Naftaši Slavoncima isplatili prve milijune - Monitor.hr
22.08.2016. (17:49)

Naftaši Slavoncima isplatili prve milijune

Na račune četrdesetak slavonskih općina u kojima će se provoditi istraživanja nafte, kompanije su uplatile ukupno približno tri milijuna kuna naknade za istražne površine. Općinama uplate iznose od 15 do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o istražnoj površini. Osim toga Ina i Vermilion uplatili su u državni proračun deset milijuna kuna naknade za potpisivanje ugovora. Glas Slavonije


Slične vijesti

02.04. (10:00)

Derrick-atna arhitektura

Tekući temelji: Nafta kao nevidljivi urbanist

Iako je arhitektonski diskurs često ignorira, nafta je stvarni projektant modernog svijeta. Ona ne pokreće samo automobile, već diktira prostornu logiku kroz mreže cjevovoda, rafinerija i luka koje redefiniraju pojam teritorija. Od „crnog grada“ Bakua do Houstona, ekstrakcija resursa oblikuje gradove bez jasnog plana, podređujući život logistici energije. Osim urbanizma, nafta prožima i samu materiju gradnje kroz plastiku, izolaciju i asfalt. Suvremena arhitektura, unatoč prividnoj lakoći, ostaje duboko ukopana u fosilna goriva, čineći zgrade neraskidivim dijelom globalne geopolitičke i ekološke mreže. Arch Daily

30.03. (09:00)

Puniš do čepa, plaćaš do očaja

Globalno tržište nafte ima dovoljno zaliha za pokrivanje deficita u idućih devet mjeseci

Trenutna situacija na Bliskom istoku, uz blokadu Hormuškog tjesnaca, uzrokovala je veći manjak nafte nego krize 1970-ih. Ipak, stručnjaci smatraju da nećemo gledati prazne autoceste jer je tržište danas otpornije. Iako je ponuda pala za 8 %, cijene nisu višestruko skočile kao nekada, a globalne rezerve (8,2 milijarde barela) pružaju sigurnost za idućih devet mjeseci. Dok Europa strahuje od stagflacije, Pakistan već štedi gorivo otkazivanjem sportskih događaja uživo. Ključ stabilnosti ostaje trajanje sukoba i brzina popravka oštećene infrastrukture. Index

14.03. (00:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Što sve nastaje iz jednog barela nafte: 170 litara različitih derivata

Barel nafte standardna je mjera koja iznosi 159 litara sirove nafte. Tijekom prerade velike molekule nafte razbijaju se na manje, pa se volumen povećava i iz jednog barela nastaje oko 170 litara različitih proizvoda. Najveći dio čini benzin (oko 73 litre), zatim dizel (oko 40 litara) i kerozin (15,5 litara). Ostatak uključuje ukapljeni naftni plin, asfalt, petrokemijska ulja, koks i butan. Naftni derivati ne koriste se samo kao gorivo, nego i u brojnim proizvodima poput guma, kozmetike, sapuna, igračaka i leća. Revija HAK

11.01. (13:00)

To što se obogate, to je usput

Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index

06.01. (14:00)

Tko je kome uzeo pumpu?

Nafta, politika i optužbe: dugi američko-venecuelanski spor

Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

22.12.2025. (15:00)

Tankeri se igraju skrivača

Ruska “flota u sjeni”: krijumčarenje nafte između rizika i geopolitičkih napetosti

Tzv. “Flota u sjeni”, kojom Rusija, Iran i Venezuela zaobilaze zapadne sankcije, broji više od 900 plovila i uključuje stare tankere s nejasnim vlasništvom i lažnim zastavama. SAD i europske zemlje sve češće presreću i blokiraju takve brodove, dok Rusija povremeno stavlja vlastite zastave, eskalirajući rizik od vojnog sukoba. Incidenti s dronovima i presretanja pokazuju strateški interes Kremlja. Flota osigurava izvoz nafte prema Kini i Indiji, ali povećava opasnost od međunarodne napetosti, dok sankcije i nadzor nailaze na ograničenja u globalnom pomorskom prostoru. Guardian, Index

21.08.2025. (10:00)

Od vrećice do vijuge – plastika uvijek nađe put

Mikroplastika sve češće završava u ljudskom tijelu i mozgu

Mikroplastika, sveprisutna u hrani, vodi i zraku, sada se potvrđeno nakuplja i u ljudskom mozgu – prosječno sedam grama po osobi, pokazuje studija iz 2024. godine. Dok znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, industrija umanjuje rizike i ističe koristi plastike. Istodobno, pad potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa potiče energetske divove da se preorijentiraju na petrokemikalije. Saudi Aramco i BP već bilježe milijarde dolara prihoda od plastike, dok stručnjaci upozoravaju da je njezina “korisnost” sada postala i ozbiljan teret. tportal

24.04.2025. (22:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab

06.04.2025. (01:00)

Črna mati zemla

Mnogi ne znaju kako je prvo naftno polje na svijetu otvoreno kod nas, u Međimurju

Lokaciju na kojoj se nalazilo i danas možete posjetiti i obići uređeni Spomen park naftaštva, piše portal Putni kofer. Prirodni naftni izvori i prvo naftno polje na svijetu otvoreno još 1856. godine nalazilo se u Međimurju, u malenom mjestu Peklenica. Peklenica je ime dobila upravo po „peklu“, gustoj crnoj tekućini koja je izlazila iz zemlje, odnosno nafti. U sklopu Ekomuzeja Međimurje, danas je tako uređen Spomen park u kojem se nalazi rekonstruirana naftna bušotina, muzej nafte, interaktivne izložbe te edukativni sadržaji za djecu. U 19. stoljeću u Peklenici je postojalo nekoliko naftnih bušotina, a proizvodnja nafte je trajala sve do 1950-ih godina. Poslovni

03.11.2024. (23:00)

Good news, everyone!

Nova nalazišta plina i nafte znatno smanjuju hrvatsku ovisnost o uvozu energenata

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional