Demokratska partija socijalista premijera Mila Đukanovića pobijedila je na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori – osvojila je 41 posto glasova, dok oporbeni Demokratski front osvaja 21 posto, također oporbena koalicija Ključ 10 posto i Demokratska Crna Gora 9,6 posto. Hrvatska građanska lista (HGI) je osvojila jedan mandat. DPS je u kampanji tvrdio da se oporba financira iz Moskve i novcem ruskih, srpskih i crnogorskih tajkuna, a oporba da će tvornice i novce uzeti tajkunima i podijeliti radnicima. B92

Dva su osnovna pristupa kod nastavaka, remake i reboot varijanti i oba su jednako problematična. Prvi je da ne valja menjati dobitnu kombinaciju, koji kritika može sahraniti sa pitanjem čemu još jedan isti film. Drugi je da valja reći nešto novo, na šta će kritika opet ustati na noge i pitati čemu služi film koji nema nikakve veze sa originalom. Ovakva neugodna pitanja nije teško izbeći: samo treba raditi nove filmove koji nisu nastavci, franšize, klonovi…

Originalni ‘The Blair Witch Project’ je primer neočekivane uspešnice koja je na budžet od 60-ak hiljada dolara zaradila milione. Razlog tome je originalnost ideje o kompaktnoj ekipi koja ide snimiti dokumentarac o lokalnoj ruralnoj legendi, gubi se u šumi, umire strašnom smrću i za sobom ostavlja materijal. Bila je to 1999. godina, “found footage” praktično nije postojao kao žanr (jedan prominentan film, ‘Cannibal Holocaust’ ne čini žanr), internet nije uzeo maha kao što je to danas slučaj, pa je bilo moguće poverovati u verziju po kojoj ekipa dokumentarnog filma gine u šumi i pušta video-kasete za sobom. I bilo je to jedno atmosferično i strašno iskustvo verovatno i zbog toga što se tu nije videlo puno toga u smislu pretnje, ali se osetilo njeno prisustvo.

Usledio je nastavak, ‘The Book of Shadows’, i odluka da ga se snimi nakon samo godinu dana od originala je svakako bila ishitrena. Međutim, pristup da to ne bude samo “found footage” kao prethodnik, nego da se ponudi i nekakav komentar je svakako bio hrabar, čak previše za vlastito dobro, jer su kritika i publika očekivali još istoga. Najavljeni treći deo je otkazan i prošlo je punih 16 godina do nove verzije koja se vraća originalu.

Njega, pak, neće dostići jer to nije moguće. Vremena su se promenila, “found footage” se potrošio kao trik i zaista je teško uraditi išta smisleno s njim, originalni film je kloniran bezbroj puta, pa u principu znamo da na kraju svi ginu ili makar netragom nestaju, samo je pitanje kako. Promenio se i način života, ne samo da je moguće sve odmah proveriti na internetu, nego danas svako može biti svoj dokumentarista: imamo kamere na telefonu, a i sve manično beležimo, pa delimo sa drugima. Što će reći, za pretpostaviti je da je tu istu šumu do sada posetilo na milione turista i okačila slike odatle na Instagram i Facebook.

Pa ipak, sve oči su bile uprte u Adama Wingarda i njegovog scenaristu Simona Barretta jer se činilo da baš taj dvojac ima šta za reći i po pitanju originala i po pitanju pod-žanra. Oni su, naime, poznati po dva filma koja se samosvesno bave žanrovima i “tropama”: ‘You’re Next’ je uneo nešto sveže krvi u pod-žanr “home invasion” i osvetnički film, a ‘The Guest’ je pokušao redefinirati “trope” misterioznog stranca koji ulazi u dom. Ovde se nisu tako dobro snašli, kako zbog žanra koji jednostavno odbija nestati sa scene, tako i zbog želje da film vrate na stazu koju je utabao original, što može poslužiti samo kao “fan servicing”.

