Raguž ekspresno je pogazio desetljeća silnog napora zapadnog svijeta da prihvati činjenicu o ravnopravnosti spolova; u njegovoj glavi sve počinje i završava Marijinom poslušnošću koja je u kontrastu sa modernim ženama koje su, jelte, neposlušne i zato nisu kao Marija, iako bi trebale biti kao Marija.
Problem s Marijom je što je njena uloga u Bibliji epska, nadrealna i jednostavno neponovljiva: niti jedna druga žena ne može proživjeti ono što je proživjela Marija: roditi Isusa, odgojiti ga zajedno sa svojim mužem Josipom, gledati njegovu patnju i smrt. Naravno, kroz povijest su mnoge žene rađale i gledale vlastite sinove kako umiru, nema tu nažalost nikakve ekskluzivnosti. Ono što Mariju izdvaja jest njen direktan kontakt s Bogom, božansko djelovanje koje se kroz nju kataliziralo. To je neponovljivo.
No, mnogo važnije je imati na umu da, stavimo li tu činjenicu po strani, Marija nije bila nimalo drugačija od drugih žena iz tog vremena. Isto tako niti Josip nije bio nimalo drugačiji muškarac iz tog vremena. No, obzirom da je riječ o Isusovoj majci, crkvena interpretacija te žene nije mogla biti nikako drugačija nego (dogmatski) savršena, po čemu je posve prirodno da Marija ženama bude uzor u životu. Marija tako nije samo bogorodica, ona je i savršena supruga (ali ne pitajte za intimnost između Josipa i nje!) i žena koja iz društvenog vladanja ima sve petice.
Uzor Marija skrojena je po mjeri muškarca. Ona je apsolutno poslušna svom mužu, muškarcu, prihvaća ga kao glavu obitelji i onog koji donosi odluke; Marija je tako, mimo svoje uloge bogorodice, nevidljiva i ima ulogu utješiteljice i pomagačice. Nikako neku aktivnu ulogu, osim ako treba pripremiti kakvo slavlje ili tako neke tipično ženske poslove.
Da bismo bili posve pošteni prema Mariji trebamo uzeti u obzir i njenog muža Josipa koji je u Bibliji još manje vidljiv od nje. Iako glava obitelji, muško u kući i pater familias, Josip se u Bibliji spominje faktički kao epizodni igrač, kao muškarac koji je prisutan uz Mariju. Spominje se u evanđeljima po sv. Mateju i sv. Luki, ali ne i u onima po sv. Pavlu i sv. Marku.
No, iz tog fakta nije nastalo tumačenje da muškarac treba biti ženi na pomoć, ni kako u obitelji žena igra glavnu ulogu. Ne, interpretacija je drugačija: čak i jedna Marija, superiorna u svojim vrlinama i posebna u svojim darovima, ona je i dalje tek supruga svom mužu Josipu za kojeg znamo više ili manje samo to da je bio drvodjelja, a čak je i mjesto i vrijeme njegove smrti ostalo nedokumentirano, toliko je važan bio.
Medijevalistička interpretacija Marije posve je pogrešna, rekao bih danas i zlonamjerna.
Osobina koja je krasila Mariju nije bila slijepa poslušnost autoritetima, već jedna velika unutrašnja snaga i hrabrost: snaga da prihvati i hrabrost da živi sa prihvaćanjem nečega što nitko prije nje nije doživio, niti će doživjeti itko nakon nje: jedan jedinstveni, ključni događaj u povijesti Svemira. Na plećima jedne nejake djevojke, tek stasale u život. Pogledamo li Mariju iz tog kuta, vidimo ženu sa čvrstim vrlinama, nepokolebljive volje i spremnosti na ogromne žrtve; nikakvu tihu poslušnicu, neupadljivu vlasnicu jedne posebne maternice.
Prije više stotina godina možda je bilo prihvatljivo shvaćati Mariju kao arhetip mile i drage, poslušne ženice jer je cijelo društvo bilo nazadno, zatucano i praznovjerno.
Danas, međutim, sa nemjerljivo većom količinom znanja koje nam je dostupno, kako znanstvenog tako i onog teološkog, fenomen Marije možemo promatrati iz mnogo različitih kuteva i otkrivati stvari koje našim pra-pra-pra… nisu niti mogle biti pojmljive.
Pa ipak, dr. Raguž se hvata baš za tu najprimitivniju interpretaciju Marije, kao pasivnog i poslušnog primatelja tuđe volje (pa bila ona i božanska), zanemarujući kompleksnije aspekte.
Zašto?
