Ljudi, arhitektura i putovanja
Instagram tjedna: Dražen Tirić
View this post on Instagram
View this post on Instagram
Iako je tehnološki div Meta zbog pritiska regulatornih tijela veću pažnju posvetio sigurnosti i uveo nova pravila ponašanja na svojim društvenim platformama, novo istraživanje Tech Transparency Projecta pokazuje da su one i dalje toksične, ali i da mladima služe kao kanal za nabavku ilegalnih supstanci. Neki se profili čak, tvrde u istraživanju, bave aktivnom prodajom droge poput MDMA. Iako iz Instagrama uporno tvrde da kontroliraju i eliminiraju hashtagove kojima se spominje droga, korisnicima je dovoljno upisati termin u tražilicu (bez ‘ljestvi’) i dobit će sadržaj koji ima veze s kupnjom, prodajom i/ili konzumacijom droge. Instagram eliminira hastahove koji imaju veze s drogom, blokira takve profile i lijepi upozorenja, ali to, naprosto, nije dovoljno. Kako tvrdi, Instagram odbija poduzeti ozbiljnije korake, jer će to i njima napraviti štetu. Lider
Ivan Laić za Ravno do dna postavio si je pitanje koliko čovjek može obići koncerata u što kraće vrijeme i odlučio si odgovoriti na svom primjeru. Sva sreća pa je vikend u Zagrebu bio prepun događanja, a report je napisao u Hunter S. Thompsonovom “gonzo” stilu, sa što više opijata i što manje pameti. Potrebna je bilo samo volja za postavljanje svog psihofizičkog entiteta u ekstremne situacije i dan koji pruža uvjete za takvo što, naime dan u kojem se neprestano svira. Čovjek ponekad ode na neki festival gdje u najboljem slučaju odgleda sedam do osam koncerata, misli da je vidio mnogo i bude mu dovoljno žive svirke za dogledno vrijeme. Od Jabukovca preko Medike do Attacka u Močvari, nije izdržao do zadnjeg izvođača (poslije kojih nije išao leći, već je išao na aftere) rezultat je sljedeći: na koncu slomljen i razbarušen došao do svog odgovora. Čovjek ne može podnijeti više od šesnaest koncerata u jednom danu.
Pips, Chips & Videoclips u FUNKU: pravi pravcati punokrvni klupski koncert
The Smile: zagrebačka Hala bila je startna točka europske turneje benda frontmena Radioheada
Čekali smo vijest, čekali smo istinu i ta istina se na kraju pokazala takva kakva jest, bolna, nikakva, teška, kazao je za HRT Nenad Periš nakon što ga je srpski MUP izvijestio da je u Dunavu nađeno tijelo muškarca čija odjeća odgovara opisu odjeće u koju je bio odjeven njegov sin Matej koji je nestao u Beogradu 30. prosinca 2021. Reporterka N1 Televizije javila je kako bi tijekom večeri mogli biti objavljeni rezultati obdukcije. Index Ronioci koji su tražili Periša objasnili koji su scenariji da tijelo tamo ispliva: Posljednjih dana vodostaj je ponovno u priličnom padu. Uslijed tih promjena vodostaja postoji mogućnost da je voda odnijela tijelo, a potom ga izbacila u blizini obale. Druga varijanta je da je to tijelo neke osobe koja je skočila s Pančevačkog mosta pa je potom preko osobe prešao neki brod, što je dovelo do oštećenja tijela, ako se uopće radi o oštećenju. Sve su to spekulacije. Index
Habermas smatra da, pošto je Zapad donio odluku da u rusko-ukrajinskom ratu ne bude zaraćena strana, postoji prag rizika koji limitira neograničenu posvećenost naoružavanju Ukrajine. Oni koji ignoriraju taj prag i nastavljaju agresivno i samouvjereno gurati njemačkog kancelara k njemu, ili su previdjeli, ili nisu razumjeli dilemu u koju je rat gurnuo Zapad. On je sam sebi vezao ruke svojom moralno utemeljenom odlukom da ne postane zaraćena strana. Zapad je u situaciji da bira između dva zla, poraza Ukrajine ili eskalacije ograničenog sukoba u Treći svjetski rat. S jedne strane, kaže Habermas, naučili smo iz Hladnog rata da se rat protiv nuklearne sile više ne može „dobiti“ u bilo kom razumnom smislu, barem ne sredstvima vojne sile. Potencijal ruske prijetnje ovisi o tome koliko Zapad vjeruje da je Putin spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje. H-alter
