Pliva zdravlje piše o neobičnom zdravstvenom problemu – bipolarnom afektivnom poremećaju kojeg karakteriziraju dvije krajnosti u raspoloženju. Jedna je manična epizoda veselog, euforičnog raspoloženja, osobe su pune energije i optimizma, u stalnom pokretu, potreba za snom i hranom naglo se smanjuje, pažnja se ne može održati, izraženo je rasipništvo, izlaganje rizičnim pothvatima i pojačani libido. Druga krajnost poremećaja ja depresivna epizoda kad je izražen umor i nakon najmanjih napora, oslabljena je koncentracija, otežano je mišljenje i pamćenje, samopoštovanje i samopouzdanje su smanjeni, javljaju se depresivne ideje krivnje, samooptuživanja, bezvrijednosti, besperspektivnosti, smanjeni su libido i apetit…

U zagrebačkom Muzeju Mimara od 6. do 9. studenog održat će se Zagreb Youth Summit na kojem će 300 sudionika iz cijelog svijeta raspravljati o zajedničkim globalnim izazovima s kojima se susreću demokracije u čitavom svijetu. Pred više od 200 mladih sudionika Summita tijekom četiri dana govorit će osobe s jakim svjetskim i regionalnim utjecajem – istaknuti aktivisti za ljudska prava, novinari, akademici i političari iz Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Afrike i Europe.

Inicijativa mladih za ljudska prava organizira ovaj Summit kako bi zajedno s kolegicama i kolegama, mladim ljudima koji se zalažu za demokratizaciju diljem svijeta, artikulirala generacijski odnos mladih prema suvremenim izazovima demokratske regresije. Suradnja na globalnoj razini posebice je važna kod pitanja univerzalnih vrijednosti, kakva je i demokracija.

Program Zagreb Youth Summita uključuje panele i predavanja čiji je cilj otvoriti generacijsku diskusiju i prostor prenošenja iskustva na mlade generacije koji će na kraju Summita formirati vlastiti odgovor na izazove demokracije(a) – globalni glas za demokraciju.

Sudionici Summita dolaze iz čak 27 država svijeta, pred kojima će govoriti istaknuti pojedinci iz SAD-a, Rusije, Venecuele, Kube, Ukrajine, Francuske, Paragvaja, Pakistana, Tadžikistana, Kosova, Kameruna, Senegala, Nigerije, Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Neki od istaknutih govornika Zagreb Youth Summita su i Carl Gershman (SAD), osnivač i predsjednik fondacije National Endowment for Democracy (NED), Mona Eltahawy (SAD), novinarka i spisateljica egipatskog podrijetla zagovornica ženskih prava, Zineb El Rhazoui (Francuska), bivša novinarka Charlie Hebdoa marokanskog podrijetla zagovornica slobode govora te ekspertica za religijska pitanja i kritičarka islamizma, Rodrigo Diamanti (Venecuela), aktivist i osnivač Un Mundo Sin Moraza, Alexander Soloviev (Rusija), vođa pokreta Open Russia te mnogi drugi.

Savjeti o zdravlju: Kako se brinuti o leđima kod sjedilačkog posla

Rijeka je na svom terenu izgubila danas od Austrie Beč 1:4 u utakmici Europske lige, što je deseti poraz Rijeke ove sezone, peti domaći u posljednjih sedam utakmica. Rijeka s tri boda još uvijek ima šanse proći skupinu jer drugoplasirani AEK bježi samo tri boda (Sportske [video_icon]). “Mi smo u dubokoj krizi i tu treba puno pameti i razgovora, dobre analize, jer na ovakav način gubiti ne priliči Rijeci koja je prvak države”, rekao je Kek (HRT). Forum.hr

Najrjeđi primat na svijetu: Orangutan Tapanuli živi na planinama Sumatre, ima ih samo 800 jedinki

iPhone X mogao bi od Applea napraviti kompaniju vrijednu bilijun dolara

NASA: Ozonska rupa najmanja još od 1988. godine, što je, naravno, dobra vijest, ali do smanjenja je došlo zbog prirodne varijabilnosti, a ne ubrzanog ozdravljenja ozonskog omotača, uostalom nije da se smanjila na rupicu – velika je skoro 20 milijuna kvadratnih kilometara, kao dvije Europe

Faze tugovanja i kako se nepreboljene traume prenose na nove generacije

U Eindhovenu je postavljena grupna izložba Materialising the Internet na kojoj su izložene fizičke manifestacije weba – kad digitalno postaje opipljivo ne vraćamo se na staro nego se stvaraju nove forme, nove estetike i geste, piše We Make Money not Art. Pojedini izložci naglašavaju potencijal interneta u smislu umjetničkog stvaranja i kulturne memorije, kontrolu koju giganti iz Silicijske doline provode nad našim životima, efemernost oruđa za komunikaciju, predrasude koje okružuju najsofisticiranije komade inženjerije, a sve skupa duhovito, stimulativno i zabavno. Izdvaja se rad ‘Web Spaces’ Jipa de Beera koji rastvara strukturu homepageova i otkriva skrivenu hijerarhiju i strukturu arhitekture Facebooka, Googlea, Amazona…

Samsung je pokrenuo program Galaxy Upcycling s idejama kako iskoristiti stare Samsungove mobitele ili tablete koji možda stoje u ladicama. Jedna od ranih ideja je od starih mobitela napraviti stanicu za rudarenje bitcoina, ali ima i manje ambicioznih poput displeja za akvarij :-). Krajnja ideja sajta je da ljudi na njemu mogu razmjenjivati instrukcije, a uskoro će proraditi u svojoj punini. Fast Company

Nepoznati biser krša, oaza u kamenjaru, jedna od najmanje poznatih rijeka, ali najljepših – rijeka Krupa definitivno je vrhunac najdivljijih, ali ujedno i najčudesnijih krajolika Hrvatske. Kao da sam na Plitvičkim jezerima, riječ je o istoj čarobnoj igri vode i stijene u kojoj se rađa sedra, “umjetnica“ što preobražava krški krajolik, piše Pun kufer o sjevernodalmatinskoj rijeci, dugoj tek 7 kilometara, na 10-ak kilometara istočno od Obrovca.

Usamljenost – društvene mreže i slabiji kontakt s ljudima “lice u lice”, doveli su do toga da usamljenost smanjuje životni vijek jednako kao 15 cigareta dnevno
Sjedenje – svako povećanje od 2 sata sjedenja povećava rizik od raka debelog crijeva i pluća, bez obzira vježba li čovjek u tom istom danu
Gubitak sna – veći rizik od moždanog udara i srčanog udara isto kao i svakodnevno pušenje
Solarij – doveo do više slučajeva raka kože nego pušenje do raka pluća
Nezdrava prehrana – stope smrtnosti od loše prehrane premašile one od alkohola, droga i duhana. Business Insider

13 dugometražnih u glavnom natjecanju, 10 međunarodnih kratkometražnih i 10 domaćih kratkih filmova u programu Kockice glavni su filmovi od sveukupno 100-tinjak koji će biti prikazani na ovogodišnjem Zagreb film festivalu, što se održava od 11. do 19. studenog u više kina. Igrat će drama ‘Božja zemlja’ o LGBT ljubavi, nagrađena u Sundanceu, singapurski kandidat za Oscara ‘Pop Aye’ s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, ‘Fokstrot’ Samuela Maoza nagrađen u Veneciji, kao i ‘Skrbnik’ Xaviera Legranda, ‘Parižanka’ Léonor Serraille nagrađen u Cannesu. U popratnom su programu provokativni i buntovni filmovi, debitantski filmovi najznačajnijih švedskih redatelja; čovjek poželi sve to pogledati…. Ulaznice su 10 do 30 kuna, a neke su i besplatne. Dio filmova bit će paralelno prikazan u Rijeci. Više o novoj bonbon ponudi…

Poslovni ima zanimljivi članak o Marinu Maržiću i Nikoli Škoriću, pokretačima fintech tvrtke Electrocoin koja se bavi trgovanjem Bitcoinom i Etherom, a koja je 2015. imala prihod od 3,5 milijuna kuna, lani 10,2 milijuna kuna, a ove će godine 250 milijuna! Maržić je stručnjak za računalnu sigurnost – haker koji je bio plaćen da pronalazi rupe u računalnim sustavima banaka, čovjek koji voli metal i punk glazbu, dok je Škorić nuklearni inženjer koji je – palio i gasio reaktor u Krškom!