Jedan argument mogao bi biti da je to jednostavno najprimitivnija ali i najčešća interpretacija Marije koja se nudi puku, a koja odlično rezonira s tradicionalno patrijarhalnim stanovništvom koje voli da je sve “po koncu”: muž je glava obitelji, a žena je tu da sluša. Tako imaju i krasnu božansku potvrdu da je to stanje stvari prirodno, a svako drugo stanje neprirodno. Tako su učili naši stari, pa će tako učiti i Dr. Raguž.
No, uzmemo li u obzir gotovo usputnu opasku u istom tekstu:
“Neposlušnost se izriče u traženju svojih prava za jednakošću koja briše razlike, u tome da žena ne želi prihvatiti da je ona od Adama, a ne Adam od nje, da je ona drugotna, a muškarac prvotan. Neposlušnost se isto tako pokazuje u onom što bismo nazvali dvama biblijskim sindromima neposlušne žene: »Martinu sindromu«, aktivističkoj ženi bez poslušnosti, bez smiraja, i »Magdaleninu sindromu«, lijenoj ženi ugode i užitaka, pretjerane brige za sebe.”
Obratite pažnju na “Martin sindrom” (koji, usput rečeno, ne postoji u Bibliji kao tamo neki sindrom?!?!) – zvuči kao neki poremećaj ili kakva opaka bolest, zar ne?
O Marti Biblija kaže ovako: (evanđelje po Luki)
“Dok su oni tako putovali, uđe on u jedno selo. Žena neka, imenom Marta, primi ga u kuću. Imala je sestru koja se zvala Marija. Ona sjede do nogu Gospodinovih i slušaše riječ njegovu. A Marta bijaše sva zauzeta posluživanjem pa pristupi i reče: “Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne.” Odgovori joj Gospodin: “Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.” “
Riječ je, dakle, o jednoj zauzetoj ženi koja je toliko u poslu da ne stigne poslušati Isusov nauk. Žena poslužuje, sva je u gužvi, vjerojatno malo nervozna i ljuta na sestru koja sluša Isusa umjesto da joj pomogne. Naravoučenje bi bilo kako je važno čuti riječ Božju i kako drugi poslovi mogu malo i pričekati, ne valja ih stavljati ispred Boga.
No, za dr. Raguža Marta nije obična zauzeta kućanica, ona je prava goropadna aktivistička žena bez poslušnosti i bez smiraja!
Iz kojeg li je zakutka mozga taj čovjek izvukao ovakvu paralelu, uistinu mi nije jasno; no, primjećujem što našeg profesora fundamentalne teologije žulja: riječ “aktivistica”. Ta riječ nije izabrana slučajno, ona je zapravo fokus pasusa: postoje žene koje su bez poslušnosti, koje se usuđuju misliti svojom glavom, pa i (daleko bilo!) prigovoriti muškarcima kad misle da ovi nisu u pravu!
Naravno da žena može biti i udana, i imati djecu i posao, i biti u skladnom braku s mužem i još k svemu tome biti i aktivistica, no takvom razmišljanju nema mjesta u ovom mizoginističkom konstruktu čiji je cilj aktivistice prikazati kao nepoželjnu društvenu pojavu, buntovne ne-žene koje samo prave probleme umjesto da budu krotke kao Marija.
“Magdalenin sindrom”? Ni to u Bibliji ne postoji. Za one koji ne prate recentna reizdanja u nakladi Kršćanske sadašnjosti, Marija Magdalena je ženski lik koji prati Isusa, u ovom slučaju i posebno zanimljiv!
Naime, riječ je o ženi iz koje je Isus istjerao sedam demona i koja je postala jedna od njegovih najvjernijih učenica (*), koja je bila prisutna uz njega u vrijeme njegove muke i smrti na križu, i – a što je posebno zanimljivo – prva (ili jedna od prvih, u grupi žena) koja je vidjela uskrslog Krista.
Biblija je uistinu blagonaklona prema Mariji Magdaleni i časti je kao veliku ženu.
Otkud onda našem profesoru fundamentalne teologije ideja o Mariji Magdaleni kao lijenoj ženi ugode i užitaka, pretjerane brige za sebe?
Korijene joj možemo naći u srednjem vijeku (sic!), kad se lik Marije Magdalene počinje poistovjećivati sa slikom bludnice, griješne žene, u zabuni koja uključuje čak tri vjerojatno različite žene (Mariju Magdalenu, Mariju sestru Lazarovu koja je Isusu pomazala glavu, te neimenovanu grješnicu koja je Isusu suzama oprala noge); molim, tako kaže Opus Dei, pa tko sam ja da tvrdim drugačije?
