02/05/2021 - Monitor.hr
02.05. (23:30)

Kršćanin kakav treba biti

Jergović: Mate Uzinić, kršćanin koji se solidarizira s drugim

O riječkom biskupu Uziniću kolumnist piše: Svidio mi se jer je svoje stado nastojao poučiti ljudskoj solidarnosti. I još nečemu što bi za kršćane trebalo biti važno: nisu drugi, oni koji ne vjeruju, ili oni koji vjeruju u nešto drugo, dio kršćanske zajednice, nego su kršćani dio zajednice kojoj pripadaju i svi drugi. U skladu s tim morali bi imati poštovanja, ljubavi i razumijevanja za njih, mnogo većeg i dubljeg nego što ga ti drugi imaju za kršćane. Kršćanima to nalaže njihova vjera, a protivno je svakom praznovjerju, ali to im nalaže i činjenica da su u Hrvatskoj najbrojniji. Razumijevanje većine za manjinu, kao i solidarnost većine s manjinom, morali bi biti bezmjerno veći, sadržajniji i dublji od razumijevanja manjine za većinu. Piše Miljenko Jergović za Večernji list

 

03.05. (00:30)

Brze i kratke

  • Nekadašnji potpredsjednik Netflixa osuđen zbog prijevare i primanja mita. Bug
  • Lav, ovan, škorpion, jarac i bik najmoćniji su znakovi zodijaka. 24 sata
  • Dončić je četvrti košarkaš u NBA povijesti koji je upisao triple-double od najmanje 30 koševa, 20 asistencija i 10 skokova. Tportal
  • Fotogalerija: splitsko proljeće izmamilo nove modne kombinacije na ulice. Jutarnji list
  • SpaceX uspješno vratio astronaute na Zemlju, i to noćnim slijetanjem, prvim nakon Apolla 1968. HRT
02.05. (23:30)

Snađi se, druže

Tko se othrvao koronakrizi? Ovi su sektori dobro poslovali

U pandemijskoj godini, očekivano, najviše je patio turizam, ali ne i luksuzni pa je tako porasla stopa iznajmljivanja jahti i megajahti. Industrija je stagnirala, ali sada bilježi polagan rast. Četiri sektora zabilježila su rast tijekom pandemije, a to su građevinarstvo, informacije i komunikacije, poljoprivreda te šumarstvo i ribarstvo, no i djelatnosti javnog sektora. Poljoprivredna proizvodnja uz rast bilježi i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda pa je vrijednost poljoprivredne proizvodnje povećana za sedam posto. Najbolje su prošli mali proizvođači hrane koji su se snašli na domaćem tržištu te shvatili kako postoje kupci koji žele platiti i više za kvalitetu, zatim su se digitalizirali i počeli dostavljati hranu na kućni prag. Također, internetska prodaja u Hrvatskoj je prošle godine najveći rast u Europskoj uniji, a od toga je profitirala i logistika, posebice mikrologistika. Večernji list

 

02.05. (22:30)

Mladi zbog korone gube dio života

Kršćanska organizacija za pomoć djeci Worldvision provela je istraživanje u Gani i Njemačkoj o utjecaju pandemije na njihove živote, a planira ga proširiti i na druge zemlje. Njihovi su zaključci da je nastava od kuće dovela do produbljivanja socijalnih razlika te se pokazalo koliko su financije igrale ulogu u takvoj nastavi naprosto onemogućujući onima nižega imovinskog stanja prikladno sudjelovanje. Također, mladi su u pandemiji podnijeli možda najveći teret jer su zbog ugroženih skupina zaustavili svoje živote, a sada kad se stanje počinje normalizirati, bit će posljednji kojima će se životi vratiti u nekadašnje stanje jer su posljednji na listi za cijepljenje. Štoviše, za mlađe od 16 nijedno cjepivo još nije odobreno, a oduzeti su im treninzi te aktivnosti o kojima smo im donedavno govorili kao zdravima i neizostavnima u životu mladog čovjeka. Deutsche Welle

02.05. (21:30)

Visoki brojevi za nepovjerljive i siromašne

Zašto se od korone najviše umire na Balkanu i u srednjoj Europi?

Na prvih devet mjesta liste svjetskih zemalja po smrtnosti od korone (na milijun stanovnika) osam je zemalja s Balkana i iz srednje Europe. Na prvom je mjestu Mađarska (2812 smrti na milijun ljudi), zatim Češka (2721), BiH (2579), Crna Gora (2364), Bugarska (2342), Sjeverna Makedonija (2290), Slovačka (2126), Belgija (2082) i Slovenija (2037). Hrvatska je u ovom slučaju malo dalje (1714). Brojke je iznijela oksfordska datoteka Our World in Data, a razloge traže u strukturi gospodarstva i nepovjerenju u političare. Naime, na primjeru Češke u kojoj je na polju automobilske industrije nemoguće organizirati rad od kuće te velikom nepovjerenju u vladajuće (promjena četiriju ministara zdravstva) možda možemo vidjeti razloge tako visoke stope smrtnosti. Deutsche Welle

02.05. (20:30)

Televisa presenta

Šefica DORH-a ganja masona, istražitelji bivšu ministricu, predsjednik države ‘Plenkošenka‘

U fotofinišu izborne kampanje otvaraju se novi ormari s kosturima koji iz njih nemilice izlaze. Tako se Josipa Rimac i Gabrijela Žalac pojavljuju u Crnoj kronici te se njihova uloga u lobiranju da tvrtka CEMP dobije kredit HBOR-a neumorno razotkriva. Predsjednik države i predsjednik vlade igraju se ping-ponga prljavim rubljem, a Viliju Berošu razotkriva se namještanje posla za izradu aplikacije CijepiSe koja je doživjela neviđen fijasko. Da nam ne bi bilo dosadno, pobrinula se i šefica DORH-a koja bivšemu šefu Draženu Jeleniću priprema progon objelodanjujući mu masonsku prošlost. U SDP-u šarolike vijesti o izmjenama Statuta te preskakanju Marasa u izbornoj kampanji, dok je Domagoj Hajduković na istoku zemlje dao ostavku. Začinimo li to Beljakovom izjavom kako je Čačić “najpodmukliji trgovac na političkoj sceni”, možemo svi ugasiti te turske sapunice s dalekovidnica jer ništa ne može nadmašiti zaplete na našoj političkoj sceni. Dobra je vijest da se koronavirus opet boji sezone pa se očekuje 180 aviolinija ovoga ljeta. Jutarnji list

02.05. (19:30)

Junaci novog doba

Tomislav Marković: Kad žrtve fašizma proglasiš žrtvama komunizma

Tridesetak godina neprestanog revizionizma i rehabilitacije kvislinga neminovno su morali da ostave svoje gorke posledice koje upravo gledamo. Ne možeš da izjednačavaš četnike i partizane, kvislinge i antifašiste, da blatiš i satanizuješ Narodno-oslobodilačku borbu, da brišeš imena narodnih heroja sa uličnih tabli, da pljuješ po najsvetlijim stranicama sopstvene istorije, da podižeš spomenike Draži Mihailoviću i služiš mu parastose, da proglašavaš junacima Mladića i Karadžića, da sa gađenjem okreneš glavu od najboljih slobodarskih tradicija sopstvenog naroda – a da prođeš nekažnjeno. Prirodno je da na kraju tog anticivilizacijskog, posve samoubilačkog procesa dobiješ omladince kojima su srcu bliski saradnici okupatora, saučesnici u fašističkim zverstvima. To je nama naša antikomunistička borba dala, da podle ubice budu uzori i junaci. Piše Tomislav Marković za Al Jazeeru

02.05. (18:30)

Brze i kratke

  • Sunce će u popodnevnim satima vjerojatno zamijeniti pljuskovi, grmljavina i nevrijeme. N1
  • Pravoslavni vjernici diljem svijeta danas slave Uskrs. Al Jazeera
  • U Rusiji samo 6 % potpuno zaštićenih građana zbog sporog tempa cijepljenja. Tportal
  • Messi pristao na novi ugovor s Barcelonom uz smanjenje plaće samo ako ulože taj novac u pojačanje. Jutarnji list
  • Njemačka studija pokazala da dodir robota utječe na emocionalno stanje ljudi. Bug
02.05. (17:30)

Susjedstvo po mjeri ideologije i stila života

Poljska – naselje za katolike

Poljska doseže nove razine segregacije pučanstva izgranjom posebnih stambenih blokova koji su ograđeni od svijeta, pa tako planira i prvo naselje za katolike.„Przystan” (luka) naziv je novoga projekta u kojemu svaka nekretnina ima svoga sveca zaštitnika, a u zidove se ugrađuju i krunice, kipići, ikone. Kamil Kwiatkowski, pokretač projekta, smatra kako je naslje otvoreno za se, a budući vlasnici oduševljeni su idejom te je dvije trećine kuća suveć prodano za cijenu od otprilike 1000 eura po kvadratnome metru, što je ispod cijena novogradnje u poljskom glavnom gradu, a koje iznose od 4000 do 5000 eura. U Šleziji se pak gradi naselje za samce koji žele živjeti daleko od djece i njihove buke, a  mišljenja su podvojena. Dok jedni ne vide problem, drugi smatraju da je riječ o naseljima ograničene slobode te se udobno smještaju u neograđene starogradnje. Deutsche Welle

02.05. (16:30)

Sezona dolazi, brojke magično sve bolje

Velimir Šonje: Statistički meandar

Kolumnist ovaj tjedan komentira tri polja, pandemiju, hrvatsku fiskalnu politiku i kratkoročne trendove u gospodarstvu ovim riječima: Statistički meandar daje realnu sliku stanja u kojem se trenutno nalazimo. Pandemija i dalje prijeti, ali sada ne više širenjem, nego pitanjem tempa sažimanja: hoće li se ono odvijati dovoljno brzo za miran ulazak u turističku sezonu početkom lipnja? Izgledi su solidni, a moguća se i pozitivna (manje su vjerojatna negativna) iznenađenja. Hrvatska je opet jako zadužena, izrazito; to je teška tema kojoj ću uskoro posvetiti zaseban tekst s obzirom da je Vlada u četvrtak usvojila Program konvergencije. Kratkoročni tempo oporavka izgleda vrlo solidno. Piše Velimir Šonje za Ekonomski Lab