Digitalna valuta bitcoin danas je prvi puta prekoračila razinu od 7.000 dolara – došla je na 7,355.35 dolara, što znači da je od početka godine njezina vrijednost više nego usedmerostručena. Najnoviji uzlet potaknula je vijest da se najveći operater tržišta financijskih izvedenica u svijetu CME Group sprema uvesti terminske ugovore u bitcoinima. Agregatna je vrijednost bitcoina, odnosno njegova cijena pomnožena s brojem bitcoina u opticaju – 121 milijardi dolara. CNBC

800.000 kuna kazne platit će svaki grad i općina u Hrvatskoj koji u roku od tri mjeseca ne donesu odluku o načinu prikupljanja miješanog i biorazgradivog otpada, a dosad tu odluku nije donio – nijedan grad i općina. Kad donesu odluke uvest će se kazne građanima – u Ljubljani je to 800 eura za onoga tko ne sudjeluje u odvojenom prikupljanja smeća, 200 za miješanje biorazgradivog s ostalim otpadom, 800 eura za odlaganje otpada uz kontejner… Državu će, ako se projekt ne provede, kažnjavati Bruxelles – Italija je kažnjena s 40 milijuna eura jednokratno plus 42,8 milijuna eura svakih šest mjeseci dok ne ispuni obveze. Večernji

U rujnu je u Hrvatskoj bilo 1,39 milijuna zaposlenih,a što je 12.019 osoba ili 0,9 posto manje nego mjesec dana prije, kaže statistika, što nije nešto čudno jer je završavala turistička sezona. Ono što jest čudno je da je u rujnu pao i broj nezaposlenih – bilo ih je 168.934, ili 1,4% manje nego u kolovozu. Pretpostavlja se da su ljudi otišli u inozemstvo. Lider

Brdo problema raste: Ima li spasa za Imunološki zavod?

Pustolovac i pisac Davor Rostuhar danas kreće na ekspediciju u kojoj želi prepješačiti 1.200 kilometara preko Antarktike i doći na Južni pol, što nijedan Hrvat još nije uspio, a u svijetu tek njih dvadeset i troje . Ispričao je Šprajcu da će hodati 10 do 12 sati na dan, uživati u tišini i bijelom prostranstvu, slušati glazbu i podcaste, čitati knjige. Jest će, kaže, orašaste plodove, dehidriranu hranu (koju se kuha da bi se dobilo jelo) i suhomesnate proizvode – čvarke, kulen, šunku… Ekspediciju, dijelom, financira crowdfundingom – ovako prikupio 44.900 dolara. Sretno i uspješno bilo!

Katarina Velika bila je kći siromašnog pruskog kneza, koja je s 15 godina došla na dvor ruske carice Elizabete kako bi postala žena prijestolonasljednika Petra. U nesretnome braku rođeno je četvero djece, ali neki povjesničari smatraju kako je Petar bio neplodan te da su djeca bila plod brojnih Katarininih izvanbračnih veza. Kada je došao na prijestolje, Katarina je vojnim pučem svrgnula supruga i bacila ga u tamnicu gdje je ubijen. Čim je postala carica, 33-godišnja Katarina krenula je s preobrazbom Rusije, a najviše se fokusirala na školstvo i zdravstvo. Grigorij Potemkin bio je jedan od njenih ljubavnika. Jutarnji

Britanski The Economist: Zašto se BiH nije raspala – iako upravljanje u Bosni može biti nefunkcionalno, strah od povratka nasilju ima pomirljiv efekt

Irski rockeri U2 objavit će 1. prosinca svoj 14. studijski album ‘Songs of Experience’, opisan kao “zbirka pisama napisanih kao da smo mrtvi”. Bono kaže da mu je koncept predložio irski pjesnik Brendan Kennelly pa da su pjesme pisane u obliku posthumnih pisama njemu najdražih ljudi – obitelji, prijateljima, fanovima. U2 su objavili pjesme s novog albuma – Get Out of Your Own Way, You’re the Best Thing About Me i The Blackout. Rolling Stone

Djeca u školi, autoritetu znanja, dobivaju potpuno pogrešne informacije i vizije prostora – kažu arhitekti za tlocrt kuće objavljen u udžbeniku iz tehničke kulture za 6. razred Čudesni svijet tehnike. Tlocrt je takav da ulazna vrata vode u kuhinju, odnosno blagovaonicu sa stolcima veličine tanjura, u blagovaonici je dimnjak, ne i peć, dnevni boravak, preuzak i premalen, u njemu je majušna sofa i kauč manji od kreveta, TV u dnevnom boravku emitira u zid udaljen 140 cm, u spavaću se sobu teško ulazi zbog sudaranja s ormarom i krevetom, u kupaonici je WC školjka do koje se migolji između premalog umivaonika… Jutarnji

Vlada će sljedeće godine spustiti porez na motorna vozila, pa bi trebali pojeftiniti novi automobili (još se ne zna koliko točno), vidi se iz projekcija za proračun za 2018. koji će iznositi 133,3 milijarde kuna. Od Nove godine opet poskupljuju i cigarete, spominje se tri kune. Što se rashoda tiče, iduće godine ide 1,4 milijarde kuna više za povećanje plaća 240.000 zaposlenih u javnoj i državnoj službi, 1,2 milijarde kuna više ide za mirovine, a 350 milijuna kuna za prvu ratu za nove borbene avione. Ovdje popis po ministarstvima koliko koje dobija manje, odnosno više (većina više). 24sata

Europol je danas objavio tjeralicu za Ivicom Todorićem, a piše ondje da mu se na teret stavljaju korupcija, prijevara i krivotvorenje dokumenata. Konkretno, njega i još 14 ljudi iz Agrokora DORH tereti za nezakonito pribavljanje milijardu i 142 milijuna kuna. Inače, nije mu neko društvo na Europolovom sajtu – 59 najtraženijih bjegunaca Europe – dileri droge, ubojice, silovatelji, prevaranti, pljačkaši… Dnevnik.hr

Bend N.E.R.D. se vratio – imaju novi spot, ‘Lemon, pjeva im Rihanna, možda malo previše obična pjesma za njih… [video_icon]

Nezapamćena gužva stvorila se danas ispred zagrebačkog HNK za ulaznice za balet Orašar koji će se prikazivati od 29. studenog do 5. siječnja (sve skupa 12. predstava). Ljudima je sigurno gnjavaža čekati, ali lijepo je vidjeti veliki interes za balet – red za ulaznice je u foajeu zgrade, pa oko Zdenca života, usporedno s Pravnim fakultetom i bočno uz zgradu HNK (ovdje fotografije). Karte su od 90 do 160 kuna. Inače, u subotu (4.11.) je u HNK Dan hrvatskog baleta kad će biti pokazane vježbe polaznika Škole za klasični balet, vježbe solista i ansambla Baleta HNK i dijelovi iz baleta ‘Labuđe jezero’, od 11.30. do 13 sati, ulaz slobodan. T-Portal

Umjetna inteligencija može riješiti bilo koji postavljeni zadatak brzinom svjetlosti te pronaći obrasce ponašanja u golemim brojevima podataka; ali što ako je AI motivirana da samostalno riješi problem, samo da bi zadovoljila vlastitu znatiželju?