Nakon što su objavljena prva svjedočanstva i video zapisi susreta mornaričkih pilota s nepoznatim letećim objektima, s toga je skinuta stigma, pa se sve više pilota odlučuje prijaviti takve događaje. Iz Pentagona su u američkom Kongresu imali javno saslušanje na kojem su izvijestili o NLO-ima povodoom nedavnih objava o nalazima posebne radne skupine. Potvrdili su da za određene “leteće fenomene” s kojima su se susretali mornarički piloti, službene institucije i dalje nemaju objašnjenja. Od 144 analizirana slučaja uspjeli su, kao ispuhani balon, identificirati leteći objekt samo u jednome. Svi ostali kategorizirani su u određene skupine, ali točni im se uzroci ne znaju. Ono što brine vlasti u SAD-u, jest činjenica da bi mogla biti riječ o “neprijateljskim” letjelicama, stvorenima u Kini ili Rusiji, koje imaju revolucionarnu tehnologiju i letne sposobnosti, nepoznate zapadnoj tehnološkoj i vojnoj zajednici. Bug
Masovni progon zagrebačkih vještica na izmaku sedamnaestog stoljeća značajan je za povijest hrvatskog pravosuđa i zbog toga što je, nakon stoljeća lutanja, pravosudna praksa konačno – kako bi se to reklo današnjim jezikom – usklađena sa zapadnim zakonodavstvom i europskom praksom. Štoviše, moglo bi se reći da Hrvatska nikad prije nije bila tako ukorak s vremenom i naprednim idejama zapadnog svijeta kao tada, loveći vještice u suton sedamnaestog vijeka: masovni progon vještica iz Agrama dogodio se, recimo, samo sedam godina nakon čuvenog procesa u američkom Salemu 1692. godine. No, napišem li recimo, kako me neće iznenaditi ako i Mirela Čavajda naposljetku završi pred izaslanikom i zagrebačkim kapetanom na Sudu grada Zagreba, optužena da je kao vještica potpisala ugovor s vragom, ispast će da se neodgovorno zajebavam i pretjerujem. Boris Dežulović za N1.
Nije nikakav novitet da je posebno nakon izbijanja pandemije COVID-a 19 i u turizmu jako pojačan trend okretanja prirodi. Ponegdje se taj trend osjeća više, ponegdje (recimo u partijanerskim destinacijama, uključujući i one kod nas) je skoro sasvim zanemaren na račun filozofije eat-party-sleep-repeat. Ukratko, riječ je o zdravom odnosu između ljudi i prirode. Time čuvamo prirodu, ali se i na najzdraviji mogući način rješavamo stresova koje donosi moderni život. Stoga bi se ‘povratak prirodi’ u ovom segmentu mogao definirati kao reintegracija nas samih u prirodu, i povratak korijenima. Umjesto često nezdravih suvremenih uvjeta života, otkrijmo opet način života koji nas definira kao dio prirode. Tportal
Okoliš ne uništavaju ‘samo’ bombe, granate i tenkovi. Primjerice, sama vojska i njeno održavanje troše jako puno resursa – emisije CO2 koje proizvode najveće vojne sile veći je od emisija CO2 brojnih država. Istraživanje koje su proveli Sveučilište u Durhamu i Sveučilište u Lancasteru pokazalo je da je američka vojska jedna od najvećih zagađivača okoliša na svijetu; troši više tekućeg goriva i emitira više CO2 od većine država. Uz emisiju stakleničkih plinova, vojna obuka mijenja okoliš i krajobraz, stvara kemijsko i zvučno zagađenje od korištenja oružja, vojnih zrakoplova i vozila. Često se prioritizira ulaganje u vojske i vojnu opremu umjesto u okoliš, zeleni i održivi razvoj, dok napetosti koje stvara mogućnosti vojnih operacija, intervencija i sukoba na određenom području smanjuju mogućnost suradnje aktera na pitanjima okoliša, prijetnji okolišu te klimatskoj opasnosti. Faktograf
Uzgoj industrijske konoplje isplativiji je nego uzgoj suncokreta, kukuruza i soje, a iako Hrvatska trenutno ima najliberalnije zakone u Europi glede uzgoja industrijske konoplje, što je privuklo brojne nove uzgajivače i proizvođače, to je još uvijek daleko od idealnih brojki, jer Hrvatska ima puno veći potencijal za uzgoj konoplje. Iskoristivost biljke je gotovo 100 posto, a od stabljike, cvijeta i sjemena može se proizvesti više od 20 tisuća različitih proizvoda. Ono što najviše koči jači razvoj industrijskog modela uzgoja u Hrvatskoj u ovom trenutku je nedostatak adekvatnih pogona za preradu stabljike. Iako smo krenuli dobrim zakonom koji dozvoljava uzgoj konoplje, još je pravnih prepreka koji koče dekriminalizaciju biljke. To bi, po nekima, mogao biti unosna gospodarska grana poput turizma. Lider
Preko dana bauljam po ulicama u centru. Sve se nekako nadam da će Možemo! i Tomašević uskoro pasti i da ću ponovo dobiti onaj svoj stan u Dubravi. učer dok sam tako lutao gradom, na terasi kafića u Martićevoj spazio sam književnicu Ivanu Bodrožić. Sama je sjedila i s užitkom ispijala kavu. Odmah mi je prošlo kroz glavu da je Ivana ovih dana dobila nagradu Grada Zagreba. Znao sam da ta nagrada laureatu donosi 50.000 kuna. O, kako bi bilo lijepo imat taj iznos na računu. Ali ja bih se zadovoljio i s pet tisuća. Pokušat ću ih, pomislio sam, iskamčit od Ivane. Nacionalna groupie u novoj zgodi nije uspio iskamčit ništa para, a još je i otjerao nesretnu Ivanu s kave s uobičajenim provokativnim trkeljanjem.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu sustavni Nijemci najprije su pohrlili po ulje i ispraznili police supermarketa. Ovih je dana njemačka ministrica gospodarske suradnje Svenja Schulze (SPD), zabrinuta zbog moguće nestašice žitarica i u Njemačkoj, osvijestila svu dubinu iracionalnosti, pa i perverzija, povezanih sa zapadnim (i njemačkim osobito) forsiranjem tzv. zelenih politika i održivih energija. 4,4 posto ukupno proizvedene energije u Njemačkoj bude bioenergija, ona proizvedena od žitarica, palmina ulja, uljane repice… U brojevima: dvije i pol milijarde litara benzina godišnje koji završi u njemačkim automobilima proizvedeno je od biljnih ulja zbog zelenih obveza. Ili, količinska polovica ukrajinske godišnje proizvodnje suncokretova ulja završi u benzinu, samo u Njemačkoj. Dubina perverzije forsiranja zelenih politika može se shvatiti ako se toj aktualnoj dvojbi doda širi kontekst: Njemačka je zatvorila svoje potpuno sigurne nuklearne elektrane i tako postala ovisna o ruskom plinu, dok ukrajinske žitarice ulijeva u spremnike automobila. Višnja Starešina za Lider.
Ponuda uključuje 2 noćenja s polupansionom (buffet doručak i večera) za 2 osobe + gratis paket za 1 dijete do 5,99 godina u Superior dvokrevetnoj sobi u Hotelu Bristol 4*, masažu leđa ili lica u trajanju od 25 min. Piše da dobijete i košaricu voća, slatko. Hotel je u austro-ugarskom retro fancy štihu. Jeftinija opcija od 1619 kn je za odmor preko tjedna, a nešto skuplja, 1799 kn, za vikend boravak. Rok iskoristivosti: 4.6.2022. Više detalja pogledajte na Ponudi dana.
IKEA počinje s prodajom solarnih panela
Teorija je stara, ali su problemi novi. Ako je do nas došao komadić Marsa, kako ćemo u njemu pronaći tragove života? Ili, na drugi način: uzmemo li stijenu s Mjeseca, možemo li u njoj pronaći tragove života sa Zemlje, jer je razumno pretpostaviti da i Zemlja obasipa Mjesec svojim stijenama kao što Mjesec obasipa nju. Znanstvenici su pomiješali osušene kolonije jednostanične gljive Cryomyces antarcticus sa smjesom minerala koja sastavom odgovara Mjesečevom tlu (regolitu) te ih 16 mjeseci izložili nedaćama svemirskog vakuuma i zračenja pričvrstivši ih za Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi znak uspjeha istraživanja bio je nalaz da se spektar melanina nije promijenio, što znači da bi melanin bio dobar biomarker za pronalaženje tragova života na Mjesecu no i na drugim tijelima Sunčevog sustava. Nenad Raos za Bug.
Stajčić: Eurosong 2022 – Koja li je tajna plave kose Sama Rydera?