Dr. Raguž, valjda neupućen u modernu teologiju, rado prihvaća srednjovjekovno tumačenje lika Marije Magdalene (a ono se, budimo iskreni, i u narodu poprilično udomaćilo zahvaljujući prije svega lijenosti i inerciji svećeništva) kako bi nesretnu i ništa krivu Magdalenu predstavio kao stereotip lijene žene, okupirane sobom i željne užitka (pa kao takva, naravno, ona je ta koja muškarca navodi na grijeh, nikako obrnuto).
Ovakvo selektivno određivanje uloge tri važne žene iz Biblije upućuje me na zaključak kako je Dr. Raguž namjerno (ili iz neznanja(**), ako je to moguće u slučaju profesora fundamentalne teologije) stavlja tri žene u kontekst modernih događanja i modernog društva, pri čemu iskrivljuje biblijska tumačenja kako bi ih prilagodio svojim prije svega političkim ciljevima, na što upućuje spominjanje “aktivističke Marte”: ne žulja Raguža Marta, žuljaju ga aktivistice: buntovnice koje ne uspjeva uklopiti u mirno i poslušno stado, žene koje kvare njegovu idealnu sliku svijeta.
Čisto politikantstvo, pokušaj da se ženama objasni njihova uloga u modernom društvu kroz iskrivljeno tumačenje ženskih likova iz Biblije. I uistinu skandalozno korištenje Marija i Marte u dnevnopolitičke svrhe – od strane ni više ni manje već jednog svećenika.
S druge strane spektra, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, u koju su bile uprte oči puka nakon izlaska skandalozne izjave dr. Raguža, reagira razočaravajuće jednostavnom, birokratskom konstatacijom:
“…Tako je u čl.9.st.2.al.5. Zakona propisano da se djelovanje koje je u skladu s naukom i poslanjem crkve odnosno vjerske zajednice upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj koje bi se moglo okarakterizirati kao diskriminacija, ne smatra diskriminacijom ukoliko ono proizlazi iz vjerske doktrine ili uvjerenja u okviru sustava vrijednosti te crkve odnosno vjerske zajednice.
Stoga, slijedom navedenoga, a s obzirom da je sporni članak objavljen u Glasu Koncila, glasilu Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj, Pravobraniteljica nema temelja za postupanje u ovom slučaju.”
Tako Pravobraniteljica u maniru Poncija Pilata pere ruke od cijelog slučaja, prepuštajući ga vrijednosnom sudu vjerske zajednice: “Međutim, vrijednosni sud o kojem se radi podložan je ocjeni javnosti, a posebice članova/ica navedene vjerske zajednice.”
Ovakva količina suzdržanosti atipična je za Pravobraniteljicu koja se posljednjih godina pokazala ažurnom u podsjećanju puka na treći članak Ustava RH, ponekad čak do apsurda: sjetimo se prigovora o organiziranom turističkom obilasku zagrebačkih bludilišta i kritike jednog (uistinu) seksističkog plakata, miješanju u posao Pravobraniteljice za djecu u slučaju glupavog pjesmuljka za tinejdžere, te spektakularne kritike na početku njenog mandata, kad je u pravom aktu gorljive feministice upozorila organizatore novogodišnjih zabava da je davanje popusta ženama – diskriminacija.
Ne možemo, dakle, reći da Pravobraniteljica nije ozbiljno shvatila svoju ulogu i ozbiljno reagirala svugdje gdje je smatrala da treba reagirati. Ne možemo reći niti kako institucija Pravobraniteljice sve ove godine, i pod mandatom Gordane Lukač Kortnik i pod mandatom Višnje Ljubičić, nije obavljala društveno korisnu funkciju korektiva društvenih vrijednosti i usmjeravanja društva prema većem prihvaćanju ravnopravnosti spolova kao temeljnog ljudskog prava; dapače, rad tog ureda za svaku je pohvalu.
No, u ovom slučaju institucija je u potpunosti zakazala: izbjegavši reagirati vrijednosnim sudom na skandaloznu (ali isto tako i posve osobnu, nikako službenu) medijevalističku interpretaciju Dr. Raguža o ulozi žene u društvu, Pravobraniteljica je urbi et orbi poslala jasnu poruku: crkva može raditi što hoće, država se u to neće miješati.
Logično, jer ipak je svećenik prvotan, a Pravobraniteljica, kao žensko, drugotna. Nema ona što komentirati kad muškarac, a pogotovo svećenik, da svoj časni sud o ulozi žene u društvu.