Video: Sob došao čovjeku ispred kuće, malo su pričali

Svake godine oko 25 milijuna ptica strada na putovima migracije preko Sredozemlja. Uz to, oko dva milijuna ptica je ilegalno ubijeno u sjevernoj i središnjoj Europi, uključujući i regiju Kavkaza, pokazuje studija koju je objavila organizacija BirdLife International. Iznenađujuće je da je većina ptica ubijena “iz zabave”. Neke od najugroženijih vrsta su jarebica kamenjarka i bjeloglava patka. CroEnergo.eu

Video: Sam Smith gost Carpool Karaoke s Jamesom Cordenom

Hrvatski sabor je početkom prošlog tjedna prihvatio inicijativu nekolicine država-članica EU-a kojom bi se trebali uvesti znatno teži uvjeti rada za vozače kamiona na dužim turama. U prvom redu ističu se odredbe da će dotični radnici uskoro smjeti na putu provesti i do šest tjedana, dok je ranije limit bio na tri, kao i da će se obavezni tjedni odmor od 45 sati moći iskoristiti i u kabini vozila. Dosad, naime, poslodavac im je za tu svrhu morao osigurati hotelsku ili motelsku sobu, pa se čini da će mnogi vozači ubuduće provoditi čitavih mjesec i pol dana u vozilu, praktično bez izlaska. Deutsche Welle

„Nikad veći broj društveno angažiranih naslova, što pokazuje da je situacija u svijetu takva da se autori odlučuju za teme koje ukazuju na aktualno urušavanje različitih demokratskih prava koje često uzimamo zdravo za gotovo”, rekao je Boris T. Matić, direktor festivala o izboru filmova ovogodišnjeg Zagreb film festivala.

Slon kao glavni lik

Temom LGBT ljubavi bavi se uzbudljiva drama ‘Božja zemlja’, smještena u ruralnu Englesku koju su kritičari već proglasili jorkširskim ‘Brokeback Mountainom’. Redatelj Frances Lee za ovaj film nagrađen je Posebnom nagradom žirija za režiju na Sundanceu. Debitant Ali Asgari kojeg već uspoređuju s velikim A. Farhadijem, u svom filmu ‘Nestanak’ bavi se temom zabrane pobačaja. Izazovima života ilegalnih imigranata bavi se danski film ‘Zavodnik’ redatelja Milada Alamia, dok film australskog redatelja Jeffreyja Walkera, ‘Ali se ženi’, na duhovit način progovara o problemima druge generacije doseljenika iz Iraka i srazu s islamskom tradicijom, a odnosom prema životinjama singapurski kandidat za Oscara ‘Pop Aye’. Ovaj neobični film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama nagrađen je Posebnom nagradom žirija za scenarij na Sundanceu.

Zašto Švicarke nisu imale pravo glasa?

15. izdanje ZFF-a službeno će otvoriti ‘Božanski red’, film koji na zabavan način prikazuje nimalo slavan detalj iz švicarske povijesti, činjenicu da žene nisu imale pravo glasa na izborima sve do 1971. godine. U maniri lakonotne drame redateljica Petra Volpe pokazuje kako su mirne seoske kućanice postale sufražetkinje odlučne u svojoj borbi za pravo koje im je puno duže uskraćivano nego u ostatku Europe. Apsurdom kulture militarizma bavi se moćni (post)ratni film ‘Fokstrot’ Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija. Njegov prvi vrlo zapaženi i nagrađivani film ‘Libanon’ na 7. ZFF-u osvojio je posebno priznanje žirija. U glavnom programu prikazuje se ‘Parižanka’ za koji je Léonor Serraille nagrađena Zlatnom kamerom u programu Izvjestan pogled u Cannesu čime je postala tek druga ženska dobitnica te prestižne nagrade.

Rudari, vojnici i žabe

Manjinskom temom u macho okruženju kroz lik tinejdžera Pia iz male romske zajednice u Kalabriji bavi se talijanski kandidat za Oscara, film ‘Ciambra’ redatelja Jonasa Carpignanoa. U Zagreb iz Francuske dolazi redatelj Xavier Legrand s filmom ‘Skrbnik’ nagrađenim Srebrnim lavom za režiju u Veneciji, napetom dramom o borbi za skrbništvom nad djecom. Još filmova u glavnom programu bavi se maskulinitetom koji često zna biti toksičan koliko prema samim muškarcima toliko i prema njihovoj okolini. To su ‘Zimska braća’, Islanđanina Hlynura Pálmasona o zajednici rudara na danskom sjeveru i argentinski film ‘Sezona lova’ Natalie Garagiole. Drama o muškom nošenju s gubitkom premijerno je prikazana na Međunarodnom tjednu kritike Venecijanskog filmskog festivala, gdje je osvojila Nagradu publike. Veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva bosansko-hercegovačka filma u glavnom programu: ‘Muškarci ne plaču’ Alena Drljevića koji je već u Karlovim Varima nagrađen Posebnim priznanjem žirija i drama s elementima crne komedije, ‘Žaba’, debitantsko ostvarenje redatelja Elmira Jukića nagrađeno Nagradom publike na Sarajevo Film Festivalu.

Osim dugometražnih, u utrci za Zlatna kolica su i kratkometražni filmovim deset ostvarenja sa svih strana svijeta, od Bosne i Hercegovine i Mađarske do Brazila i Novog Zelanda, dok natjecateljski program hrvatskog kratkometražnog filma, Kockikce, broji 10 ostvarenja, između ostalih i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.

O najboljim filmovima u natjecateljskom programu dugometražnog filma odlučivat će žiri u sastavu: Peter Brosens, redatelj, Peter Rommel, producent i Lana Barić, glumica. O najboljim filmovima iz međunarodnog kratkometražnog glavnog programa i programa Kockice odlučivat će žiri u sastavu: Saša Ban, redatelj i prošlogodišnji pobjednik Kockica, Alejo Franzetti, redatelj i Cătălin Cristuţiu, montažer.

