Index donosi prvi tekst iz serijala o (ne)održivosti svijeta, koji piše Igor Rudan, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće. “Je li takva situacija alarmantna? I jest, i nije. Nije zato što smo je postali svjesni. Sigurno postoje načini na koje bismo sada mogli popraviti stvari, a budući razvoj znanosti donijet će i neka sasvim nova rješenja. Ali i jest alarmantna zato što postaje jasno da će se nastavkom svega što se zbiva te tzv. negativne eksternalije samo pogoršavati”, piše Rudan.

“Blesavi keltski praznik ne služi ni “slavljenju Sotone” ni širenju sekti, nego jedino i samo – zarađivanju para. Služi zarađivanju para jednako kao što tomu služe i Advent i Sveti Patrik i Valentinovo i – tužno, no istinito – Božić. Sve je te nadnevke, ma kako bili nabožni ili poganski, ćudoredni ili skaredni, jednako usisala kapitalistička proizvodnja potreba”, piše Jurica Pavičić o Halloweenu.

Knjiga “Držanje crte: Unutar Trumpovog Pentagona s tajnikom Mattisom”, koju je napisao Guy Snodgrass, pisar bivšeg smijenjenog ministra obrane Jamesa Mattisa, uzdrmala je Washington. Mladen Pleše za Telegram otkriva najzanimljivije detalje. Snodgrass u svojoj knizi zaključuje da Trump sve vidi samo kroz dolare te da reagira “životinjskim instinktima”.

Nedjeljni Jutarnji je u posjedu dokumenta koji otkriva kako bi trebao izgledati i što će sve nuditi budući kompleks u Maksimiru. Kapacitet novog stadiona biti će od 28.000 do 30.000 gledatelja, a sva mjesta trebala bi biti sjedeća i natkrivena. Semafor na stadionu imat će dva ekrana. Zapad će imati do 9000 mjesta, Sjever 8000, a Jug 6000. Za gledatelje će biti osigurano 50 zahoda i 50 pisoara, ugostiteljski barovi i prva pomoć.

Predavanje osnivača desničarsko populističke stranke AfD Bernda Luckea na Sveučilištu Hamburgna temu ekonomiju dvaput su morala biti prekinuta i na kraj su odžana uz zaštitu policije. Na prvom mestu opasnih tema u Njemačkoj je pitanje mogranata. Podjednako oštri, nepisani okviri razmišljanja vrijede i kod svih razgovora o klimi. Sami sebi stavljamo okoe, komentira DW.

Mile Kekin je prije godinu dana s novim bendom objavio samostalni album “Kuća bez krova”, na kojem su pjesme većinom autobiografske. Njegov život, ispričan  kroz priču o nastajanju upravo aktualnog solo albuma, tema je dokumentarca koji će uskoro predstaviti producent Denis Mujadžić Denyken, a vrlo osoban nastup, svojevrsni glazbeni stand up, Mile Kekin ovih je dana prvi put izveo u Novom Sadu. Jutarnji donosi intervju.

“Razmišljam o Hrvatskoj, o našoj žalosnoj, nepismenoj, dragoj, zaostaloj, nesretnoj Hrvatskoj. Hrvatska zapravo je tiha, skromna, zapostavljena zemlja, u punoj bezimenosti sebe same tako nekako zaboravljena. Žalosna seljačka zemlja, čija inteligencija nema respekta ni spram čega što bi spadalo bilo u kom vidu pod pojam idejne ili bilo kakve duhovne vrijednosti. Arogantna, seljački gruba ta naša inteligencija je nepismeno bezobrazna spram svega što nije opipljivo, ona priznaje samo realne stvari: sudnice, dekrete, banke, crkve… u jednu riječ kotlove u kojima se nešto kotrlja, kobasica ili pasulj, parlament, mandat, stranačka karijera, novac! U tome svijetu ideal je biti bogat, jer to znači biti siguran da nećeš gladovati. Iz toga trajnog straha pred siromaštvom progovara strah kroz vjekove gladujućih pokoljenja” – za Monitorove standarde poduži, no previše svevremen da bi se kratio, citat Miroslava Krleže, o kojem piše Slavenka Drakulić, nakon čitanja odabranih Krležinih tekstova u Glazbenom zavodu.

Kad je Aleksandar Obradović, radnik srpske državne tvornice oružja “Krušik”, objelodanio svoja saznanja o zloupotrebama u toj tvornici, u kojima je sudjelovao i otac ministra policije, državni organi reagirali su sasvim logično. Umjesto da ispitaju navode o korupciji, potkradanju države i uništavanju državne tvornice zbog financijskih interesa pojedinaca, umjesto da utvrde ima li tu nekakvog kaznenog djela, nadležni organi su lišili slobode Obradovića u spektakularnoj akciji BIA-e, koja je izgledala kao da hapse nekog međunarodnog terorista. Al Jazeera

Ravnatelj porezne uprave Borislav Kutleša gostovao je u emisiji RTL Danas, gdje je pokušao objasniti zbog čega je velikim dužnicima s objavljene ‘liste srama’ znatno teže naplatiti porez nego ‘običnim smrtnicima’. “Postupci koji su u tijeku su nešto kompliciraniji i traju neko vrijeme, dok građani svoje dugove plate relativno brzo. Sudski postupci traju duže vrijeme, do ishoda parničnog postupka ne ide naplata takvih dugova”, rekao je.