Koji je razlog da jedna te ista osoba žustro reagira na sve oblike diskriminacije, sve do razine kad netko u oglasu za posao ne napiše dovoljno spolno ravnopravan opis posla, a na tektonske poremećaje u društvu šuti?
Mislim da je u pitanju strah.
Naime, još nedavno je disfunkcionalni saziv Sabora raspravljao o njenom Izvješću, u kojem su iz koalicije HDZ-a (iste stranke koja je Višnju Ljubičić svojedobno predložila za Pravobraniteljicu) kritizirali neke dijelove izvješća, a povrh toga svojom kritikom oglasila se i katoličko-fundamentalistička, utjecajna udruga U ime obitelji.
Moje mišljenje je da je reakcija bila ovako mlaka zbog toga što je Pravobraniteljica u nezgodnom položaju i ovakvom nereakcijom želi spasiti položaj od nove navale bijesa desnice.
Je li Pravobraniteljica mogla lansirati odjeb i pritom ostati nevina? Teško je reći, no špekulirat ću da da. Čini mi se da u njenom odgovoru kronično nedostaje onaj političarima tako omiljeni “da, ali…” nastavak, konstrukcija koja omogućuje da na početku rečenice kažete jedno, a na kraju rečenice kažete nešto sasvim drugo.
Primjerice, Pravobraniteljica je svoje izvješće mirno mogla završiti izjavom tipa: “ali, ovom prilikom podsjećam na članak 3. Ustava RH koji muškarcima i ženama garantira jednakost…” – i tako bi poslala mlaku, ali nedvosmislenu poruku.
Ili, da je zbilja imala namjeru zakajlati Dr. Ragužu, mogla je citirati Papu Franju koji je daleko veći autoritet (kako hijerarhijski, tako i teološki) od dekana jednog od mnogih bogoslovnih fakulteta: “… ali, ovom prilikom, kako je riječ o vjerskom pitanju, citiram i Papu Franju koji je poziciju žene definirao drugačije: ‘Patim, istinu vam kažem, kada vidim da se u Crkvi i u nekim crkvenim organizacijama uloga služenja žene približava ulozi ropstva.’ “.
Pa neka Dr. Raguž kaže kako Papa ne zna što priča.
Razumljivo i ljudski je da u trenucima velike političke nestabilnosti nitko u državnoj upravi ne talasa, pa tako ni ona; no, spašavajući svoju poziciju Pravobraniteljica je pozicije svih ostalih žena (time i same sebe, jednom kad joj istekne mandat) izložila udaru vjerskog fundamentalizma, legitimirajući izuzeće vjerskih zajednica od odgovornosti prema civilizacijskim stečevinama društva i pretvorivši ih u male paralelne para-države, gdje vjerski zakoni imaju prednost nad Ustavom RH.
A to ne može poći dobro.
Zamislimo situaciju u kojoj Pravobraniteljici dolazi žena da se potuži na muževljevo psihičko maltretiranje:
“On vam meni ne da niti riječi reći u kući, ja moram po cijele dane biti tiho dok me on uporno zove ‘silo nečista’ “…
“Vi ste, gospođo, katoličke vjeroispovjesti?”
“Jesmo, muž i ja.”
“Onda vam nažalost ne mogu pomoći. U vašem braku vi ste drugotni, a vaš suprug je prvotan. Moj ured nema nadležnost nad vašim brakom koji je crkveno sklopljen.”
“Ali… zar ću ja to ponižavanje trpjeti do kraja života?”
“Ah, što ćete, takvi su vjerski običaji… ali ne bojte se, samo budite strpljivi i brzo će vam proći život.”
Ili, ulazi tako u ured Pravobraniteljice žena u maskirnoj burci, okruglasta i samo se vidi sitni prorez za oči… djelatnici ureda naglavce iskaču kroz prozore iščekujući neminovnu detonaciju, a žena započinje svoju žalopojku:
“Pomagaj, sestro, otkako je onaj moj Zlatko prešao na vehabizam ne da se u kući živjeti! Prije je još nekako bio normalan, ali sad je katastrofa! Zakrabuljio me, digao zid oko kuće, jedva sam uspjela naći vremena da se iskradem dok spava, inače me iz kuće ne pušta! Pomagaj, sestro, crče od vrućine ispod ove burke!!!”
