“Neuspjela integracija imigranata u posljednja dva desetljeća rezultirala je stvaranjem paralelnih društava i nasiljem uličnih bandi”, izjavila je švedska premijerka Magdalena Andersson. Zbog nereda i napada na policiju ona upire prst krivnje na kriminalce; tvrdi da je u Švedskoj omogućeno djelovanje i islamistima i krajnjoj desnici. – Dopušteno je da segregacija ode tako daleko da sada u Švedskoj imamo paralelna društva. Živimo u istoj zemlji, ali u potpuno različitim realnostima, rekla je Andersson. HRT O životu imigranata u podijeljenom švedskom društvu u intervjuu za Jutarnji govori nagrađivani švedski pisac Jonas Hassen Khemiri, sin Šveđanke i Tunižanina. Oba njegova romana Zovem svoju braću i Montecore, jedinstveni tigar  pripovijedaju o međusobnim predrasudama i nasilju u švedskom društvu, ali i pozivaju na novu definiciju švedskog identiteta.

Ustaški režim bio je u savezu s nacističkom Njemačkom, aktivno sudjelovao u holokaustu te pobio velik dio hrvatske židovske zajednice. Točno i istinito nositi se s tom poviješću može biti vrlo teško, ali to Hrvatska, kao i svaka država, mora učiniti. (…) Mislim da je za Hrvatsku i druge zemlje u regiji ključno da budu spremne pošteno i točno ispitati vlastitu povijest. Važno je osigurati da se povijest holokausta u ovoj regiji točno poučava. Još jedan veliki problem je povećanje iskrivljavanja istine o holokaustu, što je oblik antisemitizma. To posebno vidimo na internetu i društvenim mrežama jer digitalni alati ljudima olakšavaju širenje dezinformacija o prirodi holokausta. Dakle, to je nešto s čime se sve zemlje bore i pitanje je kako se boriti protiv dezinformacija, a istodobno štititi slobodu izražavanja. Jutarnji

Vrhovni zapovjednik ruske vojske Valerij Gerasimov navodno je ranjen u Ukrajini. Vijest je prenio njemački Bild, koji navodi da je Gerasimov iz ratne zone otišao s ranama od gelera. O ranjavaju vrhovnog ruskog zapovjednika, navodi Bild, izvijestilo je više ukrajinskih medija, ali i bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Arsen Awakow. Jutarnji

• Počela evakuacija civila iz Azovstala. Vijest su potvrdili Zelenski i Crveni križ. Izvučeno prvih 100 civila. (N1)
• Gori vojni kompleks u južnom ruskom gradu Belgorodu na granici s Ukrajinom. (Index)
• Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao poruku ruskim vojnicima: “Bolje vam je živjeti kod kuće nego umrijeti u Ukrajini”. (N1)
• Njemačka “rapidno smanjuje” ovisnost o ruskim energentima. (N1)
• Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik dao intervju njemačkom Bildu i u njemu izjavio: Treći svjetski rat je počeo. Index
• Potpisan prvi kolektivni ugovor u gaming industriji u Hrvatskoj kojim je dogovoreno skraćeno radno vrijeme, veći broj slobodnih dana i 10 posto udjela u dobiti za radnike Gamechucka. (HRT)

Već desetljećima ljudi strepe i pate zajedno s njim: najprije na teniskom terenu gdje je, iz njemačke perspektive postigao još uvijek nedostižan uspjeh. Kasnije na usponima i padovima njegova života: u novim aferama, propalim brakovima, promjeni zanimanja i poslovnim (ne)uspjesima. Boris, dobroćudan bonvivan. Tu predodžbu je ozbiljno pomutila presuda u Londonu. Je li to opet taj bonvivan koji nije shvatio ozbiljnost situacije i jednostavno nastavio kao i prije? Ne, jer Becker je propao u više nego sumnjivom pokušaju da se s pomoću diplomatske putovnice Srednjoafričke Republike izvuče iz sudskog postupka. Deutsche Welle

U ograničenom broju znakova kojima komunicira Elon Musk nije se odredio o tome shvaća li slobodu govora samo kao pravo pojedinca ili se ono odnosi i na skupine i zajednice ljudi. U osnovnoj ideji sloboda govora odnosi se na podupiranje artikuliranja stavova i ideja bez straha od odmazde, cenzure ili pravnih sankcija. Ako je tako shvatimo, postavlja se pitanje vrijedi li ta sloboda artikulacije i u Muskovim tvrtkama, gdje se uporno bori protiv udruživanja radnika, ili samo na Twitteru. (…) Takva “sloboda govora” krinka je iza koje se kriju različiti interesi. U slučaju Muska oni su financijski, usmjereni ponajprije na stjecanje podataka o velikom broju ljudi i analizu njihova ponašanja te prodaju tih podataka oglašivačima. Što više ljudi “slobodno govori”, to je promet veći, a ljudi najviše govore kad su usmjereni jedni protiv drugih, piše Boris Jokić za Tportal.

Navaljni (Navalny), dokumentarni film mladog kanadskog redatelja Daniela Rohera, u dobroj mjeri sniman je upravo s mišlju da bi to mogla biti svojevrsna javna oporuka ruskog političara. Sam Navaljni htio je da film prije svega bude režiran kao triler i moglo bi se reći da mu je Roher ispunio želju – dvostruki dobitnik nagrade publike na ovogodišnjem Sundanceu u određenim je trenucima definitivno moguće zamijeniti za igrani film – i povremeno je lako zaboraviti da se sve ovo uistinu dogodilo. Aleksej Navaljni će se u filmu tek nakratko osvrnuti na svoje djetinjstvo kad je njegova obitelj – inače desetak kilometara udaljena od Černobila – isprva morala nastaviti saditi krumpir u već zatrovanu zemlju i pretvarati se da se ništa nije dogodilo. Takav je i Putinov režim, sugerira Rus. Telegram

O sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo se na sastanku s veleposlanicima EU-a i Komisijom prošloga tjedna, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije. “Njemački veleposlanik u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti ne samo sankcije za naftu nego i za zabranu ruskog uranija“, rekao je diplomat EU-a za Politico. Dobar dio zastupnika u Europskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Europljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera. Očekuje se da će sankcioniranje ruske Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Slobodna

DW je uspio kontaktirati troje stanovnika Mariupolja koji se međusobno ne poznaju i kojima je uspjelo napustiti grad u Donbasu. Sve troje su morali proći takozvane filtracijske logore koje je organizirala ruska vojska – logore u kojima se ljudi ideološki provjeravaju prije deportacije u Rusku Federaciju. “Dva tjedna kasnije od prijatelja smo doznali da u selu Bezimjanoje postoji mogućnost da sami obavimo inspekciju koja se odvijala u tri faze. U prvom šatoru jedan vojnik me zamolio da se skinem do gaća. Tražio je tetovaže i oružje. Onda mi je uzeo telefon i provjerio sve kontakte i fotografije. Pitao je: ‘Gdje ste živjeli i radili? Poznajete li nekoga iz puka Azov? Što mislite o politici Rusije i Ukrajine?’ U drugom šatoru ponovo su mi uzeli telefon i otiske prstiju. Također su me fotografirali. Posljednja etapa u trećem šatoru bila je najneugodnija”. Deutsche Welle

• “Gotovo 4,5 milijuna tona žitarica zapelo u ukrajinskim lukama i na brodovima i ne može se koristiti”, rekao je direktor UN-ova svjetskog programa za hranu (WFP) u Njemačkoj Martin Frick za dpa. (Index)
• Rusi su optužili Ukrajince da ubijaju i ranjavaju vlastite civile u granatiranju u južnoj regiji Herson. Tvrde da su ukrajinske snage granatirale školu, vrtić i groblje u selima Kiselivka i Široka Balka. (Index)
• Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi posjetila Kijev i susrela se s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim. “Vaša borba je borba za sve. Naša je obveza biti ovdje za vas dok ta borba ne završi”, rekla je Pelosi. (Index)
• Na današnji dan prije 28 godina na Velikoj nagradi San Marina u Imoli poginuo je legendarni vozač Formule 1 Ayrton Senna. (HRT)
• U Hrvatskoj i diljem svijeta obilježava se Međunarodni praznik rada u znak sjećanja na veliki štrajk  40.000 radnika 1886. u Chicagu. Cijelo 19. stoljeće obilježeno je bezdušnim iskorištavanjem radnika. Niske nadnice i radno vrijeme u trajanju od 12 do 18 sati za odrasle, ali i za djecu u zemljama razvijenog kapitalizma natjeralo je radnike da se ujedine te štrajkovima i uličnim prosvjedima ostvare dostojnije uvjete rada i života za sve.

U novoj multinacionalnoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Scientific Reports, koja je obuhvatila 40 zemalja sa 7443 sudionika, autori su istražili kako društveni pritisak da se bude sretan utječe na emocionalne, kognitivne i kliničke pokazatelje dobrobiti ljudi. U “najsretnijim zemljama na svijetu” osjećaj sreće lako može postati očekivanom normom. To povećava društveni pritisak koji ljudi osjećaju da se pridržavaju ove norme i pogoršava posljedice za one koji to ne uspijevaju postići. Osjećaj društvenog pritiska na ljude da budu sretni, a ne npr. tužni, posebno utječe na ljude s niskim osjećajem blagostanja u zemljama s višim svjetskim indeksom sreće. Index

Jedan od najvećih apsurda Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji nije mijenjan već 28 godina, jest u tome da se novčane kazne izriču u kunskoj protuvrijednosti nepostojeće valute, njemačke marke (DEM) koja je nestala prije 20 godina kada je uveden euro. Ima u tom zakonu, čiji je temelj propis iz 1977. godine, još puno nelogičnosti, neusklađenosti s modernim vremenom, terminologije koja je “zaostala” u nekadašnjem socijalističkom vremenu… Usprkos svemu tome, do dana današnjeg niti jedna vladajuća politička garnitura u Hrvatskoj nije se potrudila donijeti novi zakon. Zbog čega je toliko teško donijeti jedan tako “jednostavan” zakon? Slobodna

Britansko istraživanje pokazalo je da je tvornica trolova koristila platformu Telegram za regrutiranje i koordinaciju novih pristaša koji potom ciljaju profile kritičara Kremlja na društvenim mrežama, zatrpavajući ih komentarima u korist predsjednika Vladimira Putina i njegovog rata, a među njihovim metama bili su i britanski ministri te  drugi svjetski čelnici. Tragovi operacije otkriveni su na osam platformi društvenih medija uključujući Telegram, Twitter, Facebook i TikTok. N1

Digitalni tragovi uglavnom ostaju, morali biste biti jako vješti i uglavnom ne ovisi o vama da ih uklonite. To već danas svi znaju, brisanja podataka nije brisanje. Nemate kontrolu nad serverom. Internet sve pamti. Teško je, ali moguće skrivati tragove na internetu, ali moguće je otežati istragu i tako puno kriminalaca nikad ne izađe pred lice pravde. Ne znam kakva je situacija u MUP-u, ali jako je teško za bilo koju državnu instituciju i u skladu s njihovim platnim razredima da dobiju vrhunske stručnjake jer ti ljudi danas mogu dobiti posao bilo gdje. Ljudi u području sigurnosti informatike izuzetno nedostaje. Ne mogu ih platiti. Slobodna

Svake godine u travnju vladajući politički pogon mora otrpjeti iritantnu tvrdoglavost Ognjena Krausa. To postaje sve teže jer se mašina susreće s fenomenom koji je praktički ispario s hrvatske scene. Radi se o dosljednosti. Radi se o nespremnosti da se princip žrtvuje radi sitnoga političkog ili kakvog drugog utrška. (…) Krausov zakonski prijedlog neće proći, ali barem ostaje podsjećanje kroz iritaciju na planu službenoga protokola, dok god amblematski važan učesnik odbija prihvatiti status kulise. Umjesto toga, Krausa čeka uloga nepriznatog zrcala. Netko sklon samopropitivanju moći će se ogledati u Krausu i vidjeti, recimo, da su mu narasle uši, zato što se nije ugledao na njega. Jer je imao previše sluha za želje vlastodržaca i tijelo se, logično, tome prilagodilo, piše Viktor Ivančić za portal Novosti.

Iako su kvote ukinute, do radnika se i dalje teško dolazi jer plaće nisu pratile inflaciju. Teško se pronalaze zainteresirani za rad u trgovini ili na benzinskoj pumpi. Procedura dobivanja radnih dozvola je lakša, a zahtjevi se mogu predati i putem interneta. No poslodavci upozoravaju da se na odobrenje radne dozvole katkad čeka tjednima. HRT

• 25 civila, uglavnom žena i djece, izvučeno je noćas iz čeličane Azovstal u Mariupolju. “Prebačeni su na dogovoreno mjesto. Nadamo se da će se ovaj proces nastaviti i da ćemo uspjeti evakuirati sve civile”, kazao je Svjatoslav Palamar, zamjenik zapovjednika pukovnije Azov. (Index)
• Ukrajina i Rusija razmijenile zarobljenike, potvrdila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk. Kući se vratilo sedmero vojnika i sedmero ukrajinskih civila. (HRT)
• Ukrajina tvrdi da je uništila više od 1000 ruskih tenkova, gotovo 200 ruskih zrakoplova i gotovo 2500 oklopnih vozila. Rusija tvrdi da je uništila 2656 ukrajinskih tenkova i oklopnih vozila, 142 zrakoplova i 112 helikoptera. “Od početka ruske invazije 24. veljače, više od 23.000 ruskih vojnika poginulo je u Ukrajini”, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. (Index)
• Ruski vojni zrakoplov AN-30 nakratko ušao u švedski zračni prostor.  Švedski borbeni zrakoplovi su pratili incident i fotografirali ruski avion. Četiri ruska borbena zrakoplova već su bila narušila švedski zračni prostor početkom ožujka. (HRT)
• NATO digao lovce zbog hrvatskog putničkog aviona koji je letio iz Stockholma do Rima: Airbus 320 u Italiji izgubio radiovezu. (N1)
• Danas se obilježava 27. obljetnica Bljeska, u Okučane dolazak najavili Milanović i Plenković. (Jutarnji)