Zagreb je u Rijeci

„Velika novina ovogodišnjeg izdanja festivala je da će u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli natjecateljski program Ponovno s nama biti prikazan u Rijeci, a pobjedniku će uz nagradu Zlatni bicikl biti dodijeljena i Nagrada riječke publike”, najavila je Selma Mehadžić, koordinatorica programa. Redatelj poznat po oštroj kritici suvremene Rusije, Andrej Zvjagincev koji je na ZFF-u čak dvaput dobio glavnu festivalsku nagradu, za filmove ‘Povratak’ i ‘Izgnanstvo’, u programu je predstavljen trilerom ‘Bez ljubavi’, dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu. Regionalnu premijeru ima novi film Sofie Coppole, ‘Opčinjen’, raskošna kostimirana drama s Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning i Colinom Farrellom koja je na Festivalu u Cannesu nagrađena za režiju. Nakon premijere na prestižnom festivalu u San Sebastiánu, svoj novi film ‘Voli ne voli’ u Zagreb dolazi predstaviti poznati grčki redatelj Alexandros Avranas zajedno s glavnom glumicom Eleni Roussinou. Avranas je pažnju filmskog svijeta privukao moćnom dramom o obiteljskom zlostavljanju ‘Miss Violence’, prikazanom na 11. ZFF-u. Norveški redatelj Joachim Trier predstavljen je najnovijim ostvarenjem ‘Thelma’, kombinacijom horora i trilera. Njegov film ‘Oslo’, 31. kolovoza prikazan je u konkurenciji 9. ZFF-a, a u programu Ponovno s nama 2015. je prikazan i njegov hvaljeni film ‘Glasnije od bombi’. Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia u programu su predstavljeni filmom ‘Sicilijanska bajka’, žanrovskim spojem trilera i gotičke bajke. Njihov film ‘Rita’ proglašen je najboljim kratkim filmom na 8. ZFF-u, a 2014. prikazan je i njihov cjelovečernji film ‘Salvo’. Program ove godine uključuje ostvarenja čak dvojice autora iz Slovenije koji su već dobro poznati ZFF-ovoj publici. Film ‘Sasvim obična obitelj’ Jana Cvitkoviča priča je o razdoru jedne prosječne obitelji uslijed optužbi oca za seksualno zlostavljanje maloljetnice, a film ‘Ivan’ Janeza Burgera, koji se prikazuje izvan konkurencije, napeta je drama o pogrešnim odlukama i ženi koja pronalazi svoje mjesto u svijetu krojenom po mjeri muškarca.

Natjecateljski program Plus namijenjen srednjoškolcima održat će se ove godine po četvrti put. Jedanaest učenika i učenica srednjih škola iz selekcijskog žirija odabralo je 5 filmova, a među njima su španjolski kandidat za Oscara, ‘Ljeto 1993., Charlie’, priča o transrodnom dječaku istog imena i humoristična drama ‘Vincent’ o mladom 17-godišnjaku, suicidalnom ekologu i depresivnom zaštitniku prirode.

Jugoslavija i anarhija

U skladu s okosnicom glavnog programa i ususret vremenu kada će se posvuda obilježavati 1968. godina koja je i danas sinonim za (građanski) neposluh, u ovogodišnjem posebnom programu pod nazivom Film neposluha festival će podsjetiti na provokativne i buntovne trenutke filmske povijesti, a filmove tog programa odabrala je kritičarka Diana Nenadić. Ističu se bunkerirani filmovi jugoslavenskih novovalovaca Jovana Jovanovića (‘Mlad i zdrav kao ruža’) i Vladimira Kristla (‘General i pravi čovjek’), kao i film ‘Nula iz vladanja’, najpoznatijeg anarhista među redateljima, Jeana Vigoa.“

Popratni program Moj prvi film u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca donosi debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja: Rubena Östlunda, Lukasa Moodyssona, Josefa Faresa, Roya Anderssona i Ingmara Bergmana. Program Bibijada najmlađu ZFF-ovu publiku također vodi na filmsko putovanje u Švedsku, zemlju u kojoj se posebna pažnja pridaje dječjoj filmskoj produkciji, a u sklopu programa bit će prikazan presjek ostvarenja od recentnih do klasika poput ‘Pipi Duge Čarape’. Velikih 5, jedan od najpopularnijih popratnih programa ZFF-a, po običaju donosi presjek najboljih filmova iz 5 najvećih europskih kinematografija. Među njima se nalaze filmovi dobro poznatih imena poput britanske redateljice Sally Potter (‘Party’), ali i trenutačno možda najuzbudljivijeg europskog redatelja, Luce Gaudagnina (‘Skrivena ljubav’). U sklopu programa Dan LUX filma bit će prikazana tri filma koja su ušla u finalni izbor za Nagradu LUX Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država Europske unije na 24 jezika.

Regionalna suradnja oduvijek je pod posebnom pažnjom festivala, a važna vijest da je koncem prošle godine u Podgorici osnovan Filmski centar Crne Gore – čime je još jedna zemlja regije dobila autonomnu filmsku agenciju poput HAVC-a u Hrvatskoj – odličan je povod za jedan od ovogodišnjih popratnih programa pod nazivom Fokus: Crna Gora. U susjednoj državi stvara se nova, vibrantna i zanimljiva scena, a ovim posebnim programom ZFF joj pruža toplu dobrodošlicu!

Ove će godine po prvi put u glavnom programu biti prikazan film snimljen nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u sklopu ovog industrijskog programa. Radi se o bosanskohercegovačkom filmu ‘Žaba’, debitantskom ostvarenju Elmira Jukića, nastalom i u hrvatskoj koprodukciji. Ova ekranizacija kultne kazališne drame hrvatskog pisca i dramaturga Dubravka Mihanovića bit će prikazana izvan konkurencije na svečanom zatvaranju festivala.

Kako sam napraviti igricu

Tijekom osam dana programa Industrije dotaknut će se mnogih važnih aspekata u ciklusu proizvodnje filma – od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja i koprodukcijskih mogućnosti, pakiranja i prezentacije projekta, postprodukcije pa sve do distribucije filma. Kao i prethodnih godina, Industrija obuhvaća niz predavanja vrhunskih profesionalaca iz cijeloga svijeta, a ove jeseni u Zagreb stižu velike zvijezde. James Watkins, redatelj serije ‘McMafia’ koja je ljetos snimana u Hrvatskoj i Spencer Hunt, jedan od ključnih američkih stručnjaka za razvoj VR igara. Masterclass je organiziran u suradnji sa Savezom scenarista i pisaca izvedbenih djela SPID Story + Tech Platformom. U suradnji s HUB-om 385 bit će organizirana radionica Moja prva videoigra namijenjena mladima od 7 do 14 godina nakon koje će polaznici samostalno izraditi jednostavnu igricu. U sklopu programa Industrija mladosti! 12 studenata sa 6 akademija iz regije pohađat će pripremne radionice na kojima će razvijati svoje kratke igrane filmove. Veliki finale programa bit će pitching forum studentskih projekata na kojem će mladi scenaristi i redatelji imati priliku predstaviti svoje projekte međunarodnom panelu sastavljenom od predstavnika postprodukcijskih studija koji će najboljem projektu dodijeliti i nagradu u obliku svoje usluge.“

Zaista puno filmova na ZFF-u, evo pregledan popis svih:
A) NATJECATELJSKI PROGRAM

GLAVNI PROGRAM: DUGOMETRAŽNI FILMOVI

1. Ali se ženi / Ali’s Wedding; Jeffrey Walker; Australija; 2016.; 110’
2. Božanski red / The Divine Order / Die göttliche Ordnung; Petra Volpe; Švicarska; 2017.; 96’
3. Božja zemlja / God’s Own Country; Francis Lee; UK; 2017.; 104’
4. Ciambra / A Ciambra; Jonas Carpignano; Italija, SAD, Francuska, Švedska; 2017.; 120’
5. Fokstrot / Foxtrot; Samuel Maoz; Izrael, Njemačka, Francuska, Švicarska; 2017.; 113’
6. Muškarci ne plaču / Men Don’t Cry; Alen Drljević; BiH, Hrvatska, Slovenija, Njemačka; 2017.; 100’
7. Nestanak / Disappearance / Napadid shodan; Ali Asgari; Iran, Katar; 2017.; 88’
8. Parižanka / Montparnasse Bienvenüe / Jeune Femme; Léonor Serraille; Francuska; 2017.; 97’
9. Pop Aye; Kirsten Tan; Singapur, Tajland; 2017.; 102’
10. Sezona lova / Hunting Season / Temporada de caza; Natalia Garagiola; Argentina, SAD, Francuska, Njemačka, Katar; 2017.; 105’
11. Skrbnik / Custody / Jusqu’à La Garde; Xavier Legrand, Francuska, 2017., 90’
12. Zavodnik / The Charmer / Charmøren; Milad Alami; Danska; 2017.; 100’
13. Zimska braća / Winter Brothers / Vinterbrødre; Hlynur Pálmason; Danska, Island; 2017.; 94’
14. IZVAN KONKURENCIJE / OUT OF COMPETITION: Žaba / The Frog; Elmir Jukić; BiH, Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija; 2017.; 78’

Žiri dugometražnog programa

Peter Brosens, redatelj
Peter Rommel, producent
Lana Barić, glumica

GLAVNI PROGRAM: MEĐUNARODNI KRATKOMETRAŽNI FILMOVI

1. Brucoši / Student Union / Gólyatábor; György Mór Kárpáti; Mađarska; 2016.; 9’
2. Čuvari / Watchkeeping / Budejimas; Karolis Kaupinis; Litva, Belgija; 2017.; 16’
3. Damiana; Andrés Ramírez Pulido; Kolumbija, Brazil; 2017.; 14’
4. Hvala Bogu da smo Britanci / British by the Grace of God; Sean Dunn; SAD, UK; 2017.; 16’
5. Luka / Harbour; Stefanie Kolk; Nizozemska; 2017.; 13’
6. Moja gej sestra / My Gay Sister / Min Homosyster; Lia Hietala; Švedska, Norveška; 2017.; 15’
7. Nevidljivi / Invisible; Amra Mehić; BiH, Mađarska; 2016.; 7’
8. Potrudi se! / Push It!; Julia Thelin; Švedska; 2017.; 8’
9. Svijet u prozoru / The World in Your Window; Zoe McIntosh, Novi Zeland, 2016., 15’
10. Vrijeme rastanka / Time To Go / Koniec widzenia; Grzegorz Mołda; Poljska; 2017.; 15’

GLAVNI PROGRAM: KOCKICE

1. Albaharijeva 19 / 19 Albahari St 10000 Zagreb; Marko Dugonjić; Hrvatska; 2017.; 18’
2. Čistačica / The Cleaning Lady; Matija Vukšić; Hrvatska; 2017.; 12’
3. Kontraofenziva / Counter-offensive; Jakov Nola; Hrvatska; 2017.; 19’
4. Marica; Judita Gamulin; Hrvatska; 2017.; 19’
5. Marija; Juraj Primorac; Hrvatska; 2017.; 29’
6. Naopako / Upside Down; Filip Zadro; Hrvatska; 2017.; 13’
7. Northern Hymn; Tin Žanić; Hrvatska, UK; 2017.; 12’
8. Party; Ivan Stanić; Hrvatska; 2017.; 12’
9. Posljednji bunar / The Last Well; Filip Filković; Hrvatska, Francuska; 2017.; 19’
10. U plavetnilo / Into The Blue; Antoneta Alamat Kusijanović; Hrvatska, Slovenija, Švedska; 2017.; 22’
11. POSEBNA PROJEKCIJA / SPECIAL SCREENING: Kratki izlet / A Brief Excursion; Igor Bezinović; Hrvatska; 2017.; 75’

Žiri kratkometražnog programa i Kockica

Saša Ban, redatelj, prošlogodišnji pobjednik Kockica
Alejo Franzetti, redatelj
Cătălin Cristuţiu, montažer (Najsretnija djevojka na svijetu, Svi u našoj obitelji, Aferim, Kowalski)

PONOVNO S NAMA

1. Bez ljubavi / Loveless / Nelyubov; Andrej Zvjagincev; Rusija, Francuska, Belgija, Njemačka; 2017.; 127’
2. Charleston; Andrei Creţulescu; Rumunjska, Francuska; 2017.; 119’
3. Opčinjen / The Beguiled; Sofia Coppola; SAD; 2017.; 94’
4. Sasvim obična obitelj / The Basics Of Killing / Družinica; Jan Cvitkovič; Slovenija, Srbija; 2017.; 95’
5. Sicilijanska bajka / Sicilian Ghost Story; Antonio Piazza i Fabio Grassadonia; Italija, Francuska, Švicarska; 2017.; 122’
6. Thelma; Joachim Trier; Norveška, Švedska, Francuska, Danska; 2017.; 116’
7. Voli ne voli / Love Me Not; Alexandros Avranas; Grčka, Francuska; 2017.; 102’
8. IZVAN KONKURENCIJE / OUT OF COMPETITION: Ivan; Janez Burger, Slovenija, Hrvatska; 2017.; 95’

Žiri programa Ponovno s nama

Damir Markovina, glumac (HDFD)
Tamara Babun, producentica (HRUP)
Čejen Černić, redateljica (DHFR)

PLUS

1. 6. a / 6A; Peter Modestij; Švedska; 2016.; 61’
2. Charlie / Just Charlie; Rebekah Fortune; UK; 2017.; 99’
3. Lov na muhe / Hunting Flies; Izer Aliu; Norveška, Makedonija; 2016.; 109′
4. Ljeto 1993. / Summer 1993; Carla Simón; Španjolska; 2017.; 96′
5. Vincent / Vincent and the End of the World; Christophe van Rompaey; Belgija, Francuska; 2016.; 121′
6. IZVAN KONKURENCIJE / OUT OF COMPETITION: Lares penatesque; grupa autora; Hrvatska; 2017.; 19′

Žiri programa PLUS

Zagrebački srednjoškolci: Kiša Bizović Grgas, Tamara Ramadi, Dominik Rački, Eva Magdić Govedarica, Jan Kožić

B) POPRATNI PROGRAM

VELIKIH 5

1. Centar mog svijeta / Center of My World / Die Mitte der Welt; Jakob M. Erwa; Njemačka, Austrija; 2016.; 115’
2. Ljubavnik za jedan dan / Lover for a Day / L’Amant d’un jour; Philippe Garrel; Francuska; 2017.; 76’
3. Neka nas bog spasi / May God Save Us / Que Dios nos perdone; Rodrigo Sorogoyen; Španjolska; 2016.; 127’
4. Party / The Party; Sally Potter; Velika Britanija; 2017.; 71’
5. Skrivena ljubav / Call Me By Your Name / Chiamami col tuo nome; Luca Gaudagnino; Italija, Francuska, Brazil; 2017.; 132’

DAN LUX FILMA

1. 120 otkucaja u minuti / BPM (Beats per minute) / 120 battements par minute; Robin Campillo; Francuska; 2017.; 144’
2. Laponska krv / Sameblod / Sámi Blood; Amanda Kernell; Švedska, Norveška, Danska; 2016.; 110’
3. Vestern / Western; Valeska Grisebach; Njemačka, Bugarska, Austrija; 2017.; 119’