“Gospođo Hanuma, znate, to su pitanja vjerske naravi i mi tu ne možemo biti nadležni. Ovaj ured bavi se ljudskim pravima, a ne vjerskim običajima. Nažalost, baš vam nikako ne mogu pomoći, zakon je tu jasan. Možda biste trebali porazgovarati s hodžom, pa da on porazgovara s vašim Zlatkom oko problema koji vas muče. Ja sam sigurna da će vam hodža izaći u susret, a vjerujem i kako će i vaš muž pristati da vas obuče u burku od nekog drugog materijala, a ne od šatorskog krila…”
Dozvoliti vjerskim zajednicama da svoje običaje nameću iznad civilizacijskih dosega može rezultirati najrazličitijim scenarijima:
“Zaposlena sam u tvrtci čiji je vlasnik član Crkve Margaret Thatcher neoliberalista posljednjih dana, nedavno sam ostala trudna i čim je za to čuo, gazda mi je uručio otkaz. Što da radim?”
“Ta vjerska zajednica ima, priznat ću, malo neobične običaje, ali oni su takvi kakvi jesu i ja vam tu ne mogu pomoći. Kod njih je normalno da osoba privremeno smanjene radne sposobnosti izgubi radno mjesto, pa makar samo bila prehlađena. Ne mogu vam pomoći, ali primjećujem kako je pohvalno što jedna crkva u svom nazivu ima ime ženske osobe.”
Šalu nastranu, toleriranje vjerskih običaja samo zato što su vjerski običaji može biti opasno: primjerice, što ćemo sa ružnim, štetnim i ponižavajućim običajem ženskog obrezivanja? Taj barbarski akt koji nema niti mrvicu uporišta u medicini (za razliku od ženskog, muško se obrezivanje može “opravdati” i medicinskim razlozima) niti ima ikakvu svrhu osim poniženja žene i sprječavanja njenog užitka (čitaj: ispoljavanja urođene bludne naravi drugotne koja time u grijeh navodi čistog i moralno superiornog prvotnog). No, taj je akt vjerske naravi. Trebamo li ga odobriti ili barem prešutno tolerirati samo zato što uistinu postoje vjerske zajednice kojima je taj čin jedan od važnijih vjerskih običaja?
Valja nam, naime, biti dosljednima: ili ćemo prihvatiti da su svi vjerski običaji iznad hrvatskih zakona i Ustava RH, ili ćemo tu priču ipak držati pod kontrolom i ne dozvoliti kršenja ljudskih prava samo zato što je netko negdje interpretirao nešto.
Da parafraziram Karamarka: “…o nekim temama moći će se raspravljati samo unutar četiri zida”. Hoće li te teme o kojima se potiho razgovara u privatnosti četiri zida biti ljudska prava ili vjerski običaji?
Razmislimo dobro kakvu budućnost zaista želimo: je li to budućnost u kojoj su ljudska prava iznad običaja vjerskih zajednica koji nisu u skladu s ljudskim pravima, ili su običaji vjerskih zajednica iznad zakona i Ustava RH?
Nismo u prilici dugo o tome razmišljati: tajnik Vatrogasne zajednice grada Zagreba Damir Vlahović poručio je dobrovoljnim vatrogasnim društvima da, ukoliko ne budu prisutni na vatrogasnom hodočašću u Mariji Bistrici, neće dobiti financijsku potporu.
Pročitajte to pažljivo: ako vatrogasci ne odu na hodočašće, milom ili silom, bit će im uskraćena financijska potpora. Ovo nije News Bar, ovo nije Monty Python, ovo je Hrvatska ovdje i sad; dapače, ovo se dogodilo u najurbanijem dijelu Hrvatske.
Ako se vatrogasci ne pojave i ako im se uskrati financijska potpora za kaznu što nisu pokazali dovoljno vjere i ljubavi prema Mariji, tko će gasiti požar kad bukne? Sveti Florijan?
Ili će opožareni kvart grada biti opravdana Božja kazna za sve one neznabošce koji su tamo stanovali?
Strašno ćemo pogriješiti budemo li mislili kako se nama primitivni vjerski fanatizam ne može dogoditi. Naprotiv, on nam se upravo događa, samo se još nije razmahao. Država koja mu se uklanja umjesto da ga drži pod kontrolom sama sebi kopa rupu iz koje će se jako teško izvući sama.
Najveću cijenu tog eksperimenta platit ćemo mi građani, a daleko najviše oni najranjiviji među nama.