Dakle, sad nemamo troje, nego prvo četvoro, pa onda šestoro izgubljenih u šumi. Vođa ekspedicije James u šumi traži svoju sestru Heather nakon što mu se učinilo da ju je video na jednom opskurnom, fanovskom klipu sa YouTubea koji je, navodno, deo snimka nađenog u šumi. Njega će na putu pratiti Lisa koja o njemu snima dokumentarac za svoje studije, te dvoje potpuno nespremnih prijatelja. Na putu će im se priključiti i pronalazač pomenutog snimka i njegova devojka, što će dovesti do konflikta u grupi. Međutim, uskoro će uslediti ozbiljniji problemi za sve njih, prvo sa povredom jedne članice usled neopreznosti, a zatim i sa natprirodnim pojavama kao što su skulpture od grančica, krivljenje prostora i vremena, a na kraju i sama veštica u nekoliko navrata dugih taman za treptaj oka.

Dve su dobre strane u pristupu autorskog dvojca. Prvo, oni poštuju mitologiju originala i dodatno je produbljuju. Drugo, uzimaju u obzir napredak u tehnologiji, tako da sada imamo GoPro kamere koje nam daju perspektivu iz prvog lica, ozbiljniju digitalnu opremu, čak i dron za snimke s visine, a naši junaci su opremljeni i GPS uređajima. To omogućava nešto interesantnih snimaka naročito u ekspozicijskoj prvoj trećini filma, ali postavlja logično pitanje koliki deo njihove prtljage zauzimaju rezervne baterije pošto su u šumi i bez struje.

Međutim, to je samo benigno pitanje od sporednog značaja. Ono što nas zanima je kako operacionalizirati te stvari dalje u filmu, i na tom testu Wingard i Barrett padaju: na kraju se sve svodi na jurnjavu po mraku, toliko puta viđenu u “found footage” filmovima čiju iritantnost dodatno pojačava preglasna zvučna shema koja bi imala više smisla da su u šumi našli Bigfoota, a ne vešticu. Jednostavno rečeno, u novom izdanju ‘Blair Witch’ vidimo (i naročito čujemo) više toga, ali je to zbog protoka vremena i naše oguglalosti na “found footage” standarde zapravo manje strašno nego što je to bilo pre 17 godina. ‘Blair Witch’ prestaje biti zanimljiv najkasnije na dve trećine, a kako ide prema kraju, otezanje se sve više oseća. Čini se da su toga svesni i Barrett i Wingard, i njima je bilo jasno da ne mogu napraviti bolji i šokantniji film od originala, pa kao da su se zadovoljili time da snime dostojan nastavak. Štos je u tome što ni to nije moguće u okviru potrošenog žanra od kojeg se ne distanciraju. (5/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.

Popular Mechanics opisao je pet aktualnih matematičkih problema koje svatko može razumjeti, ali ih nitko još nije riješio. Jedna od njh je Collatzova pretpostavka: odaberite bilo koji broj, ako je taj broj paran podijelite ga s 2, ako je neparan pomnožite ga s 3 i dodajte 1. Sad ponovite proces s dobivenim brojem, a ako nastavite ponavljati radnju uvijek ćete završiti na broju 1. Matematičari su pokušali s milijunima brojeva i još nisu našli niti jedan gdje nisu završili s 1. Možda i postoji takav broj, ali matematičari to još nisu dokazali…

Cathi Hanauer 2002. je objavila bestseller ‘The Bitch in the House’, zbirku 26 životnih priča žena koje su bile ljutite, seksualno neispunjene, financijski pritisnute, s lijenim muževima i kaotičnom djecom. Sad joj je izašla The Bitch is Back, o istim tim ženama koje su sad u 40-ima i 50-ima, sretnije, s djecom koja su napustila dom, muževi su stavljeni postrance, a one same sad se mogu slobodno redefinirati. Kaže ona da su tema prve knjige bile ljutite žene, tema nove su – osobne promjene. Guardian

Posebno priznanje filmu ‘Ne gledaj mi u pijat’ Hane Jušić u Varšavi

Danac Thomas Andersen 9. listopada vratio se kući nakon što je u 6 godina i 6 dana obišao cijeli svijet – prešao je 58.000 kilometara kroz 58 država na 6 kontinenata. Kaže da je prešao Ande na visini 4.500 metara između Argentine i Čilea, spustio se niz Petu aveniju na Manhattanu, radio na stočnoj farmi u Australiji kako bi mogao nastaviti putovanje… Na CyclingThe Globe.com sve o potovanju, na Facebooku sve novosti, na Redditu ljudima odgovara na pitanja, na Instagramu fotografije…

Donijela Pamela Anderson Julianu Assangeu veganski ručak, "mučenje" rekao on njoj…

Zašto žrtve seksualnih napada čekaju prije nego prijave nasilnika

Esej: Uništavaju li vlažne maramice kanalizaciju?

Hah, baš štosno: Stol za stolni tenis koji svira glazbu u ritmu igre [video_icon]

He-he: Žena prerušena u – naručenu mladenku [foto]

Noćna oluja snimljena iz svemira [foto]

Michael Jordan o tome zašto uspijeva u životu

Lake note o ‘Nobelu’ za Dylana: Nesavršena nagrada i nesavršeni primatelj

Debitantski dugometražni igrani film Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’ osvojio je Posebno priznanje na upravo završenom 32. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Varšavi.

Film je u Varšavi prikazan u sklopu natjecateljskog programa prvih i drugih filmova zajedno s još 15 dugometražnih naslova, a najboljim filmom ove selekcije proglašen je francuski ‘Toril’ Laurenta Teyssiera.

Scenarij i režiju ‘filma Ne gledaj mi u pijat’ potpisuje Hana Jušić, glavne uloge nose Mia Petričević, Arijana Čulina, Zlatko Burić i Nikša Butijer, producentica je Ankica Jurić Tilić, a produkciju potpisuju Kinorama u koprodukciji s tvrtkom Beofilm (Danska) i Hrvatskom radiotelevizijom.

Svjetska premijera filma održana je početkom rujna u programu Dani autora u sklopu 73. Međunarodnog filmskog festivala u Veneciji, te ga je žiri Udruženja filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA) nagradio kao najbolji europski film spomenute sekcije. Nakon Venecije, prikazan je i u programima Međunarodnog filmskog festivala u Rejkjaviku te Međunarodnog filmskog festivala u Vancouveru. Krajem listopada film putuje u Japan, gdje će biti prikazan u sklopu Međunarodnog filmskog festivala u Tokiju, a sredinom studenoga imat će i svoju hrvatsku premijeru u natjecateljskom programu 14. Zagreb Film Festivala.

U programima Varšave još su prikazani i nagrađivani film ‘S one strane’ u režiji Zrinka Ogreste te dvije hrvatske manjinske koprodukcije, ‘Dnevnik mašinovođe’ Miloša Radovića i ‘Houston, imamo problem!’ Žige Virca.

Akcija Radničke fronte pred velikim trgovinama: Radnici pobunite se za svoja prava [video_icon]

Radnička fronta nastavlja kampanju kojom pokušava upozoriti, osvijestiti i solidarizirati javnost s teškim uvjetima rada u trgovačkim lancima, a koji su samo jedan od primjera lošeg stanja radničkih prava u Hrvatskoj. Stoga smo danas, 16. 10. 2016., održali još jednu našu simboličnu protestnu akciju u Intersparu i Plodinama u zagrebačkoj Areni. Posebno bismo htjeli naglasiti da smo u Plodinama prilikom akcije doživjeli spontani aplauz prisutnih radnica, a prava su nam nagrada bili njihovi osmijesi od uha do uha.

U trgovačkim lancima radi oko 100 000 ljudi. U većini slučajeva rade u vrlo teškim uvjetima – praktički im je zabranjeno sindikalno organiziranje i borba za svoja prava, prekovremeni se ne plaćaju, prisiljava ih se da kupuju proizvode kompanije u kojoj rade, dobivaju plaću (crkavicu, a vrlo često i minimalac) i u bonovima, rade prisilno i bez dodatnog plaćanja skoro sve nedjelje i praznike, većina lanaca ima premalen broj zaposlenih, na poslu ih se maltretira, često i otvoreno zlostavlja itd. To je sve javna tajna, a država tu ništa ne poduzima jer je, kao i uvijek, na usluzi krupnom kapitalu.

Radnička fronta smatra da ovakva oštra kršenja radničkih prava nisu dopustiva i da je jedini način da se to spriječi da se za takve oštre prijestupe uvede rigorozna kazna – oduzimanje imovine vlasnicima trgovačkih lanaca koji na tako brutalan način izrabljuju svoje radnice i radnike. Jedino tako oštre kazne, a ne pozivi kapitalu da se smiluje, mogu pomoći u sprečavanju robovlasničkih uvjeta rada.

Bolje uvjete rada i bolji život nam nitko neće pokloniti.
Živimo u društvu koje sve žrtvuje bogu profitu – profitu koji ide samo šačici tajkuna i velikih kompanija na vrhu.
Mi u Radničkoj fronti težimo tome da izgradimo društvo koje će gledati na interese radne većine, a ne isključivo na interese bogate manjine.
To možemo postići samo ako se udružimo i sami izborimo za takvo društvo, završavaju u priopćenju.
Video akcije ispred trgovina:

Industrijalci Carnegie, Ford i Rockefeller novce su zaradili na čeliku i nafti, a kroz svoje zaklade donirali su ih za obrazovanje i umjetnost. Danas, kad su pet od najvrednijih kompanija tehnološke tvrtke, teško je razlučiti gdje prestaje njihov biznis, a gdje počinje njihovo dobročinstvo. Oni jednostavno nastavljaju prodavati svoj osnovni proizvod – većinom nadu, iako umotanu u beskonačne slojeve podataka, ekrana i senzora – bez da moraju preusmjeriti svoje fondove u bilo koju neproduktivnu aktivnost, piše Guardian o motivima današnjih filantropa kao što bračni parovi Zuckerberg/Chan, Gates i sl.

Dominique Strauss-Kahn bio je direktor MMF-a i htio postati francuski predsjednik kad je uhićen u svibnju 2011. u New Yorku pošto je optužen da je pokušao silovati hotelsku sobaricu; izvukao se nagodbom. Talijanski premijer Silvio Berlusconi optužen je da je plaćao usluge maloljetne prostitutke, ali bez osude. Bill Clinton prvo je negirao pa priznao vezu s pripravnicom, da bi prošli tjedan Donald Trump pred javnost doveo tri žene koje tvrde da ih je Clinton tijekom političke karijere napastovao. Znalo se za njih i prije, ali nikakve optužnice nije bilo. Izraelski predsjednik Moshe Katsav osuđen je 2011. na sedam godina zatvora zbog silovanja dviju suradnica, a južnoafričkom predsjedniku Jacobu Zumi, izabranom 2009., sudilo se za silovanje prije nego što je preuzeo tu dužnost; oslobođen. Dnevnik.hr

Niske kamate tjeraju prinose na kapital naviše, što posljedično donosi najveću korist vlasnicima kapitala, pokazala je analiza Danskog ekonomskog vijeća. Pritom nije došlo do značajnije raspodjele novostvorenog profita koji je u slučaju Danske donosio prinose i od gotovo 12 posto godišnje, piše Večernji list. Vijeće je zaključilo da je rast profita bio značajniji od rasta plaća u društvu, što je produbilo nejednakosti u društvu. No iako niska kamatna stopa pomaže bogatima da postanu još bogatiji, ima i pozitivan utjecaj na one s manje prihoda. Bloomberg

Najava povećanja cijena naknada za okoliš za vlasnike motornih vozila koju predlaže Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za vozila koja godišnje prijeđu više od 10.000 kilometara od 15 do 40 kuna novi je namet koji bi trebali plaćati vozači. Sve zajedno bio bi to novi prihod države od najmanje 25 milijuna kuna, budući da u Hrvatskoj ima registriranih 1,945 milijuna vozila od čega 1,476 milijuna osobnih auta. Vozački proračun već je dobrano opterećen raznim naknadama, porezima i trošarinama pa s pravom na svaki novi namet vozači reagiraju, piše Večernji list. Ispada da državi godišnje vlasnik Kije Ceed plaća 5594,64 kune.

17 posto od 1000 Amerikanaca u dobi od 18 do 44 godine uključeno je u neku vrstu seksualne aktivnosti s nekim tko nije njihov partner, ali uz odobrenje partnera, pokazuje anketa. Taj broj opada kako se godine povećavaju te je tako samo devet posto ljudi u dobi od 45 do 64 godine učinilo isto i tek tri posto onih koji imaju preko 65 godina. Ranije istraživanje pokazalo je da je jedan od pet Amerikanaca i Amerikanki bio u otvorenoj vezi. Klix, Glamour

Udio ekološke proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi trećina je količine u EU. No zanimanje raste. Ponajprije zato što je država napokon donijela pravilnik koji malim gospodarstvima omogućava preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina na kućnom pragu, ali i lokalnom tržištu, čime je proizvođače hrvatskih sela izjednačila s onima u Uniji. Kako je najbolji model ekološke proizvodnje na selu onaj mješoviti, papirologije vezane za certificiranje ima mnogo. Uz to je i skupa, što mnoge odvraća od ekološke poljoprivrede, piše HRT.

Crna Gora: Uhapšeno 20 državljana Srbije osumnjičenih za terorizam, policija misli da su navečer planirali napade na državne institucije i predstavnike vlasti, danas se u Crnoj Gori održavaju parlamentarni izbori

Na dnevni red Sabora idućeg će tjedna u prvo čitanje i Zakon o dopunama Zakona o HRT-u kojim se uređuje postupanje u prisilnoj naplati mjesečne pristojbe, i to na način koji će obveznike osloboditi i odvjetničkih i javnobilježničkih troškova jer će postupak naplate pristojbe provoditi sam HRT slanjem dviju pisanih opomena i potom izdavanjem platnog naloga. no oporba na ovaj Mostov prijedlog ima prigovore. “Očito je da je intencija cijelog postupka da se iz priče izbace odvjetnici, no HRT će ubuduće biti onaj tko će nadzirati sve faze prisilne naplate i to je problem, a morat će zaposliti sigurno još ljudi”, kaže SDP-ovac Peđa Grbin. Večernji

Točno u 11 sati na Narodnom trgu Hajduk se predao – narodu. Udruga Naš Hajduk na Pjaci je potpisala ugovor kojim od Tommyja preuzimaju četvrtinu voljenog kluba odnosno točno 24,53% dionica Hajduka. Tajnik udruge Ivan Rilov otkrio je i detalje nove akcije “Ili jesmo ili nismo”. “Svaki član Hajduka može na račun Udruge uplatiti iznos koji poželi, a za one koji uplate minimalno 1911 kuna pripremili smo posebno iznenađenje. Njihova imena naći će se na novom dresu Hajduka. Udruga je kupila pravo dizajna dresa, a akcija traje do 30.11. ove godine”, rekao je Rilov. Slobodna

Filmske repulzije: Porezna uprava RH

Gost emisije Nedjeljom u dva bio je Dario Juričan, autor dokumentarnog filma Gazda. “Pitao sam koje su taboo teme, rekli su mi jedna su banke, a druga je Agrokor. Vidio sam članak Saše Paparelle, kontaktirao sam ga i tako je započela suradnja… Nije bilo klasičnih pritisaka, no bilo je situacija u kojima im nije bilo ugodno. Bilo je problema u distrubuciji”, rekao je Juričan (snimka emisije).

Trump pozvao Clinton na test droga – proziva je da je bila nadrogirana za TV-debate

“Milijan Brkić je postao jedan od HDZ-ovih potpredsjednika Sabora, usprkos svima poznatoj i još uvijek aktualnoj aferi s plagiranjem diplomskoga rada. Činjenica da su za njegov izbor na tu funkciju glasali ne samo njegovi ljuti kritičari mostovci, nego i zastupnici SDP-a i veći dio oporbe, rječito govori koliko je kod nas svaki prijestup u politici relativan, lišen svakog principa, te primarno ovisan o kontekstu, taktici i rasporedu snaga”, piše Davor Krile za Slobodnu.

Desetljećima nas različiti stručnjaci upozoravaju da je potrebno piti barem osam čaša vode dnevno za dobru hidrataciju organizma. No forsiranjem da pijemo više nego što nam tijelo traži, prenapreže se zaštitni inhibitor gutanja u mozgu i ljudi zapravo riskiraju trovanje vodom, tvrde znanstvenici sa sveučilišta Monash u Melbourneu. Voditelj studije, doktor Michael Farrell kaže, poštujemo li što tijelo traži, činimo dobro. “Pijte samo kada ste žedni”, kaže Farrell. Po prvi puta utvrđeno je da tijelo čini napor kod gutanja vode koju ne treba i mora svladavati neku vrstu otpora. Telegram, Science Daily

U 16 godina, koliko je na čelu Zagreba, Milan Bandić rijetko je odustajao od intervencija u javni prostor koje su gotovo u pravilu išle na ruku privatnim investitorima nauštrb javnog interesa. Pritom su njegovi ljudi od povjerenja nebrojeno puta posezali za izmjenama Generalnog urbanističkog plana i tako nepovratno devastirali javni prostor, počevši od gradskih trgova sve do Parka prirode Medvednica, pišu Novosti.

Najčešći oblici zapošljavanja danas su sezonski poslovi, učenički i studentski rad te tzv. stručno osposobljavanje, koji poslodavcima osiguravaju jeftinu i visokokvalificiranu radnu snagu, a mladima ne garantiraju nikakva prava, egzistenciju i budućnost. “Dvjema stranama ne odgovara regulacija studentskog i učeničkog rada: to su studentski centri koji dobivaju najmanje deset posto od svakog ugovora i poslodavci koji su dio stalnih radnika supstituirali radnom snagom s tih servisa. Nije riječ o nekoliko sati tjedno nego o punom radnom vremenu. To su uglavnom visokokvalificirani ljudi, poput apsolvenata stranih jezika zaposlenih u jezičnim školama”, kaže Karlo Kralj predsjednik Mreže mladih Hrvatske. Novosti

Splitske vlasti najavile su promjene GUP-a koji bi se prekrojio prema željama šestotinjak investitora, protiv čega su se pobunili razni aktivisti, a i Društvo arhitekata Splita osudilo je plan zbog “točkastih izmjena, bez uzimanja u obzir razvoja grada kao cjeline”. Planiraju se dodatne izgradnje na mjestima zelenih i rekreacijskih zona mahom u širem centru, dok se sjeverni i istočni dijelovi poput industrijske Kopilice ili turističkog Duilova zanemaruju iako su prirodna platforma za smislen razvoj grada. Ima svakakvih ideja: od Vile Dalmacije bi se napravilo ekskluzivni hotel, iz marjanske šume izostavljeno je čak 104,5 hektara, što otvara put za prenamjene u budućnosti, uz bedem Contarini pješačka zona bi se prenamijenila u prometnu zonu, na Turskoj gori bi se gradilo veliku zgradu uz izgovor da će biti za izviđače i Gorsku službu spašavanja, iako je njima daleko prevelika itd. Novosti

Četiri osobe poginule su a još desetak ih je ranjeno u noći na nedjelju nakon rušenja balkona na trećem katu novije zgrade u Angersu na zapadu Francuske, slavili ljudi useljenje u novi stan