BIBIJADA

1. Cloudboy; Meikeminne Clinckspoor; Belgija, Nizozemska, Švedska, Norveška; 2017.; 78′
2. Eskil i Trinidad / Eskil & Trinidad / Eskil och Trinidad; Stephen Apelgren; Švedska; 2013.; 98′
3. Hugo i Josefin / Hugo and Josephine / Hugo and Josefin; Kjell Grede; Švedska; 1967.; 82′
4. Moja sestra mršavica / My Skinny Sister / Min lilla syster; Sanna Lenken; Švedska, Njemačka; 2015.; 95′
5. Moje grčko ljetovanje / Tsatsiki, Dad and the Olive War / Tsatsiki, farsan och olivkriget; Lisa James Larsson; Švedska 2015.; 91′
6. Pipi Duga Čarapa / Pippi Longstocking / Pippi Långstrump; Olle Hellbom; Švedska, Zapadna Njemačka; 1969.; 100′
7. Soba 213 / Room 213 / Rum 213; Emelie Lindblom; Švedska; 2017.; 80′

MOJ PRVI FILM: ŠVEDSKA (selektor: Nenad Polimac)

1. Jalla! Jalla!; Josef Fares; Švedska; 2000.; 88’
2. Kriza /Crisis / Kris; Ingmar Bergman; Švedska; 1946.; 93’
3. Mongoloid s gitarom / The Guitar Mongoloid / Gitarrmongot; Ruben Östlund; Švedska; 2004.; 85’
4. Pokaži mi ljubav / Show Me Love / Fucking Åmål; Lukas Moodysson; Švedska; 1998.; 89’
5. Švedska ljubavna priča / A Swedish Love Story / En kärlekshistoria; Roy Andersson; Švedska, 1970.; 115’

FILM NEPOSLUHA (selektorica: Diana Nenadić)

1. Bijeda u Borinageu / Borinage / Misere au Borinage; Joris Ivens, Henri Storck, Belgija, 1934., 34’
2. General i pravi čovjek / General in resni človek; Vlado Kristl; SFRJ – Slovenija; 1962.; 10’
3. Kad bi…. / If….; Lindsay Anderson; Velika Britanija; 1968.; 112’
4. Kazneni park / Punishment Park; Peter Watkins; SAD; 1970.; 90’
5. Mlad i zdrav kao ruža / Young and Healthy as a Rose, Jovan Jovanović; SFRJ – Srbija, 1971., 74’
6. Nula iz vladanja / Zero for Conduct / Zéro de conduite; Jean Vigo; Francuska; 1933.; 42’
7. Odgođena revolucija / Revolution Postponed; Martina Globočnik, Vlatka Vorkapić; Hrvatska; 2017.; 71’
8. Prigodni rad jedne robinje / Gelegenheitsarbeit einer Sklavin; Alexander Kluge; Zapadna Njemačka; 1973.; 88’
9. Rekonstrukcija / Reenactment / Reconstituirea; Lucian Pintilie; Rumunjska; 1968.; 100’
10. Zaleđe / Offside / Hors Jeu; Jafar Panahi; Iran; 2006.; 89’

FOKUS: CRNA GORA

1. Biserna obala / A matter of Will; Dušan Kasalica; Crna Gora; 2015.; 24’
2. Dvorišta / Backyards; Ivan Salatić; Crna Gora; 2015.; 20’
3. Igla ispod praga / The Black Pin; Ivan Marinović; Crna Gora, Srbija; 2016.; 93’
4. Iskra; Gojko Berkuljan; Crna Gora, Srbija; 2016.; 85’
5. Ispod mosta, među stijenama / Lowdown; Pavle Simonović; Crna Gora; 2016.; 80’
6. Soa; Dušan Kasalica; Crna Gora; 2017.; 22’
7. Spokoj u krvi / Tranquility of Blood; Senad Šahmanović; Crna Gora, Srbija; 2015.; 22’
8. Revolucionarni dom / Revolutionary Home; Sead Šabotić; Crna Gora; 2016.; 13’
9. Zakloni / Shelters; Ivan Salatić; Crna Gora; 2014.; 24’
10. Žeđ / Thirst; Nikola Vučinić; Crna Gora; 2016.; 14’

FESTIVALI POD REFLEKTOROM

Sarajevo Film Festival

1. Aždaja / The Dragon; Ivan Ramadan; Bosna i Hercegovina; 2017.; 12’
2. Čistoća / Clean; Neven Samardžić, Bosna i Hercegovina, 2017., 38’
3. Lejla; Stijn Bouma; Bosna i Hercegovina; 2017.; 22’
4. Igra / Game; Senad Alihodžić; Bosna i Hercegovina, 2017., 7’
5. Satseva / Serving God; Inga Kukobat; Bosna i Hercegovina; 2017.; 10’

15 dana autora – Director’s Fortnight

1. Copa-Loca; Christos Massalas; Grčka; 2017.; 14’
2. La bouche; Camilo Restrepo; Francuska; 2017.; 19’
3. Neobrađena pustoš / Barbs, Wastelands / Farpoes Baldios; Marta Mateus; Portugal; 2017.; 25’
4. Priče iz Tijuane / Tijuana Tales; Jean-Charles Hue; Francuska; 2017.; 12’
5. Teret / The Burden / Min borda; Niki Lindroth von Bahr; Švedska; 2017.; 14’

Međunarodni filmski festival u Sofiji

1. Neprijatelji / Enemies; Svetoslav Ovcharov; Bugarska; 2017.; 97’

Venecijanski filmski festival – Orizzonti

1. Aria; Myrsini Aristidou; Cipar, Francuska; 2017.; 13’
2. Astrometal; Efthimis Kosemund Sanidis; Grčka; 2017.; 15’
3. Bit će bolje / You will be fine / Gros Chagrin; Céline Devaux; Francuska; 2017.; 15’
4. Mon amour, mon ami; Adriano Valerio; Italija, Fracuska; 2017.; 15’
5. Smrt tonskog majstora / Death of a Sound Man / Awasarn Sound Man; Sorayos Prapapan, Tajland; 2017.; 16’

Festival mediteranskog filma Split i Kino Mediteran

1. S balkona; Ole Giæver; Norveška; 2016.; 86’
2. U mojim godinama još skrivam da pušim; Rayhana Obermeyer; Francuska, Alžir; 2016.; 90′

Filmski festival Herceg Novi

1. Igla ispod praga / The Black Pin; Ivan Marinović; Crna Gora, Srbija; 2016.; 93’ (FOKUS:CRNA GORA)

U proračunu za 2018. godinu osjetno će se povećati izdvajanja za branitelje. U zakonskom prijedlogu koji je Vlada uputila u prvo saborsko čitanje predviđalo se dodatnih 219,2 milijuna kuna, ali točan se iznos još uvijek ne zna. Ono što je sigurno jest da se među obavezama iz novog zakona nalazi i naknada za 82 tisuće nezaposlenih branitelja – njima će se naknade početi isplaćivati već prvog dana nove godine. Jutarnji

Uzbekistanac priznao napad u New Yorku, Trump zatražio smrtnu kaznu

Britanski ministar obrane podnio ostavku jer je novinarku dirao po koljenu

Kada su američki specijalci upali u kuću Al Kaide i ubili Osamu bin Ladena tamo su pronašli i kompjutor i na njemu kolekciju videa. Sada je otkriveno što je gledao vođa terorističke skupine – na računalu su našli mješavinu holivudskih filmova, crtića (Tom i Jerry, Mravi, Auti), pornografiju, video koji poučava pletenje, video smaknuća zarobljenika te YouTube hit Charlie Bit My Finger. Novi list, Gizmodo

Većina ispitanika (77%) koji imaju profil na društvenim mrežama imaju strogo postavljene postavke privatnosti. 67% ispitanih pazi što objavljuje na profilu, no drugi objavljuju neprimjerene komentare i provokativne slike. 22% ispitanih uopće ne brine provjeravaju li poslodavci njihove profile. Poslodavci pak pregledavaju profile jer smatraju kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Više o novoj bonbon ponudi…

Pazimo li što objavljujemo na društvenim mrežama i provjeravaju li poslodavci svoje (potencijalne) zaposlenike, istražio je MojPosao na više od 600 ispitanika i 15 poslodavaca.

