Slatkiši i grickalice nisu hrana – treba ih jesti kao desert
Velika većina ljudi jede slatkiše i grickalice u gotovo svim prilikama, neovisno o tome jesu li gladni ili ne, bili u društvu ili sami, a posebno posežu za njima kada imaju loš dan i trebaju utjehu. Slatkiši i grickalice su vrste namirnica odnosno prehrambeni proizvodi koji najčešće imaju izrazito visoku energetsku i vrlo nisku hranjivu vrijednost te ih se popularno naziva i namirnicama koje obiluju „praznim kalorijama“.
Nisu nam potrebni, ali želimo ih
Nutricionistički i zdravstveno gledano nije preporučljivo konzumirati ovakvu vrstu hrane jer dobro uravnoteženom i raznolikom prehranom, koja ne uključuje slatkiše i grickalice, možemo dobiti sve potrebne nutrijente. Prirodna potreba organizma za slatkišima i grickalicama ne postoji, pa se postavlja pitanje zašto nam se onda ovakva hrana toliko sviđa? Odgovor leži u psihološkim i biološkim karakteristikama pojedine osobe i njezina organizma.
Ljudi se rađaju s posebnim afinitetom prema slatkim i slanim okusima. Priroda se pobrinula da imamo sposobnost brzog prepoznavanja hrane koja ima visoko energetsko i nutritivno bogatstvo kao što je slatka, slana i masna hrana te da prepoznamo onu hranu koja može sadržavati otrov ili biti pokvarena, a koja je najčešće gorkog i kiselog okusa.
Tijelo osjeti kad mu nešto nedostaje
Važno je spomenuti i utjecaj emocionalnog stanja na izbor hrane, a to je osjećaj žudnje za pojedinom hranom ili okusima te izgovaranje rečenica poput „Baš mi se jede nešto slatko!“ ili „Mogli bismo nešto grickati“. Još jedan od razloga zbog kojeg ponekad osjećamo potrebu za određenom vrstom hrane je i nedostatak pojedinih nutrijenata u organizmu. Vitamini i minerali imaju važnu ulogu u održanju živčanog sustava zbog čega neuroemotivna neravnoteža, koja podrazumijeva neuobičajeno funkcioniranje živčanog sustava i promjene u ponašanju, vrlo često može biti posljedica njihova nedostatka ili neuravnoteženosti. To ujedno potvrđuje koliko je prehrana povezana s našim osjećajima i psihološkim stanjima.
Hrana svih okusa, boja i tekstura danas je široko dostupna i jeftina, a naša iskonska naklonost prema slatkom i slanom, u kombinaciji s užurbanim životnim stilom, dovela je do neuravnoteženog unosa hrane te stvaranja loših prehrambenih navika. Prekomjerno uživanje u slatkom i slanom dovodi do razvoja mnogih bolesti, koje značajno smanjuju kvalitetu života, kao što su pretilost, kardiovaskularna oboljenja, dijabetes i mnoge druge.
Djevojčice jedu više slatkiša nego dječaci
Da je djecu od najranije dobi potrebno educirati o važnosti pravilne i uravnotežene prehrane pokazuju i rezultati istraživanja provedenog na više od 5.000 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola, u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film, kojim tvrtka Nestlé nastoji doprinijeti odgoju zdravijih generacija. U proteklih šest sezona su istraživanja pokazala kako djevojčice svakodnevno konzumiraju puno više slatkiša u odnosu na dječake, a zabrinjavajuć je podatak za prošlu sezonu koji je pokazao da čak 40,78 posto sedmaša konzumira slatkiše dva ili više puta dnevno.
U Hrvatskoj se u odnosu na EU jede trećina slatkiša i grickalica
Globalna zabrinutost za zdravlje ljudi, osobito mladih, rezultirala je velikim brojem nutricionističkih istraživanja kojima se utvrdila količina te razlozi konzumacije slatkiša i grickalica. Zanimljivo je da u odnosu na Sjevernu Ameriku, Europa proizvodi 2,5 puta više slatkiša te približno jednako slanih grickalica, što upućuje na to da je snacking postao jako popularan u svim europskim zemljama. Među najvećim sladokuscima u Europi ističu se Nijemci s unosom slatkiša u količini od 13 kg po stanovniku. Slijede ih Irci s 11,9 kg te Švicarci s oko 11,5 kg po stanovniku. Ekstrapolacijom podataka Američke poljoprivredne agencije (USDA’S Global Agriculture Information Network – GAIN) o unosu šećera po stanovniku u Europskoj Uniji, može se reći kako Hrvati konzumiraju trećinu manje slatkiša i grickalica u odnosu na ostale stanovnike Unije, odnosno u EU se jede triput više. To je još uvijek prevelika brojka jer takva hrana predstavlja osnovni izvor šećera i soli u prehrani modernog čovjeka. Iznenađuje podatak da je najčešći razlog konzumacije grickalica i slatkiša glad odnosno njima se sve češće zamjenjuje obrok te u užurbanom životnom stilu postaju dijelom svakodnevice i načinom prehrane. Percepcija slatkiša i grickalica kao obroka, a ne kao međuobroka ili deserta opasna je za zdravlje i narušava kvalitetu života.
7 savjeta kako pametno odabrati grickalice i utažiti želju za slatkim i slanim
Grickanje i uživanje u slatkom ne mora biti u potpunosti nezdravo, već samo treba biti mudar i pametno odabrati grickalice. U nastavku nekoliko savjeta i trikova kako „pametnije“ odabrati slatke i slane grickalice te tako smanjiti unos šećera i soli.
1. Žitno – voćne energetske pločice odličan su izbor kao slatki snack na poslu ili u školi.
2. Sušeno pa čak i kandirano voće bolji je izbor od gumenih i/ili tvrdih bombona.
3. Umjesto „obične“ čokolade treba birati tamnu čokoladu ili onu sa sušenim i orašastim voćem
4. Čokoladni fondue od tamne čokolade s voćem je odličan začin svake zabave, ali treba pripaziti na količinu čokolade koja se konzumira.
5. „Lizalice“ od voća i čokolade mogu poslužiti kao snack za posao ili školu. Lizalice je vrlo jednostavno pripremiti – pola banane nabode se na štapić i umoči u otopljenu tamnu čokoladu, postavi na masni papir i stavi u hladnjak dok se čokolada ne stisne.
6. Tko volite hrskavo, čips od jabuke je odličan izbor kod želje za grickanjem. U trgovinama zdrave hrane postoje i čipsevi od kelja i mrkve odnosno slane varijante „pametnog“ hrskavog snacka.
7. Posoljeni prženi bademi starinska su inačica današnjih slanih grickalica, a odličan izbor je i kikiriki u ljusci.