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio je investicijski plan za zemlje u razvoju, koji bi s planiranih 44 milijardi eura mogao dosegnuti i 88 milijardi ako zemlje članice daju svoj doprinos, a ideja je osigurati bolje životne uvjete u Africi i europskom susjedstvu, te tako doprinijeti rješavanju izbjegličke krize. Od ove velike brojke, zapravo prvo ide 4,1 milijarde eura do 2020., a europski povjerenik iz hrvatske kvote, Neven Mimica kaže da potporu može tražiti bilo koji poslovni subjekt, bez obzira na broj zaposlenih, koji identificira priliku za ulaganje u zemljama u Africi, što uključuje i hrvatske tvrtke. U studenom će u Hrvatskoj poduzetnicima biti organizirano predstavljanje ovog projekta. T-Portal

Trovač Pasa pse uopće ne truje, nego za sobom, po tlu, ostavlja kobasice u koje je ugurao krhotinice stakla, tako da psi ugibaju u najstrašnijim mukama, rasporenih želudaca i crijeva… Trovač Pasa je zapravo glavni lik Grlićeva remek-djela. Štoviše, on je oštrije zrcalo hrvatske sadašnjice i od samih glavnih junaka i njihova zapleta. On je hodajuća metafora svih trovača naših svakodnevica, te nepregledne kolone pravovjernih proizvođača tuđih nesreća, nevolja i nedaća – piše Renato Baretić o novom filmu ‘Ustav Republike Hrvatske’ iz kojeg izdvaja ovog skroz sporednog lika.

Koju hranu jesti, a koju izbjegavati za bolju probavu

Oluja koja je zahvatila Šibenik u subotu oko 18 sati za samo sat vremena donijela je čak 50 litara kiše po četvornom metru, grmljavinski senzor izmjerio je gotovo 1.500 munja pa grad stao bez struje, u Vodicama 18 do 19 sati također palo 50 litara kiše po četvornom metru, prije toga nevrijeme prošlo Istru – rušilo stabla, obilna kiša stvarala bujice

Bosch upozorava na mogućnost eksplozije: Moguća opasnost od eksplozije na samostojećim plinskim štednjacima proizvedenim u razdoblju od 2009. g. do 2011. g.

10:30 Smijeh u raju (7,2), HTV3
10:45 Moj prijatelj Willy 3 (4,6), RTL
12:25 Amerikanka u Tokiju (6,3), RTL
13:10 Osveta (5,5), Nova TV
13:59 Nedjeljom u dva – Dario Juričan, HTV1
14:20 Bojni brod (5,9), RTL
15:05 Poljubi me budalo (7,1), HTV3
15:20 Maleni duh (8,2), HTV2
15:20 Iron Man 3 (7,2), Nova TV
17:10 Treći format – Arc Electronica, HTV3
18:10 Adam i Eva, HTV3
20:00 Izvan kontrole (6,6), HTV2
20:10 Spašavanje vojnika Ryana (8,6), RTL
20:20 Strijela mržnje (6,2), HTV3
20:50 Novine, HTV1
22:02 Pogled u prošlost – Drugi život Pompeja, HTV3
22:25 Carlitov način (7,9), HTV1
23:23 London uživo: Emeli Sande, HTV3
23:25 Kad te ljubav pronađe (6,6), Nova TV
23:30 Nemoguća misija: Protokol Duh (7,4), RTL
02:10 Čovjek sa željeznim šakama (5,4), RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV
01:47 Šarm…i kako ga steći (6,8), HTV1

Žičane barijere na sredini prometnica apsorbiraju energiju kod udara pri čemu se ona raspršuje lateralno, a države koje su postavile ove prepreke zabilježile su pad smrtnosti od 90% u frontalnim sudarima, piše Večernji povodom nedavnog niza sudara sa smrtnim posljedicama. Moramo hitno vratiti uredbu ograničenja snage automobila za mlade vozače i znatno pooštriti i sustavno provoditi nadzor ispunjenje odredbi o trajanju upravljanja za vozače teretnih vozila i autobusa, kaže prometni stručnjak Željko Marušić.