(*) Vjerojatno niste primjetili, a na misi vam na to sigurno nisu posebno ukazali, da su u trenucima Isusove najveće muke uz njega bile – žene. Apostoli su se razbježali u strahu da ne završe kao on, sv. Petar ga je tri puta zanijekao, Juda ga je izdao, muškoj ekipi je tih dana kolektivno guza papala gaće, ali uz Isusa u njegovim najtežim časima bile su – žene. Njegova majka Marija, Marija Magdalena (da, ona “kurvetara najobičnija”), a ne zaboravimo niti (tradicijsku) Veroniku i njen rubac. Muški? Dok evanđelja poimence časte ženske članove Isusova kruga učenika, od muških učenika specifično spominju samo Ivana (tj. on spominje samog sebe), i to je jedini apostol za kojeg možemo utvrditi da je bio prisutan; ostali, ako su bili prisutni, nekako su se zagubili u mnoštvu.
(**) Zar je moguće da je Slavoniju toliko pogodila bijela kuga iseljavanja vrijednih i pametnih, da su od tamo u inozemstvo počeli bježati i sposobni svećenici?
Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.
Španović poslala lijepu poruku Sandri Perković
‘Stvorite zalihe za deset dana’: Njemačka donosi plan civilne obrane
Krpanje vjetrobrana od oštećenja od kamenčića popravlja se za pola sata i 100 kuna
Povodeći se primjerom Applea, Samsung od 2017. planira pokrenuti prodaju rabljenih premium modela telefona, čiji korisnici nakon godinu dana prelaze na najnoviji model. Južnokorejski div time pokušava održati sadašnji rast – naime, kako je rast na globalnom tržištu pametnih telefona dosegnuo granicu, Samsung želi zadržati operativne marže iznad 10%. Prema procjenama Deloittea, vrijednost tržišta rabljenih telefona ove će godine narasti na 17 milijardi dolara (120 milijuna prodanih uređaja), što je oko 8% ukupne prodaje. Telegram, Reuters
Nova fronta radova u Zagrebu: Do kada će trajati i kako ih izbjeći
10 zemalja u kojima Hrvati najviše žele provesti odmor
Na 10. jubilarnom izdanju Vukovar Film Festivala od danas do subote (27.8.) prikazat će se 80 naslova na 10 lokacija, uključujući Osijek i Beli Manastir. U deset godina festival je prošao put od projekcija na šlepu do vrhunskih naslova, koji ove godine uključuju novitete vrhunskih redatelja – Café Society Woodyja Allena, Julieta Pedra Almodóvara, Paterson Jima Jarmuscha, dok su u glavnoj konkurenciji 24 tjedna, Madam, Matura, Ovo nije moje vrijeme, Toni Erdmann, Vlažnost, Žeđ i domaći Zbog tebe Anđela Jurkasa. Jutarnji
Gazde otkazali nastup za Narodnu koaliciju: Maras – ‘Tko stoji iza pritisaka?’
I u 2016. nastavio se pad kreditne aktivnosti: krajem lipnja u Hrvatskoj je plasirano 267,7 milijardi kuna kredita (!) – 13,4 milijarde manje nego 2015. Djelomično je to posljedica konverzije švicaraca te nastavka razduživanja sektora kućanstava, koji čini gotovo 45% (!!) u ukupnim kreditima. “Unatoč ostvarenom oporavku gospodarstva, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja [= rasta zaduženosti] sektora stanovništva”, izvještava RBA i nadu vidi u rastu popularnosti kredita u domaćoj valuti. Jutarnji
Sportske uspjehe ženskih olimpijki mediji “bez pardona” pripisuju njihovim muškim trenerima ili ih pak stalno uspoređuju sa sportašima, ispituju ih za brak i djecu, a sportske uspjehe ostavljaju po strani (Corey Cogdell-Unrein predstavili su kao “suprugu igrača Bearsa”, a zaboravili na medalje) dok pršte komentari o tijelu, šminki, dresovima. U prilozima muški sportaši dobivaju veću minutažu, a u tiskovinama i veće naslove. Na seksizam nisu imuni ni hrvatski novinari (npr. ovo ili ovo, a pogotovo ovo). Libela
Peticiju Ukinimo rad nedjeljom i blagdanom proteklih je dana potpisalo više od 17.000 građana, a za to se zalaže i eurozastupnica Marijana Petir, koja započinje i vlastitu kampanju za neradnu nedjelju te izmjenu Zakona o trgovini, koji je već dva puta pao na Ustavnom sudu zbog pritisaka trgovačkih lanaca. Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj nedjeljom radi 35% ljudi, što je najviše u EU-u, a narušava zdravlje radnika i njihovu kvalitetu života. Večernji
U veljači ove godine FBI je sudski natjerao Apple da otključa iPhone terorista Syeda Rizwana Farooka, no Apple je to odbio, a slučaj je pokrenuo raspravu o pravu na zadiranje u privatnost korisnika. Mnogi su tada stali uz Apple zbog potencijalne ranjivosti od hakera koju bi navukli otključavanjem milijuna telefona, što se potvrdilo prošli tjedna kad su hakeri okupljeni pod imenom The Shadow Brokers hakirali američku obavještajnu službu NSA, što je vlada pokušala prikriti. Vlada se u ožujku povukla iz spora s Appleom nakon što su istražitelji rekli kako su otključali iPhone terorista uz pomoć treće strane. Telegram
Arhitekti Toma Pleić i Lea Pelivan iz Studija Up autori su novoga obiteljskog hotela Amarin, izgrađenoga u Rovinju u rekordnih 18 mjeseci. “Nismo željeli podilaziti djeci nudeći ima Mickeyja Mousea, gusare i morske vile, nego stvoriti obiteljski hotel koji daje istraživačku notu, da ga djeca i roditelji otkrivaju zajedno”, objašnjavaju za Jutarnji koncept hotela, koji je zapravo igralište na 10 hektara zemljišta, a u vrijednosti 300 milijuna kuna predstavlja i najveće ulaganje Adrisa i Maistre u istarski turizam ove godine.
Uz Annie Leibovitz i Kena Burnsa, ove je godine u Fotografsku kuću slavnih uvršten i Steve Jobs – zbog doprinosa njegova Applea fotografskoj tehnologiji i revoluciji u širokoj upotrebi koju je pokrenula. “Steveovi proizvodi doprinijeli su revoluciji u svijetu kreative i postali su nezaobilazni alati za dizajnere, filmaše, glazbene producente i fotografe”, kažu organizatori, koji njegovim najvećim doprinosom području smatraju iPhone, koji je u manje od jednog desetljeća promijenio fotografiju i prateću industriju. TechCrunch
Osječanin kojeg su srpske vlasti zamijenile za branitelja i privele opisao detalje uhićenja
Bandić uvjetuje vatrogascima posao odlaskom u Mariju Bistricu
Kries – Kocijani [audio_icon]
“Kao što je Arsen Dedić vižljasti suputnik razlogaša, tako je Štulić neukrotivi prethodnik kvorumaša. Sjetimo se samo sličnosti (vjerujem neslučajne) dvaju paradigmatskih naslova – naslova Štulićeva albuma ‘Sunčana strana ulice’ i pjesničke zbirke Delimira Rešickoga ‘Sretne ulice'”, objašnjava u intervjuu za tportal profesor i pjesnik Krešimir Bagić povodom objave pregleda Uvod u suvremenu hrvatsku književnost od 1970. do 2010., povijesnoj nedistanci usprkos.
“Postoji opće suglasje da je najvažnija zadaća roditelja pripremiti djecu za život, ali glasa čuti nije da im je zadaća i pripremiti ih na smrt. Pedagogija zaobilazi naputke o primjerenom upoznavanju djece sa smrću. Najčešće se ona od djece sakriva, minorizira ili im se utuvljuju pojmovi koji im se kasnije o glavu obijaju”, govori u intervjuu za Novosti Pero Kvesić, književnik, novinar i urednik koji je u svojim 60-ima snimio debitantski dokumentarac Dum spiro spero, 50-minutni vizualni esej o prolaznosti života i suočavanju sa smrću. Novi list
Lovci na preferencijalne glasove pokušat će na nadolazećim izborima izboriti svoje mjesto u Saboru te pokazati svojim stranačkim šefovima da su zaslužili više mjesto na listi ili pak da nisu još za umirovljenje od politike. Milijan Brkić (14. U II. izbornoj jedinici) pokušat će to dokazati šefu Plenkoviću, ali i suparniku Zlatku Hasanbegoviću, Anka Mrak Taritaš (8. mjesto) HNS-u, Stjepan Mesić Narodnoj koaliciji na 11. mjestu u I. izbornoj jedinici. I Stipe Gabrić Jambo kreće s osmog mjesta, a Milan Kujundžić, koji se vratio u HDZ, s 14. Inače, prvome na listi za Sabor je potrebno 12.000 do 15.000 glasova, a preferencijalno 8000 do 10.000 glasova. 24sata
Olimpijske igre u Rio de Janeiru, na kojima se u proteklih 15 dana natjecalo 11.500 sportaša u 28 sportova, zatvorene su svečanošću na stadionu Maracana pred 50.000 gledatelja. “Zaokružili smo jednu priču, a sada je vrijeme za novi početak”, rekla je kreativna direktorica svečanosti Rosa Magalhaes. Ove OI najuspješnije su bile za Amerikance, koji su požnjeli 46 zlata, 37 srebra i 38 bronci (ukupno 121) , a bile su i najuspješnije Igre za Hrvatsku od neovisnosti: osvojili smo 10 medalja (5Z + 3S + 2B), što nas svrstava na 17. mjesto uspješnosti. Hrvatsku zastavu na zatvaranju nosili su Sinkovići, zlatni u dvojcu na pariće. T-Portal
Tisuće Čileanaca izašle su u nedjelju na ulice i zatražile od vlade ukidanje privatnih mirovinskih fondova te osnivanje jednog, središnjeg, koji će čileanskim građanima osigurati bolje mirovine. Postojeći model uveden je 80-ih godina prošloga stoljeća, za vrijeme diktatora Augusta Pinocheta (uz pomoć Amerikanaca svrgnuo socijaliste), a obuhvaća 6 fondova s imovinom od 160 milijardi dolara. Prosvjednici kažu kako trenutni sustav prisiljava radnike da svoju zaradu prepuste profitnim fondovima, a koji zauzvrat ne osiguravaju dostojanstvenu starost svim Čileancima. Guardian, T-Portal
Fantastični Čilić osvojio prvi Masters u karijeri: Pao je veliki Murray
Zbog globlalnog zatopljenja permafrost na Sibiru se počeo otapati, a led na površinu izbacuje trupla ljudi koji su tamo zakopani jer su bili zaraženi boginjama pomrli u epidemiji prije 120 godina. Prijetnja da se virus aktivira i ponovno proširi stvarna je, upozoravaju ruski znanstvenici. Boginje su iskorijenjene 1977. u Somaliji, a procjenjuje se da je od njih umrlo 300-500 milijuna ljudi. Otapanje Sibira nosi i drugu opasnost – ispuštanje uskladištenog metana, koji je puno štetniji za atmosferu od CO2. Independent, Index
Svaka žena prolazi kroz tri značajna perioda svog života: reproduktivnu dob, menopauzu i dob zlatnih godina. U svakom od tih perioda poremećaj delikatne hormonske ravnoteže, koja je temelj zdravog organizma žene, može izazvati ozbiljne fizičke i psihičke probleme. Femmenessence proizvodi na potpuno prirodan način doprinose regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava kod žena. Maca Harmony, Maca Life i Maca Pause dostupni su bez recepta u svim ljekarnama, a možete ih naručiti i na www.femmenessence.hr
“Pet godina prije nisam je htio uzeti jer sam vidio kako se ponašala prema svom treneru. Tad je bila još u Varaždinu. Bože, to je bio užas. Slučajno sam prolazio i vidio dio treninga i svađu. Pomislio sam u sebi, nema šanse da ikad radim s ovakvom. Ona to zna, ali otkako smo počeli nikakvih problema nismo imali. Kad je u Celju, spava kod moje mame. Sjajna cura, zna što radi, zbog toga je danas na tronu. Sara je šampion”, kaže Andrej Hajnšek, trener zlatne olimpijke Sare Kolak. Jutarnji
“S ciljem poticanja gospodarstva i stimuliranja poduzetničkog duha, Pametno planira rasteretiti poduzetništvo birokratskih prepreka te dijela poreznih i parafiskalnih obveza, i to za barem milijardu kuna godišnje, što bi značilo milijardu kuna više za ulaganje u razvoj tvrtki i nova zapošljavanja”, kazao je tajnik stranke Ivica Puljak na predstavljanju programa i kandidata stranke u 8. izbornoj jedinici. Zanimljivost njihove liste je i to što se njoj nalazi i nekolicina informatičara. Veliko iznenađenje u domaćoj IT industriji izazvao je politički angažman jednog od ključnih osnivača udruge softverskih izvoznika CISEx-a te direktora tvrtke Poslovna inteligencija Dražena Oreščanina,a tu su i Vanja Bunjevac, Stevica Kuharski, Nikša Marinović te Vjekoslav Benussi. N1, Poslovni
Optical Express do 31. kolovoza poklanja veliki ljetni popust na cijene laserske korekcije vida, a cijena pregleda iznosi samo 190 kuna. Pogledajte sve cijene laserskog skidanja dioptrije. Optical Express je među vodećim centrima za lasersku korekciju vida u regiji te raspolaže najmodernijom tehnologijom i platformom za lasersku korekciju vida na svijetu, koju i NASA odobrava za svoje astronaute. Optical Express također do kraja kolovoza poklanja i 20% popusta na estetske zahvate.