Istraživanje se prvenstveno odnosilo na aktivnosti na društvenim mrežama koje ne služe primarno traženju posla (kao npr. LinkedIn).

Svega 14% ispitanika društvene mreže koristi za izgradnju osobnog brenda

Gotovo svi ispitanici (95%) imaju profile na društvenim mrežama. U najvećoj mjeri imaju profile na Facebooku (90%), LinkedInu (55%) te Instagramu (44%). Ostale mreže, kao što su Twitter i Snapchat su u manjoj mjeri zastupljene.

Najčešći razlozi zbog kojih ispitanici imaju profil na društvenim mrežama nevezanim uz pronalazak posla je pronalazak i ostajanje u kontaktu s osobama iz privatnog i poslovnog okruženja (87% ispitanika koji imaju profil) te praćenje informacija iz raznih područja interesa (57%). Dopisivanje preko privatnih poruka je razlog korištenja društvenih mreža za 55% ispitanika, a zabava za njih 50%. Svega 14% ispitanika ima profile na društvenim mrežama kako bi izgradili osobni brand.

Strogo postavljena pravila privatnosti

Većina ispitanika (77%) koji imaju profil na društvenim mrežama imaju strogo postavljene postavke privatnosti te su na taj način aktivnosti pojedinca vidljive samo određenim, odabranim osobama. S postavkama privatnosti ne zamara se 17% ispitanika, a njih 6% ima javne profile, gdje svi mogu vidjeti sve njihove aktivnosti.

S obzirom na stručnu spremu, najviše ispitanika s višom (88%) i visokom (77%) stručnom spremom ima stroge postavke privatnosti. S druge strane slabe postavke privatnosti ima najviše ispitanika sa srednjom stručnom spremom (21%), baš kao i javni profil (9% ispitanika sa srednjom, 3% s višom te 5% s visokom stručnom spremom).

Nešto više od polovice ispitanika (58%) nema u profilima društvenih mreža navedeno ime poslodavca za kojeg radi, dok ih 42% ima navedenog poslodavca.

U najvećoj mjeri ime poslodavca imaju navedeni ispitanici sa srednjom stručnom spremom (45%), dok ime poslodavca ima navedeno po 41% ispitanika s višom i visokom stručnom spremom.

Većina ispitanika (67%) na svom profilu pazi što objavljuje od sadržaja. Ipak, 16% ispitanika priznaje da na svom profilu objavljuju fotografije uživanja u alkoholu, 6% ih objavljuje provokativne fotografije i informacije, a 2% diskriminatorne komentare. Tek 1% ispitanika priznalo je da objavljuje negativne komentare o bivšim poslodavcima, kolegama ili klijentima, a isto toliko (1%) priznalo je da čak objavljuju i povjerljive poslovne informacije.

U najmanjoj mjeri ispitanici s srednjom stručnom spremom (62%) paze što objavljuju, dok njih 38% sa srednjom stručnom spremom uopće ne pazi što objavljuju od neprimjerenog sadržaja. S druge strane, 71% ispitanika s višom i 69% ispitanika s visokom stručnom spremom paze što objavljuju.

Petinu kandidata ne zamara ako netko provjerava njihove profile

Tri četvrtine ispitanika (75%) smatraju kako poslodavci pregledavaju profile potencijalnih i/ili postojećih zaposlenika na društvenim mrežama, dok ih se petina (22%) ne zamara time. Svega 4% ispitanika smatra kako poslodavci ne pregledavaju profile.

Iako ispitanici smatraju da poslodavci u načelu provjeravaju zaposlenike na društvenim mrežama, dio njih (38%) smatra kako su društvene mreže privatna stvar koja se koristi u privatno vrijeme i poslodavac tu nema što raditi. Ipak, većina ispitanika (56%) smatra kako poslodavci imaju pravo provjeravati profile zaposlenika.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Društvene mreže nemaju što raditi u životopisu, barem tako smatra 88% ispitanika. Od ispitanika koji traže posao, svega njih 12% u životopis navode svoje profile na društvenim mrežama.

Ispitanici koji u svom životopisu imaju navedene profile na društvenim mrežama u većoj mjeri paze što objavljuju na tim profilima (83%) nego oni ispitanici koji u životopisu nemaju navedene društvene mreže (65%).

Svega 8% ispitanika izjavilo je kako u tvrtki u kojoj rade imaju jasno definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama; 62% ispitanika nema nikakva pravila, dok 30% ispitanika ne zna ima li njihova tvrtka definirana pravila ponašanja na društvenim mrežama.

Kada bi im poslodavac u potpunosti zabranio pristup društvenim mrežama na radnom mjestu, uzimajući u obzir da im iste nisu dio radnih zadataka, velika većina ispitanika (81%) pristala bi i prilagodila se novim uvjetima. Tek 12% ispitanika ne bi pristalo raditi za takvog poslodavca, dok ih 7% već radi za takvog poslodavca ili im pristanak ovisi o tome o kakvom se poslu radi.

Što kažu poslodavci?

Većina poslodavaca, pregledavajući profile kandidata i zaposlenika, naišla je na neprimjeren sadržaj na njihovim profilima. Najčešće su to provokativne fotografije i fotografije uživanja u alkoholu te negativni komentari o bivšim poslodavcima, kolegama i klijentima.

Ukoliko se radilo o profilu zaposlenika kod koje su našli objavljen neprimjeren sadržaj, najviše poslodavaca obavilo je informativan razgovor sa zaposlenikom o tome što se može i ne može objavljivati na društvenim mrežama ili pak nisu ništa poduzeli zato jer se radi o privatnom profilu zaposlenika.

S druge strane, ukoliko se nije radilo o zaposleniku, već o kandidatu za posao, neprikladan sadržaj na društvenim mrežama negativno je utjecao na odluku o njegovom zaposlenju. Jednako tako, prikladni profili na društvenim mrežama mogu pozitivno utjecati na odluku o zaposlenju.

Najviše poslodavaca smatra kako su društvene mreže javni servisi te da zaposlenici na njima predstavljaju i tvrtku u kojoj rade, zbog čega nemaju pravo objavljivati baš sve što požele. Dio poslodavaca smatra kako, iako su profili na društvenim mrežama privatna stvar pojedinca, diskriminacija, ekstremizam, povjerljive informacije o trenutnom, ali i prošlom poslodavcu nisu poželjan sadržaj za objavu.

Većina ispitanih poslodavaca priznalo je kako provjeravaju kandidate za posao/zaposlenike na društvenim mrežama čija primarna svrha nije traženje posla.
Većina poslodavaca smatra kako bi se u ugovoru o radu ili pravilnikom tvrtke trebalo definirati ponašanje zaposlenika na društvenim mrežama.