Želja Hrvatskog telekoma je uložiti dvije milijarde kuna u optičke mreže do 2020. godine, rekao je Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, i dodao da su u posljednjih pet godina uložili 5,7 milijardi (što bi značilo da im investicije opadaju). Šef HT-a požalio se da su procedure za dobivanje dozvola za gradnju optičkih mreža složene i duge te da je trošak koji za infrastrukturu moraju plaćati jako velik. Poslovni

Najveći kruzer u povijesti riječke luke privezan na kontejnerski terminal Brajdica, brodom Norwegian Jade dužine 295 metara, s 2.550 putnika i 1.050 članova posade upravlja – Riječanin

Evo se Jandroković bavi važnim stvarima: Najavio da će se službeno umjesto riječi "sport" koristiti – "šport"

Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo 19 tisuća stanovnika više nego što je rođeno, rekao je demograf Anđelko Akrap povodom osnivanja novog ministarstva – za demografsku obnovu. Navodi Zakon o radu kao samo jedan primjer zakona koji ne pogoduje pronatalitetnoj politici, a smatra da treba omogućiti podizanje djece i zaposlenost – “osigurati rad vrtića i jaslica subotom i nedjeljom, a i poduzetnici moraju biti socijalno osjetljivi”. Kaže i da bi bilo dobro da je demografska politika dio regionalnog razvoja, jer je Hrvatska u dijelu prostora zaista prazna. HRT

Mateo Beusan o napadu na Brunu Marića: On nosi pištolj sa sobom. Što će mu pištolj kad ide u Split?

Premiership: Pobjeda Bilićevog West Hama (1:0 protiv Crystal Palacea) – išao Ćirinom taktikom s trojicom igrača u obrani; valjda mu je sad malo očvrsnula pozicija u klubu…

Rukomet: Četvrti poraz PPD Zagreba u četiri kola Lige prvaka – "sad su svi namirisali krv, posve smo pali, ali moramo se vratiti kako znamo i umijemo", rekao je Igor Vori

Sjajan vikend Hrvata u Njemačkoj: Andrej Kramarić donio 2:1 pobjedu svom Hoffenheimu, Niko Kovač i njegov Eintracht su u Frankfurtu zaustavili veliki Bayern, završilo je 2:2, i to s igračem manje

Futsal: Srpski prvak pomogao hrvatskom da uđe u Ligu prvaka

Klaun nikad ne napada druge niti ih pretvara u predmet ismijavanja. On uvijek kreće od sebe i ističe vlastite mane kako bi upozorio na neki problem – kaže hrvatska klaunica Petra Bokić o fenomenu koje se zadnjih mjeseci pojavio u SAD-u i Velikoj Britaniji gdje ljudi maskirani u klaunove plaše ljude (inscenirana ubojstva i takve stvari). Zbog
oog tredna u školama u SAD-u zabranili su maske klauna za nadolazeću Noć vještica. Izgleda da su nasilnici počeli zloupotrebljavati ovaj trend – Independent izvještava o napadima hladnim oružjem ljudi skrivenih iza maski klauna. McDonald’s je smanjio pojavljivanje svoje maskote, klauna Ronalda McDonalda u javnosti uslijed ove histerije (kao da taj klaun sam po sebi nije dovoljno jeziv…). 24sata, Independent

Osječki gradonačelnik zamislio je da gradskim novcem subvencionira povratne avionske karte kako bi suvremeni gastarbajteri redovitije dolazili kući za praznike, a onda se – nostalgični – malo-pomalo i vratili. Cijena karte bi trebala iznositi oko 2.500 kuna, dok bi je grad subvencionirao s iznosom od 500 kuna. No kad je velebna ideja naišla na kritike, revoltirani Ivan Vrkić odlučio je demokraciju prepustiti Facebooku te na svom profilu pozvao na glasovanje u odluci u komentarima, i time ukazao na svu grotesku hrvatske realnosti, komentira Bilten.