Jeste li jedni od onih koji imaju već savršenu ideju (ili čak dvije) za tetovažu, pokazali ste svima što ste zamislili, ali još uvijek se niste odvažili to zapravo i napraviti? Možda vas ovaj popust potakne da svoju želju napokon provedete u djelo. Princip je jednostavan – tetovaža koju bi inače platili 600 kn, sada možete platiti samo 249 kn. Simple as that! Današnja ponuda uključuje voucher za tetovažu po izboru u vrijednosti 600 kn u Studiju Calista. Opširnije na Ponudi dana.

Dulju pripovijetku “Krotka” Dostojevski je napisao vođen napisom iz crne kronike peterburških novina. Mlada djevojka skočila je kroz prozor s ikonom u njedrima i ubila se. Taj motiv će desetljećima kasnije u južnoslavenskim književnostima postati vrlo frekventan. Ukrajinski redatelj Sergej Loznica snimio je film “Krotka”, u kojem glavna junakinja suprugu pokušava odnijeti paket u Sibir  – Miljenko Jergović, Jutarnji.

David Hachuel, izvršni direktor njujorške tvrtke Auggi, smatra da 100.000 fotografija izmeta može biti izvrsna arhivska osnova za aplikaciju kojom se mogu dobiti korisne informacije o crijevnom zdravlju. Oko te ideje okupio je IT-stručnjake kako bi formirali najveću svjetsku bazu fotografija ljudskih stolica.

Zureći u lanac na željeznom obruču u napuštenoj pojati na Kozjaku, Jerry se sam sebi zarekao kako će prije umrijeti nego dopustiti da ga ikad više zarobe. Živjet će, ako treba, samo da svim bikovima na svijetu razglasi užasnu istinu o ljudima. Zašto su zapravo podlaci ljubazni s njima. “Braćo”, viknut će im, “ne biste vjerovali. Oni nas hrane zbog naše kože. Bolesnici!” I nakon toga će početi veliki, krvavi ustanak goveda u kojemu nije uopće izvjesno da ćemo mi pobijediti – Ante Tomić, Jutarnji.

“Čini se da će obilježavanje tridesete godišnjice biti sušta suprotnost dvadesetoj, koja je u Hrvatskoj obilježena mlako i, kako piše Polšek u našoj knjizi, uz podsjećanje ‘kako je ovdje sve bilo drugačije’; valjda zbog rata, ili zbog samoupravnog socijalizma koji je funkcionirao drugačije od sovjetskog komandnog modela gospodarstva, ili zbog shopping izleta u Trst” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.

U povodu izdavanja novog albuma, koji se čekao dvadeset godina, Gloria je objavila intervju s Ivom Pogorelićem, kojeg su zatekli u prohladnom Pragu. U njemu, između ostalog, naš genijalni pijanist govori o svojim životnim navikama koje mu omogućuju vitalnost u 61. godini, boji glazbe, perfekcionizmu, manje poznatom interesu za izradu umjetničkog nakita i neostvarenoj životnoj želji da napravi maketu galije.

Guardianov Obsever objavio je reportažu u kojoj je nahvalio Istru u postsezoni. Posjetili su Pulu, Buzet i Rovinj. Svidjela su im se brda prepuna tartufa, koje su i sami skupljali, blistavo more i otoci, pitoreskna arhitektura, luksuzni hoteli i za njihove pojmove pristupačne cijene. Istra je Toskana novog milenija, zaključuju.

Vlak koji je u Splitu povezivao autobusni kolodvor Kopilica s glavim kolodvorom na Rivi, a uveden je u lipnju ove godine, ukinut je. Taj “splitski metro” vozio je do kolodvora pune četiri minute kroz pothodnik izgrađen krajem sedamdesetih, uoči Mediteranskih igara.

Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane ovršila je HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički promet i HŽ Cargo natemelju duga iz 1998. godine. Feroimpex je imao ugovor s tadašnjim Hrvatskim željeznicama u vrijednosti od 5 milijuna kuna. Posao je napravljen, ali ga Hrvatske željeznice nikad nisu platile. Iako presudu moraju platiti sve tri tvrtke, Fina je na temelju pravomoćne presude sjela samo na račune HŽ Infrastrukture i “očistila” ih za 22,5 milijuna kuna. Jutarnji