Gizmodo pokreće zanimljivu raspravu koja se tiče seks igračaka i sigurnosti. Naime, sve više seks igračaka pokreće se putem aplikacija na mobitelu i time je podložno hakerskom napadu, posebno zato što nemaju nikakvu zaštitu. No ako se tako nešto dogodi, o kojoj se vrsti kriminala radi? Cyber kriminalu ili seksualnom prijestupu? I tko je nadležan za takve slučajeve? Gizmodo

5 muškaraca optužilo Kevina Spaceyja za zlostavljanje

Na privatna višednevna putovanja prošle godine Hrvati su potrošili 6,45 milijardi kuna, od čega 3,3 milijarde u inozemstvu, a ostatak u Hrvatskoj, otkriva Državni zavod za statistiku. Na putovanja je prošle godine otišlo 1,6 milijuna građana, tj. 44 posto stanovništva u dobi od 15 i više godina. Ostatak nije putovao: 62 posto njih objasnilo je to financijskom oskudicom, 24,3 posto spriječilo je zdravlje, a 16 posto nedostatak slobodnog vremena. N1

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj isplaćena za kolovoz iznosila je 6.018 kuna, što je realno 5% više nego u istom lanjskom mjesecu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na srpanj, plaće su povećane za 1,9%. Najviše prosječne plaće imali su zaposleni u zračnom prijevozu, 11.552 kune, a najniže, od 3.523 kune, zaposleni u proizvodnji odjeće. Lider

U bjelovarskoj gradskoj upravi otkrivena su dva zaposlenika s krivotvorenim dokumentima – jedan je krivotvorio svjedodžbu, a drugi diplomu pravnog fakulteta. Obojica su dobila otkaz. Svu dokumentaciju Grad Bjelovar je proslijedio Državnom odvjetništvu, a od Ministarstva uprave zatražili su mišljenje o mogućnosti da sudskim putem zatraže razliku u visini plaće koja im je isplaćivana temeljem krivotvorenih dokumenata. Ministarstvo uprave međutim smatra da nema osnove za podizanje tužbi. Index

U njemačkom povijesnom parku Bärnau nalazi se muzej na otvorenom koji posjetitelje educira o tome kako su ljudi živjeli između 9. i 13. stoljeća. Zanimljiv je njihov način hodanja – kako nisu imali debele tenisice, već su stopala omatali nekom vrstom kožne čarape, morali su hodati na način da prvo prstima dodiruju tlo, pa tek onda spuštaju petu, kako bi smanjili rizik od ozljede na oštri kamen ili komad drva. Roland Warzech, voditelj škole borilačkih vještina, 6 mjeseci hodao je na ovaj način i tvrdi da su mu neki mišići postali vidno razvijeniji. 24sata

Cijena nafte na svjetskom tržištu porasla je na najvišu razinu od sredine 2015. godine, i to zahvaljujući značajnom unapređenju poštivanja smanjenja proizvodnje za koje je zaslužan OPEC. Barel brent nafte skočio je na 61,49 dolara. Dnevni izvoz američke sirove nafte popeo se šesti put u sedam tjedana na 1,92 milijuna barela u tjednu zaključno s 20. listopadom, što je ukupan rast od 13% gledano od 2016. godine naovamo. Poslovni

Dokumentacija sa suđenja nacistima iz koncentracijskog logora Auschwitza uvrštena je u UNESCO-vu svjetsku baštinu dokumenata i Svjetski registar dokumenata od posebnog značenja. Dokumentacija o kojoj je riječ obuhvaća 454 registratora s dokumentima na papiru i 103 tonske vrpce. Nacionalsocijalisti su u koncentracijskom logoru Auschwitzu između 1940. i 1945. ubili više od milijun ljudi. Deutsche Welle

Neravnopravnost spolova na svjetskoj je razini ove godine porasla prvi put otkad Svjetski ekonomski forum (WEF) prati ovaj problem. Prema procjeni situacije u 144 zemlje svijeta na temelju četiri kriterija – zdravstvo, obrazovanje, gospodarska i politička participacija – žene su u najgorem položaju u Jemenu, nakon čega slijede Pakistan, Sirija, Čad, Iran, Mali, Saudijska Arabija, Libanon, Maroko i Jordan. Business Insider

Prema istraživanju znanstvenika sa Sveučilišta Oxford, manjak sna uzrokuje povećanje rizika od anksioznosti, depresije i stresa. Stručnjaci su pratili četiri ispitanika koji su prve tri noći spavali osam sati, a sljedeće tri samo četiri sata. Nakon tri noći prekratkog sna, primijećeno je osjetno povećanje razine anksioznosti, depresije, stresa, paranoje i osjećaja nepovjerenja prema drugim ljudima. Pliva zdravlje

Velikani rock’n’rolla The Sonics, bend koji je imao neopisivo velik utjecaj na razvoj popularne glazbe 20. stoljeća, dolazi u zagrebački Vintage Industrial Bar 13. veljače 2018. – event. Kurt Cobain naveo ih je kao jedan od bitnih utjecaja na Nirvanu, a inspirirali su i Brucea Springsteena, LCD Soundsystem, The White Stripes. RIF

“Porez na nekretnine bi, u teoriji, bio mjera kojom bi se moglo stati na kraj zagrebačkim rentijerima. U državi u kojoj je sve podređeno nabijanju potražnje za boravišnim mjestom u Zagrebu, prelako je u tom gradu biti ‘neformalni hotelijer’. Dapače, toliko je lako da si takvi mogu priuštiti kupnju daljnjih stanova po nerealnim cijenama. Te cijene ionako umjesto njih plaćaju ljudi koji im plaćaju stanarine i režije. No problem je što iznamljivači mogu lako samo dignuti cijenu rente, ako se uvede porez”, komentira Luka Kordić na blogu.

U trećem tromjesečju ove godine Facebook je ostvario prihode od 10,3 milijarde dolara, što je čak 47 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je čista dobit narasla na 4,7 milijardi, 79 posto više nego godinu dana ranije. Iako je na mobilnom video tržištu suočen s konkurencijom Snapchata i YouTubea, Facebook veliku korist izvlači iz oglašavanja na webu i mobilnim telefonima. Na kraju drugog tromjesečja Zuckerbergova tvrtka imala je 2,07 milijardi aktivnih mjesečnih korisnika diljem svijeta. Index

Neke od češće korištenih metoda prevaranata koje ciljaju na korisnike PayPala su prijetnja da će vaš profil biti ugašen, poruke da ste dobili uplatu ili poruke da ste platili previše. E-mail koji vam šalje PayPal stići će s PayPal.com, a prevaranti će ‘imitirati’ poznato ime s primjerice ‘PayPal Service (zxk1942R3@gmail.com)’. Također, e-mail koji stiže od PayPala neće vas tražiti informacije poput lozinke, broja kartice ili imena banke ili pak download softvera. T-Portal

„Odluka producentske kuće Netflix o ukidanju serije House of cards momentalno je izazvala salve uglavnom negativnih reakcija kako svjetske, tako i domaće javnosti. Postrani što, po mom mišljenju, nikakvi seksualni skandali ne bi trebali utjecati na sudbinu nekog umjetničkog djela, već samo njegova kvaliteta ili nekvaliteta, sama odluka, kada se promatra u kontekstu upravo potonjeg – sasma je ispravna. Naime, ako izuzmemo prve dvije sezone, koje su nesumnjivo primjer vrhunskog TV ostvarenja, Kuća od karata u međuvremenu se pretvorila u napornu tiradu prepunu reciklaže značajki koje su seriju isprva nosile, praćenu usiljenim kvazi-obratima i pacerskim scenarističkim rupama“, piše Arteist.

13:33 Blagoslovljen (6.3), HTV2
14:32 Prometej, HTV1
18:55 Nogomet, Europska liga: Rijeka – Austria Beč, HTV2
21:20 Batler (7.2), HTV2
22:55 Ingmar Bergman: O životu i radu (7.3), HTV3
23:00 Predatori (6.4), RTL
23:50 Cake: Razlog za život (6.4), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV