18/11/2017 - Monitor.hr
18.11.2017. (22:54)

Znaci vremena

Za debljanje su krivi i zagađivači, antibiotici i pesticidi u hrani

Održavanje željene tjelesne težine nije samo uspostavljanje ravnoteže između unosa i potrošnje kalorija – stručnjaci sa sveučilišta York u Torontu smatraju da su glavni krivci zagađivači, antibiotici i pesticidi u različitim vrstama hrane koji utječu na hormonske procese odgovorne za tjelesnu težinu. Također, na debljanje utječe i način života: izlaganje svjetlosti tijekom noći, stres, prejedanje u kasnim noćnim satima. Naveli su i sve učestalije konzumiranje lijekova poput antidepresiva, koji mogu izazvati gojaznost, zatim genetika, koja utječe na brzinu metabolizma te crijevnu floru, koja se mijenja uslijed pojačane konzumacije industrijski prerađene hrane, pune aditiva, konzervansa i pesticida. Jutarnji

18.11.2017. (22:49)

Opekao ih ZAMP

Vatrogasno društvo ni krivo ni dužno završilo u stečaju, i to zbog – ZAMP-a

Nakon što je Nova TV objavila prilog o slučaju DVD Luka kod Vrbovca koje je od 6. studenog po rješenju Trgovačkog suda u tečaju zbog neplaćene naknade ZAMP-u za organiziranje izvođenje ‘žive glazbe’ u Vatrogasnom domu koji ionako nije njihovo vlasništvo, javljaju im se vatrogasci iz cijele Hrvatske, a u cijelu priču bi se mogao uključiti i DORH, piše Jutarnji.

18.11.2017. (21:51)

Život u ekonomiji

Santini: Kad date lemozinu, to je također porez

“Moji su interesi široki, ali ono u čemu sam dao najviše, što i literatura potvrđuje, to su porezi. Imam potpuno nov pristup porezu… Po toj mojoj metodologiji, objašnjavam zašto je Hrvatska gubitnik, a Njemačka – odnedavno i Slovenija – dobitnik porezne politike. Gledajte, ja sam napisao dodatak, kako socijalni nauk crkve može biti rješenje, ali u izvornom određenju ljubavi i opraštanja, ali ne političke institucije, što je crkva. Ne znam baš vode li crkve toliko računa o ljudima osim kao o poreznim obveznicima, dobrovoljnim ili nedobrovoljnim, svejedno. Jer svako je davanje bez prava protučinidbe porez. Kad date lemozinu, to je također porez…”, piše ekonomist Guste Santini. Jutarnji

18.11.2017. (21:43)

Za Oliverov koncert u Splitu prodavalo se šest i pol tisuća karata po satu: Održat ću još jedan, a do kraja godine pripremam još jedan mega nastup

18.11.2017. (21:25)

Tradicija se nastavlja – Balašević u zagrebačkoj Areni, 26. prosinca!

18.11.2017. (20:41)

Tradicija se nastavlja – Balašević u zagrebačkoj Areni, 26. prosinca!

Baš kako je i obećao, i ovog prosinca, Đorđe Balašević se vraća u zagrebačku Arenu.

Nakon odličnih nastupa u Čakovcu, Opatiji, Varaždinu, najavljenog koncerta u Osijeku te prošlogodišnjeg obećanja kako će nastojati svake godine nastupiti u zagrebačkoj Areni istog datuma, 26. prosinca, obećanje će i ispuniti.

– U Zagrebu je uvek posebna atmosfera, uvek neka posebna emocija, ali zaista. Ja to ne govorim u svakom gradu. A u ovo doba interneta možete to lako i proveriti. Zagreb je za mene uvek bio poseban događaj. Mislim da još uvek imam nešto što mogu ponuditi svojoj publici u Zagrebu, imam nekih novih pesama. – rekao je Balašević.

Na prošlogodišnjem koncertu Balašević je počastio publiku s nekim od svojih pjesama koje rijetko izvodi – Nevernik, Virovitica, Uticaj rođaka na moj život, Ne lomite mi bagrenje, ali i pjesme koje publika gromoglasnim pljeskom uvijek dočeka kao što su – Devojka sa čardaš nogama, Provincijalka, Lepa protina kći, Božo zvani pub i mnoge druge.

Prodaja ulaznica za ovaj koncert počinje s nedjelje na ponedjeljak (19./20. studeni) u ponoć, preko sustava Ticketshop.

https://www.youtube.com/watch?v=UF41l0pflgE

18.11.2017. (19:45)

Studija raspada

U Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak

U Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak. Najkritičnija nije sedma, nego peta godišnjica. Najveću vjerojatnost za razvod imaju oni brakovi u kojima je žena i jedan jedini dan starija od muškarca: ako je starija tri i više godina, vjerojatnost za razvod čak je 74 posto veća od vjerojatnosti za razvod braka u kojem je suprug stariji tri do šest godina. U samo devet posto brakova muškarac je imao više obrazovanje od žene. Neki su to od nalaza analize svih gotovo 600.000 prvi put sklopljenih i 50-ak tisuća razvedenih brakova u Hrvatskoj u periodu od 1989. do 2014. godine. Jutarnji

18.11.2017. (19:21)

"Još veći mrak u mraku otkad smo pobijedili"

Holiga: Plašt od kockica

“Nogomet u Hrvatskoj, nažalost, nikad nije samo nogomet. Pisanje o nogometu prečesto znači pisanje o svemu drugome osim o nogometu samom, koliko god to iskreno željeli izbjeći i baviti se onime zbog čega smo tu divnu igru zavoljeli. Međutim, insinuirati da netko piše o njoj samo zbog nekih drugih interesa u borbi za moć, utjecaj i novac suludo je i uvredljivo. Sad kad smo pobijedili, po svoj će nam prilici biti još veći mrak u mraku. Taj mrak može osvijetliti zdrav razum i informirana vlastita prosudba. Apsolutno je neprihvatljivo da vam netko drugi – bio to HNS i njegovi ili neki seronja poput mene – govori kako ćete voljeti nogomet, svoj klub, svoju reprezentaciju i svoju zemlju”, piše Aleksandar Holiga. Telesport

18.11.2017. (18:27)

Svemu dođe kraj

Zimbabve: Mugabe će sutra biti smijenjen, stotine tisuća ljudi izašle na ulice

Vladajuća zimbabveanska stranka ZANU-PF sastat će se u nedjelju kako bi smijenila predsjednika Roberta Mugabea i ponovno vratila na dužnost potpredsjednika Emmersona Mnangagwu kojeg je on nedavno smijenio, kazali su u subotu stranački izvori. Središnji odbor stranke smijenit će i Mugabeovu suprugu Grace, koju je želio postaviti za svoju nasljednicu, s njezine dužnosti voditeljice Ženske lige stranke.Mugabeova 37-godišnja vladavina okončana je kada je vojska u srijedu preuzela vlast i stavila ga u kućni pritvor, kazavši da želi smijeniti “kriminalce” koji ga okružuju. BBC, Index

18.11.2017. (17:12)

Novi plan

Novosti: Obuljen Koržinek želi preusmjeriti 30 milijuna kuna namijenjenih neprofitnim medijima

Ministrica kulture iza zatvorenih vrata pokušava preusmjeriti više od 30 milijuna kuna iz europskih fondova, namijenjenih neprofitnim medijima, na račune komercijalnih televizijskih i radijskih postaja, pozivajući se pritom na radnu skupinu koju je sastavila bez ikakvih javnih kriterija i o kojoj ne postoje dostupni podaci, pišu Novosti. “Novac iz Europskog socijalnog fonda izričito je zabranjeno izdvajati za komercijalne i javne medije. Pitam se hoće li građani ove zemlje morati jednom vraćati tih 30 milijuna iz svog džepa, kad sve bude potrošeno nenamjenski, na profitne medije”, upozorava predsjednik HND-a Saša Leković.

18.11.2017. (16:27)

Teško

Kako odgojiti ljubazno dijete?

Kao dio projekta Making Caring Common, istraživači su intervjuirali 10 000 školaraca u SAD-u i 81 posto te djece izjasnilo se kako su ih roditelji naučili da su osobna sreća i visoka dostignuća važnije od brige za druge. Djeca trebaju priliku vježbati kako postati brižni ljudi koji radu pomažu jer to nisu nužno urođene kvalitete, savjetuju stručnjaci. klokanica.24sata.hr

18.11.2017. (15:59)

Video: Promatraču kitova ispred nosa skočio – kit

18.11.2017. (15:56)

Tro-dimenzionalni šah – ma glupo, kaže izumitelj igre

18.11.2017. (15:51)

Fotografije tjedna – od golišavca na oranici do školaraca među ruševinama

18.11.2017. (15:47)

Neobično istraživanje o učincima tuširanja hladnom vodom – ljudi koji su sudjelovali nisu bili bolesniji i rjeđe su uzimali bolovanje

18.11.2017. (15:40)

Procurio američki naftovod Keystone, odličan komentar: Zamislite koliko je ljudi prebijeno i uhapšeno zato što su rekli da će se to dogoditi

18.11.2017. (15:15)

Fake news: Video koji navodno prikazuje dječaka kako vodi prijateljicu do kombija s hranom nakon potresa u Iranu zapravo prikazuje obilježavanje šiitskog blagdana Arbaeena i nema nikakve veze s potresom [video_icon]

18.11.2017. (15:10)

Argentinska mornarica pojačava potragu za nestalom podmornicom – ne javlja se već 3 dana, u plovilu je 44 ljudi

18.11.2017. (15:07)

Video: Meteorit obasjao nebo iznad Finske, pa još snijeg na tlu u Laponiji; a da nije to možda Djed Mraz krenuo na put?!

18.11.2017. (15:06)

Vlasnici pasa imaju 11% manji rizik za smrt od kardiovaskularnih bolesti i 33% manji rizik za smrt – u prosjeku su tjelesno aktivniji od ostalih vršnjaka, a u prosjeku su imali i više socijalnih kontakata

18.11.2017. (14:59)

Priča po oružju

‘Muškarci ne plaču’ Alena Drljevića najbolji film Zagreb film festivala

‘Muškarci ne plaču’ redatelja Alena Drljevića osvojio je glavnu nagradu Zagreb film festivala, a kaže žiri da je ovaj film o nužnosti komunikacije kao puta do iscjeljenja – “moćan, hrabar i relevantan”. Zlatna kolica za najbolji kratki igrani film pripala su mađarskim ‘Brucošima’ Györgya Mór Kárpátija, a najboljim filmom iz programa Kockice proglašen je ‘Čistačica’ Matije Vukšića. Monitor.hr

18.11.2017. (14:43)

‘Muškarci ne plaču’ Alena Drljevića najbolji film Zagreb film festivala

‘Muškarci ne plaču’ redatelja Alena Drljevića osvojio je glavnu nagradu, Zlatna kolica za najbolji film Zagreb film festivala. Zlatna kolica za najbolji kratki igrani film pripala su mađarskim ‘Brucošima’ Györgya Mór Kárpátija, a najboljim filmom iz programa Kockice proglašen je ‘Čistačica’ Matije Vukšića. Žiriji su u svakoj od kategorija dodijelili i posebna priznanja. ‘Bez ljubavi’ Andreja Zvjaginceva dobitnik je nagrade Zlatni bicikl koju dodjeljuje žiri programa Ponovno s nama i Nagrade riječke publike. Najboljim filmom za mlade u programu PLUS proglašen je ‘Vincent’ Christophea Van Rompaeya. Dobitnik HT nagrade publike je izraelski film ‘Fokstrot’ Samuela Maoza.

Komunikacijom do iscjeljenja

„Moćan, hrabar i relevantan film, fenomenalnih glumačkih i režijskih vještina, ‘Muškarci ne plaču’ film je koji sugerira nužnost komunikacije kao puta do iscjeljenja, ali i izbjegavanja mržnje i sukoba. I da, muškarci bi trebali plakati (barem povremeno)“ – poručio je žiri dugometražnog programa u sastavu Lana Barić, glumica, Peter Brosens, redatelj i Peter Rommel, producent. Posebno priznanje žirija dugometražnog programa pripalo je francuskom filmu ‘Parižanka’ redateljice Léonor Serraille.

Fascinantno, fantastično, fenomenalno

„Uobičajeno je da slovom ‘f’ označavamo lošu ocjenu, ali mi bismo ovdje htjeli okrenuti sve naglavačke i istaknuti tri ‘efa’ u pobjedničkom filmu: fascinantnu priču, fantastičnu fotografiju i fenomenalne glumačke izvedbe. Pobjednički film je također pokazao svoju emocionalnu inteligenciju baveći se teškom društvenom temom na humorističan i jedinstven način. Pokazuje nam da čak i u najtežim trenucima trebamo imati nade“ – poručio je žiri koji je odlučivao o najboljim filmovima iz programa PLUS namijenjenog mladima, u sastavu: Kiša Bizović Grgas, Jan Kožić, Eva Magdić Govedarica, Tamara Ramadi i Dominik Rački. Žiri PLUS nagradu je dodijelio belgijsko-francuskom filmu ‘Vincent’ Christophea Van Rompaeya.

Kancerogeni kapitalizam u suvremenoj obitelji

O najboljem filmu programa Ponovno s nama odlučivao je žiri sastavljen od predstavnika strukovnih udruga u sastavu: Tamara Babun, producentica (HRUP), Čejen Černić, redateljica (DHFR) i Damir Markovina, glumac i scenarist (HDFD). Zlatni bicikl žiri je dodijelio filmu ‘Bez ljubavi’ ruskog redatelja Andreja Zvjaginceva „za nepogrešivu i bolnu dijagnozu kancerogenog djelovanja kapitalizma na mogućnosti opstanka suvremene obitelji, vivisekciju razorne sebičnosti koja je pogonska sila filma, te majstorsku realizaciju“. Isti film osvojio je i Nagradu riječke publike te je Zvjagincev koji je dvaput osvojio glavnu festivalsku nagradu (za filmove ‘Povratak’ i ‘Izgnanstvo’) postao najnagrađivaniji redatelj u povijesti ZFF-a. Žiri programa Ponovno s nama također je dodijelio posebno priznanje slovenskom filmu ‘Sasvim obična obitelj’ Jana Cvitkoviča.

O pobjednicima u kategoriji kratkometražnog filma i Kockica odlučivao je žiri u sastavu: Saša Ban, redatelj i prošlogodišnji pobjednik Kockica, Cătălin Cristuțiu, montažer i Alejo Franzetti, redatelj i selektor programa Berlinale Shorts. Zlatna kolica za najbolji kratki film dodijeljena su mađarskom ostvarenju ‘Brucoši’ Györgya Mór Kárpátija. “Brucoši je priča o društvu koje je izgubilo sposobnost empatije. Ovaj je film dokaz da katkada nemogućnost da se međusobno razumijemo i pomažemo proizlazi iz nedostatka hrabrosti da se usprotivimo bliskoj okolini. Zbog toga empatija zaista jest moć koju rijetki posjeduju“, kažu. Posebno priznanje u kategoriji kratkog filma dodijeljeno je američko-britanskom ostvarenju ‘Hvala bogu da smo Britanci’ redatelja Seana Dunna.

Odgovornost, majčinstvo i zakon

Zlatna kolica za najbolje hrvatsko kratkometražno ostvarenje iz programa Kockice pripala su Matiji Vukšiću za film ‘Čistačica’ – „trezven i snažan uradak čehovske atmosfere, zagonetan, izveden učinkovito i ekonomično. Krhka ravnoteža između odgovornosti, majčinstva i zakona filtrira se kroz zakrivljenu leću minimalističke kamere“. Posebno priznanje programa Kockice pripalo je filmu ‘Kontraofenziva’ Jakova Nole.

Na pet gradskih lokacija prikazano je više od stotinu filmova: u utrci za Zlatna kolica sudjelovalo je ukupno 33 ostvarenja: 13 dugometražnih debitantskih ili drugih ostvarenja autora iz cijeloga svijeta, 10 kratkometražnih međunarodnih igranih filmova i 10 domaćih kratkiša iz programa Kockice.

Industrija ZFF

Na 15. ZFF-u također su dodijeljene nagrade programa Industrija. Najbolji scenarij na radionici Moj prvi scenarij je mađarski scenarij ‘Impromptu’ koji je predstavljao scenarist Horváth János Antal. Zahvaljujući British Councilu, Jánosu je omogućen boravak na sedmodnevnoj rezidenciji u Londonu na kojoj će dodatno razvijati projekt. Nagradu za najbolji pitch na Pitching forumu Industrije mladost! odnijela su dva projekta: ‘Planet’ Nikice Zdunić i Tajane Bakote (ADU Zagreb) i ‘Šafarikova 19’ Lane Pavkov i Miloša Vučkovića (FDU Beograd). Oba projekta su osvojila kompletnu obradu u postprodukcijskim studijima.

Premda je službeni natjecateljski dio festivala zatvoren, posjetitelji će u probranim filmskim naslovima moći uživati i u nedjelju, 19. studenoga u kinima Europa, Tuškanac te u Muzeju suvremene umjetnosti. No, čak i nakon završetka ZFF-a, nekoliko festivalskih naslova nastavit će svoja prikazivanja po drugim hrvatskim gradovima.

18.11.2017. (13:53)

Veliki tatator

Aplikacija za nadzor mobitela djece: Špijunaža kao odgojna mjera

T-Portal je isprobao aplikaciju Screen Time iz Screen Time Labsa koja bi trebala pomoći pri digitalnom odgoju klinaca koji se ne mogu odlijepiti od svojih mobitela, a zapravo je, kažu – špijunski softver pomoću kojeg roditelj prati svu aktivnost na ciljanom uređaju. Ova je aplikacija besplatna, postoje još neke – unGlue, SPACE, OutPact i Net Nanny – koje se plaćaju.

18.11.2017. (13:03)

Veliki koncert održala je Dubioza Kolektiv jučer u Zagrebu – 16.500 fanova bilo je sinoć u Zagreb Areni, što je bio njihov prvi koncert u najvećoj hrvatskoj dvorani

18.11.2017. (12:51)

16.500 obožavatelja na koncertu Dubioze u Areni

Veliki koncert održala je Dubioza Kolektiv jučer u Zagrebu – 16.500 fanova bilo je sinoć u Zagreb Areni, što je bio njihov prvi koncert u najvećoj hrvatskoj dvorani, a i odličan završetak tjedna u kojem su objavili novi album ‘Pjesmice za djecu i odrasle’. Prvotno planiran u Velikoj dvorani Doma sportova koncert je zbog velikog interesa prebačen u najveću hrvatsku arenu.

Predgrupa je sinoć bila punk rock šestorka Mašinko, da bi u 21.10 izašli Dubioza Kolektiv i otvorili s ‘Volio BiH’ i nanizali više od 25 pjesama u više od dva sata nastupa kad su prošli kroz cijelu karijeru – od davnih ‘Firme Ilegal’, ‘USA’ i ‘Blama’ preko hitova ‘Valter’, ‘Kokuz’, ‘Kažu’, ‘Prvi Maj’, ‘Free mp3’, ‘No Escape (From Balkans)’ do novih pjesama ‘Himna generacije’, ‘Treba mi zraka’ i ‘Pionirska’.

18.11.2017. (12:23)

Kolone sjećanja: Deseci tisuća ljudi u Vukovaru i Škabrnji

Deseci tisuća ljudi sudjeluje u koloni sjećanja u Vukovaru kojom se obilježava ratna žrtva ovog grada. U koloni su predsjednica, premijeri, ministri, stanovnici grada i njegovi gosti (ovdje foto-galerija). U ovom gledanju unazad, predsjednica je usmjerila pogled na budućnost budući da je u Vukovar došla u žutim Borovo čizmama, takozvanim “zengama”, čime je htjela poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta. 20 tisuća ljudi sudjelovalo je u koloni sjećanja u Škabrnji danas gdje se odalo počast ratnim žrtvama ovog dalmatinskog mjesta. U koloni su, među ostalima, bili ministri Krstičević, Capelli i Butković.

18.11.2017. (12:02)

Moj TV podsjetnik

Šest programa subotom

14:23 Umorstva u Midsomeru (7,2), HTV2

14:35 Bez traga (7,0), HTV3

15:19 Vukovarski junak Blago Zadro, HTV1

16:50 Potraga – pregled tjedna, RTL

17:04 Šegrt Hlapić (6,3), HTV2

17:25 Premladi za smrt: Bruce Lee, HTV3

19:40 Slike iz života ratnika, RTL

20:04 Dirigenti i mužikaši – Svati, HTV3

20:05 Harrisonovo cvijeće (7,1), HTV1

20:05 Sve je bio dobar san, HTV2

20:50 Plan za bijeg (6,7), RTL

20:59 Crna Guja (8,5), HTV3

21:30 Udri muški (6,0), Nova TV

21:33 Vina svijeta, HTV2

22:13 Srce Vukovara, HTV1

22:15 Slijepi detektiv (6,5), HTV3

22:30 Motel Bates (8,9), HTV2

23:05 Iza neprijateljskih linija (6,4), RTL

23:18 Varalice (8,2), HTV2

23:25 Ninja (5,5), Nova TV

23:44 101. za Hrvatsku, HTV1

00:47 Bračna spona (5,9), HTV1

01:15 Diktator (6,4), RTL

01:46 Zlo u ljudima (6,0), HTV3

02:26 Pljačkaši (6,8), HTV1

Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

18.11.2017. (11:50)

Za vikend na selu

19 lijepih tradicionalnih kuća za najam

Telegram je na Airbnb-u pronašao 19 tradicionalnih kuća, smještenih u Zagorju, oko Zagreba, u Gorskom kotaru, Lici i Slavoniji, a sve su jedna ljepša od druge (“famozne vikend kolibe” kažu). Riječ je o drvenim i kamenim kućama, tradicionalne gradnje, ali moderniziranima strujom, internetom, bazenima… Cijene im dosta variraju – od 300 do 1.000 kuna na dan.

18.11.2017. (11:25)

Gore ne može

HND: Čičak u saborskom odboru za medije – ruganje građanima

Imenovanjem Ivana Zvonimira Čička članom saborskog Odbora za medije “nastavljeno je ruganje građanima Hrvatske” jer je Čičak kao bivši novinar na sudu osuđen za klevetu zbog kršenja presumpcije nevinosti dubrovačkog kapetana Laptala, poručuje HND. Usto, u Odboru za medije od šest vanjskih članova po dva trebaju biti iz medija, znanosti i udruga – među imenovanima nema nikoga iz medija. Slobodna

18.11.2017. (10:32)

Kad je nešto - ništa

7 riječi koje ljudi često govore, a ne zvuče baš pametnije

Zadovoljna.hr izdvaja 7 poštapalica, a kažu da bi bilo dobro izbaciti ove riječi, ako želimo zvučati pametnije.

1. Ono – zamjenica i jedna od najučestalijih poštapalica, najbolji lijek – izbrojati koliko puta je izgovorimo u nekoliko minuta

2. Doslovno – kad se nešto stvarno dogodilo nema potrebe naglašavati da je to doslovno

3. Apsolutno – dodavanje ove riječi u većini rečenica je suvišno, nešto je ili važno ili nije

4. Stvarno – toliko se uvriježila da je postala pretjerana

5. Nevjerojatno – pridjev koji se toliko upotrebljava da se čini kao da je sve postalo nevjerojatno

6. Iskreno – zar inače uglavnom govorite laži ako određene izjave prethodno morate naglasiti s riječi “iskreno”?

7. Samo – ovaj veznik često se upotrebljava izvan svoje svrhe kao riječ koja “popunjava” rečenicu

18.11.2017. (10:21)

Da, da, kritika suvremenog društva i konzumerizma...

Studentica izbačena zbog šmrkanja – "ma to je bio performans"

Studentica Verna koja je snimljena mobitelom kako navodno šmrče kokain na predavanju na razgovoru s Upravom fakulteta zanijekala je da je riječ o kokainu, te da se radilo o dječjem puderu, a i da je bila riječ o performansu, ali nije baš objasnila taj svoj performans (ovdje snimka). Fakultet ju je svejedno izbacio. Jutarnji

18.11.2017. (10:10)

Pola državi, pola meni

Izračun: Od 1. siječnja rabljeni auti pojeftinit će 50 posto

Upravo je u proceduri promjena pravila prema kojima se od 1. siječnja na kupovinu rabljenih vozila ne bi plaćala trošarina nego upravna pristojba. Ona bi se plaćala kod registracije i bila bi 50 posto manja. Trošarinski kalkulator Porezne uprave govori da za rabljeni automobil vrijedan 100.000 kuna, benzinac, uz emisije ugljikova dioksida (CO2) od 120 g/km, proizveden 2012., trošarina trenutačno iznosi 2101 kunu, a od iduće godine bi bila 1050 kuna. Dizelaš vrijedan 120.000 kuna, pet godina starosti, uz CO2 od 139 mg/km, trošarina je sada 7.369 kuna, a po novome bi bila 3680 kuna. Slobodna

18.11.2017. (09:48)

Nagradus sapiens

Zoran Roško dobio Kamovu nagradu za "duhovit i iščašeni roman"

Zoran Roško ovogodišnji je dobitnik Nagrade Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo napisano na hrvatskom jeziku, za roman Minus sapiens. Hrvatsko društvo pisaca kaže da je roman “eksperimentalno-čitalački trip” te duhovito, temeljito iščašeno i jedinstveno djelo. Dobio čovjek 10.000 kuna i statuicu ključa. U finalu su još bili ‘Stajska bolest’ Slađane Bukovac, ‘Sjećanje šume’ Damira Karakaša, ‘Tamni čovjek Birger’ Martine Vidaić i ‘Ciganin, ali najljepši’ Kristiana Novaka. Novi list

18.11.2017. (09:04)

Sport na visokoj razini

Uspjeh hrvatske ekspedicije: Zaronili u ledeno jezero na 4.700 metara

Hrvatski ronioci Lidija Lijić i Vitomir Maričić ostvarili su rekord zaronivši na visini od 4.700 metara – svjetska prvakinja i hrvatski ekstremni sportaš zaronili su u Ledena jezera u Nepalu sjeverno od Annapurne (ovdje). Lijić je ostvarila prvi takav rezultat za žene s vremenom od 2:21, dok je Maričić zaronio na 3:28 minute, odnosno 1:28 minutu duže od prethodnog rekorda na sličnoj visini. Kaže Maričić da ga je u “vodi ugodno iznenadilo što zapravo i nije bilo hladno, iako je temperatura vode bila nekih 2 stupnja i jezero je imalo tanku koricu leda”, dok je liječnik ekspedicije Viktor Ivaniš ostao iznenađen jer je očekivao “značajan pad vrijednosti saturacije kisika neposredno nakon apneje koji se nije dogodio, a koji je opisivan u ranijim pokušajima”. Novi list

18.11.2017. (08:37)

Prvi u školi

Akademici, profesorica i ravnateljica u povjerenstvu za reformu obrazovanja

HRT objavljuje imena prvih članova Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. To su akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, akademik Dario Vretenar, jedan od najcitiranijih i najboljih hrvatskih fizičara, dr. Ružica Beljo Lučić, profesorica sa Šumarskog fakulteta i stručnjakinja za drvnu tehnologiju te pedagoginja Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i bivša članica ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu.

18.11.2017. (08:05)

StažistAI

Novo vrijeme – umjetna inteligencija kao kolega na poslu

Ne živimo u zlatnom vremenu umjetne inteligencije, ali živimo u zlatnom vremenu produktivnosti pojačane umjetnom inteligencijom. Umjetna je inteligencija dovoljno snažna za prve snažne pokušaje bezbrojnih kompleksnih zadataka, ali opet nije toliko snažna da zaprijeti ljudima – i dalje je potreban čovjek za subjektivne poslove koji traže razmišljanje. AI preuzima razne poslove – nacrte u dizajnu, pretražuje rukopise knjiga za novim hitom, u pravu češlja kroz milijune stranica zakona i piše prve zabilješke… Ova oruđa umjetne inteligencije su kao odvažni mladi asistenti na steroidima: vrlo su kompetentni i produktivni, ali i dalje traže nekog iskusnijeg da obavi teži posao, piše Wired o tome gdje je umjetna inteligencija danas.