18/05/2022 - Monitor.hr
19.05. (00:00)

Instant gram

Unatoč svim mjerama sigurnosti, mladi i dalje lako nabavljaju drogu preko Instagrama

Iako je tehnološki div Meta zbog pritiska regulatornih tijela veću pažnju posvetio sigurnosti i uveo nova pravila ponašanja na svojim društvenim platformama, novo istraživanje Tech Transparency Projecta pokazuje da su one i dalje toksične, ali i da mladima služe kao kanal za nabavku ilegalnih supstanci. Neki se profili čak, tvrde u istraživanju, bave aktivnom prodajom droge poput MDMA. Iako iz Instagrama uporno tvrde da kontroliraju i eliminiraju hashtagove kojima se spominje droga, korisnicima je dovoljno upisati termin u tražilicu (bez ‘ljestvi’) i dobit će sadržaj koji ima veze s kupnjom, prodajom i/ili konzumacijom droge. Instagram eliminira hastahove koji imaju veze s drogom, blokira takve profile i lijepi upozorenja, ali to, naprosto, nije dovoljno. Kako tvrdi, Instagram odbija poduzeti ozbiljnije korake, jer će to i njima napraviti štetu. Lider

18.05. (23:00)

Brze i kratke

  • Rusija: Imamo novo lasersko oružje. Separatisti: Zapovjednici Azova se nisu predali (Index)
  • Turska blokirala pregovore o pristupanju Finske i Švedske NATO-u (HRT)
  • Obdukcija tijela pronađenog u Dunavu najvjerojatnije u četvrtak (N1)
  • Nakon izjave predsjednika, Most pokreće referendumsku inicijativu za ukidanje Ustavnog suda (Nacional)
  • Prodaje se privatni otok u Jadranu, cijena bi mogla biti astronomska. Na prodaji je od 2016. godine, no nije dozvoljeno građenje (N1)
  • Otok Korčula proglašen petim najljepšim na svijetu (Green)
  • Ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt morao otkazati nastup MC Stojana (Ravno do dna)
18.05. (22:00)

Kad party ne prestaje

Gonzo report: Koliko koncerata čovjek može podnijeti?

Ivan Laić za Ravno do dna postavio si je pitanje koliko čovjek može obići koncerata u što kraće vrijeme i odlučio si odgovoriti na svom primjeru. Sva sreća pa je vikend u Zagrebu bio prepun događanja, a report je napisao u Hunter S. Thompsonovom “gonzo” stilu, sa što više opijata i što manje pameti. Potrebna je bilo samo volja za postavljanje svog psihofizičkog entiteta u ekstremne situacije i dan koji pruža uvjete za takvo što, naime dan u kojem se neprestano svira. Čovjek ponekad ode na neki festival gdje u najboljem slučaju odgleda sedam do osam koncerata, misli da je vidio mnogo i bude mu dovoljno žive svirke za dogledno vrijeme. Od Jabukovca preko Medike do Attacka u Močvari, nije izdržao do zadnjeg izvođača (poslije kojih nije išao leći, već je išao na aftere) rezultat je sljedeći: na koncu slomljen i razbarušen došao do svog odgovora. Čovjek ne može podnijeti više od šesnaest koncerata u jednom danu. 

18.05. (21:03)

The Smile: zagrebačka Hala bila je startna točka europske turneje benda frontmena Radioheada

18.05. (21:00)

Matejev otac u suzama: Matej je svoju priču na ovoj zemlji završio

Čekali smo vijest, čekali smo istinu i ta istina se na kraju pokazala takva kakva jest, bolna, nikakva, teška, kazao je za HRT Nenad Periš nakon što ga je srpski MUP izvijestio da je u Dunavu nađeno tijelo muškarca čija odjeća odgovara opisu odjeće u koju je bio odjeven njegov sin Matej koji je nestao u Beogradu 30. prosinca 2021. Reporterka N1 Televizije javila je kako bi tijekom večeri mogli biti objavljeni rezultati obdukcije. Index Ronioci koji su tražili Periša objasnili koji su scenariji da tijelo tamo ispliva: Posljednjih dana vodostaj je ponovno u priličnom padu. Uslijed tih promjena vodostaja postoji mogućnost da je voda odnijela tijelo, a potom ga izbacila u blizini obale. Druga varijanta je da je to tijelo neke osobe koja je skočila s Pančevačkog mosta pa je potom preko osobe prešao neki brod, što je dovelo do oštećenja tijela, ako se uopće radi o oštećenju. Sve su to spekulacije. Index

18.05. (20:00)

Svi smo na iglama

Jürgen Habermas i ukrajinski rat

Habermas smatra da, pošto je Zapad donio odluku da u rusko-ukrajinskom ratu ne bude zaraćena strana, postoji prag rizika koji limitira neograničenu posvećenost naoružavanju Ukrajine. Oni koji ignoriraju taj prag i nastavljaju agresivno i samouvjereno gurati njemačkog kancelara k njemu, ili su previdjeli, ili nisu razumjeli dilemu u koju je rat gurnuo Zapad. On je sam sebi vezao ruke svojom moralno utemeljenom odlukom da ne postane zaraćena strana. Zapad je u situaciji da bira između dva zla, poraza Ukrajine ili eskalacije ograničenog sukoba u Treći svjetski rat. S jedne strane, kaže Habermas, naučili smo iz Hladnog rata da se rat protiv nuklearne sile više ne može „dobiti“ u bilo kom razumnom smislu, barem ne sredstvima vojne sile. Potencijal ruske prijetnje ovisi o tome koliko Zapad vjeruje da je Putin spreman upotrijebiti oružje za masovno uništenje. H-alter

18.05. (19:00)

Istina je i dalje tamo negdje

Službenici Pentagona: sve je više prijava NLO-a

Nakon što su objavljena prva svjedočanstva i video zapisi susreta mornaričkih pilota s nepoznatim letećim objektima, s toga je skinuta stigma, pa se sve više pilota odlučuje prijaviti takve događaje. Iz Pentagona su u američkom Kongresu imali javno saslušanje na kojem su izvijestili o NLO-ima povodoom nedavnih objava o nalazima posebne radne skupine. Potvrdili su da za određene “leteće fenomene” s kojima su se susretali mornarički piloti, službene institucije i dalje nemaju objašnjenja. Od 144 analizirana slučaja uspjeli su, kao ispuhani balon, identificirati leteći objekt samo u jednome. Svi ostali kategorizirani su u određene skupine, ali točni im se uzroci ne znaju. Ono što brine vlasti u SAD-u, jest činjenica da bi mogla biti riječ o “neprijateljskim” letjelicama, stvorenima u Kini ili Rusiji, koje imaju revolucionarnu tehnologiju i letne sposobnosti, nepoznate zapadnoj tehnološkoj i vojnoj zajednici. Bug

18.05. (18:00)

Dobro doktori, nego što o zdravlju misle naši svećenici?

Dežulović: Vještice iz Agrama

Masovni progon zagrebačkih vještica na izmaku sedamnaestog stoljeća značajan je za povijest hrvatskog pravosuđa i zbog toga što je, nakon stoljeća lutanja, pravosudna praksa konačno – kako bi se to reklo današnjim jezikom – usklađena sa zapadnim zakonodavstvom i europskom praksom. Štoviše, moglo bi se reći da Hrvatska nikad prije nije bila tako ukorak s vremenom i naprednim idejama zapadnog svijeta kao tada, loveći vještice u suton sedamnaestog vijeka: masovni progon vještica iz Agrama dogodio se, recimo, samo sedam godina nakon čuvenog procesa u američkom Salemu 1692. godine. No, napišem li recimo, kako me neće iznenaditi ako i Mirela Čavajda naposljetku završi pred izaslanikom i zagrebačkim kapetanom na Sudu grada Zagreba, optužena da je kao vještica potpisala ugovor s vragom, ispast će da se neodgovorno zajebavam i pretjerujem. Boris Dežulović za N1.

18.05. (17:00)

Brze i kratke

  • Rusi tvrde da su se neki azovci predali, Finska i Švedska predale zahtjeve za NATO (Index)
  • Pronađeno tijelo mlađeg muškarca u Dunavu u Beogradu, velika vjerojatnost da se radi o nestalom Mateju Perišu, pronađen je na lokaciji oko sto metara gdje je zadnji put lociran, odjeća i tenisice se podudaraju s opisom u vrijeme nestanka (Index)
  • Nova drama na Srebrnjaku: Bageri omiljenog Bandićevog građevinara zatrpavaju gradilište, a radnici odnose plaćeni materijal (Nacional)
  • Nova slovenska vlada: pokušat će učvrstiti imidž za lokalne izbore, uvesti što više stručnog i nestranačkog kadra, buduća ministrica protiv ulaska Hrvatske u Schengen (Tportal)
  • Psihijatar objašnjava zašto su Hrvati debeli: jedemo nutricionistički neuravnoteženo, sve više jedemo nezdravu hranu, na nekvalitetan način i u nekvalitetnim količinama, a premalo se i krećemo (N1)
18.05. (16:00)

Come to mama

Putovanja u prirdou: Povratak ljudi prirodi vraća prirodu ljudima

Nije nikakav novitet da je posebno nakon izbijanja pandemije COVID-a 19 i u turizmu jako pojačan trend okretanja prirodi. Ponegdje se taj trend osjeća više, ponegdje (recimo u partijanerskim destinacijama, uključujući i one kod nas) je skoro sasvim zanemaren na račun filozofije eat-party-sleep-repeat. Ukratko, riječ je o zdravom odnosu između ljudi i prirode. Time čuvamo prirodu, ali se i na najzdraviji mogući način rješavamo stresova koje donosi moderni život. Stoga bi se ‘povratak prirodi’ u ovom segmentu mogao definirati kao reintegracija nas samih u prirodu, i povratak korijenima. Umjesto često nezdravih suvremenih uvjeta života, otkrijmo opet način života koji nas definira kao dio prirode. Tportal

18.05. (15:00)

Ne baš povoljno

Kako rat utječe na okoliš

Okoliš ne uništavaju ‘samo’ bombe, granate i tenkovi. Primjerice, sama vojska i njeno održavanje troše jako puno resursa – emisije CO2 koje proizvode najveće vojne sile veći je od emisija CO2 brojnih država. Istraživanje koje su proveli Sveučilište u Durhamu i Sveučilište u Lancasteru pokazalo je da je američka vojska jedna od najvećih zagađivača okoliša na svijetu; troši više tekućeg goriva i emitira više CO2 od većine država. Uz emisiju stakleničkih plinova, vojna obuka mijenja okoliš i krajobraz, stvara kemijsko i zvučno zagađenje od korištenja oružja, vojnih zrakoplova i vozila. Često se prioritizira ulaganje u vojske i vojnu opremu umjesto u okoliš, zeleni i održivi razvoj, dok napetosti koje stvara mogućnosti vojnih operacija, intervencija i sukoba na određenom području smanjuju mogućnost suradnje aktera na pitanjima okoliša, prijetnji okolišu te klimatskoj opasnosti. Faktograf

18.05. (14:00)

Dajte da raste

Razni otpori u pravosuđu koče industriju konoplje vrijednu pet milijardi eura godišnje

Uzgoj industrijske konoplje isplativiji je nego uzgoj suncokreta, kukuruza i soje, a iako Hrvatska trenutno ima najliberalnije zakone u Europi glede uzgoja industrijske konoplje, što je privuklo brojne nove uzgajivače i proizvođače, to je još uvijek daleko od idealnih brojki, jer Hrvatska ima puno veći potencijal za uzgoj konoplje. Iskoristivost biljke je gotovo 100 posto, a od stabljike, cvijeta i sjemena može se proizvesti više od 20 tisuća različitih proizvoda. Ono što najviše koči jači razvoj industrijskog modela uzgoja u Hrvatskoj u ovom trenutku je nedostatak adekvatnih pogona za preradu stabljike. Iako smo krenuli dobrim zakonom koji dozvoljava uzgoj konoplje, još je pravnih prepreka koji koče dekriminalizaciju biljke. To bi, po nekima, mogao biti unosna gospodarska grana poput turizma. Lider

18.05. (13:00)

Nemoj, za ime Božje, buditi ženu u sebi, ako je samo za pare

Nacionalna groupie: Priziv savjesti na djelu

Preko dana bauljam po ulicama u centru. Sve se nekako nadam da će Možemo! i Tomašević uskoro pasti i da ću ponovo dobiti onaj svoj stan u Dubravi. učer dok sam tako lutao gradom, na terasi kafića u Martićevoj spazio sam književnicu Ivanu Bodrožić. Sama je sjedila i s užitkom ispijala kavu. Odmah mi je prošlo kroz glavu da je Ivana ovih dana dobila nagradu Grada Zagreba. Znao sam da ta nagrada laureatu donosi 50.000 kuna. O, kako bi bilo lijepo imat taj iznos na računu. Ali ja bih se zadovoljio i s pet tisuća. Pokušat ću ih, pomislio sam, iskamčit od Ivane. Nacionalna groupie u novoj zgodi nije uspio iskamčit ništa para, a još je i otjerao nesretnu Ivanu s kave s uobičajenim provokativnim trkeljanjem.

18.05. (12:00)

Sve naopako

Starešina: Putin je natjerao Europu da preispita svoje iracionalne odluke

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu sustavni Nijemci najprije su pohrlili po ulje i ispraznili police supermarketa. Ovih je dana njemačka ministrica gospodarske suradnje Svenja Schulze (SPD), zabrinuta zbog moguće nestašice žitarica i u Njemačkoj, osvijestila svu dubinu iracionalnosti, pa i perverzija, povezanih sa zapadnim (i njemačkim osobito) forsiranjem tzv. zelenih politika i održivih energija. 4,4 posto ukupno proizvedene energije u Njemačkoj bude bioenergija, ona proizvedena od žitarica, palmina ulja, uljane repice… U brojevima: dvije i pol milijarde litara benzina godišnje koji završi u njemačkim automobilima proizvedeno je od biljnih ulja zbog zelenih obveza. Ili, količinska polovica ukrajinske godišnje proizvodnje suncokretova ulja završi u benzinu, samo u Njemačkoj. Dubina perverzije forsiranja zelenih politika može se shvatiti ako se toj aktualnoj dvojbi doda širi kontekst: Njemačka je zatvorila svoje potpuno sigurne nuklearne elektrane i tako postala ovisna o ruskom plinu, dok ukrajinske žitarice ulijeva u spremnike automobila. Višnja Starešina za Lider.

18.05. (11:30)

Sponzorirana vijest

OPATIJA – 2 noćenja s polupansionom za 2 osobe u Hotelu Bristol 4* za 1619 kn ili 1799 kn ovisno o danu

Ponuda uključuje 2 noćenja s polupansionom (buffet doručak i večera) za 2 osobe + gratis paket za 1 dijete do 5,99 godina u Superior dvokrevetnoj sobi u Hotelu Bristol 4*, masažu leđa ili lica u trajanju od 25 min. Piše da dobijete i košaricu voća, slatko. Hotel je u austro-ugarskom retro fancy štihu. Jeftinija opcija od 1619 kn je za odmor preko tjedna, a nešto skuplja, 1799 kn, za vikend boravak. Rok iskoristivosti: 4.6.2022. Više detalja pogledajte na Ponudi dana.

18.05. (11:00)

Brze i kratke

  • Evakuiraju se posljednji vojnici iz Azovstala, Zelenski spominje nove sankcije (Index)
  • Banožić kazneno prijavljen: Samo pomažući obitelji Rodić oštetio je državu za najmanje milijun kuna (Nacional)
  • SAD će umjesto embarga predložiti uvođenje carina na uvoz ruske nafte (Lider)
  • Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji (Lider)
  • Obustavljen je Javni poziv za energetsku obnovu zgrada, popunjeno 600 milijuna kuna vrijednih prijava (Zgradonačelnik)
18.05. (10:00)

Ipak smo puni života

Hrvatska je turistička velesila, prema novoj ljestvici imidža država

Na različitim je listama najpoželjnijih turističkih destinacija za ovu sezonu, a snaga i rejting njezina turističkog brenda porasli su tijekom posljednje dvije godine, unatoč svim izazovima pandemije. To potvrđuje i dugo iščekivani indeks Country Brand Ranking za 2022./2023., koji procjenjuje snagu turističkog i gospodarskog brenda pojedinih država na globalnoj razini, na temelju niza kriterija. Međutim, ovaj laskavi rejting ne bi nas smio samozadovoljno uspavati, već potaknuti na nove iskorake, jer se turistički trendovi mijenjaju, a gosti postaju sve izbirljiviji pa, ne nastavimo li oduševljavati svoje goste, vrlo brzo ćemo na sljedećem mjerenju početi zaostajati, a na ljestvici će zasjati neke nove ili stare turističke zvijezde. Večernji

18.05. (09:00)

Lunarne tajne

Raos: Ima li gljiva na Mjesecu?

Teorija je stara, ali su problemi novi. Ako je do nas došao komadić Marsa, kako ćemo u njemu pronaći tragove života? Ili, na drugi način: uzmemo li stijenu s Mjeseca, možemo li u njoj pronaći tragove života sa Zemlje, jer je razumno pretpostaviti da i Zemlja obasipa Mjesec svojim stijenama kao što Mjesec obasipa nju. Znanstvenici su pomiješali osušene kolonije jednostanične gljive Cryomyces antarcticus sa smjesom minerala koja sastavom odgovara Mjesečevom tlu (regolitu) te ih 16 mjeseci izložili nedaćama svemirskog vakuuma i zračenja pričvrstivši ih za Međunarodnu svemirsku stanicu. Prvi znak uspjeha istraživanja bio je nalaz da se spektar melanina nije promijenio, što znači da bi melanin bio dobar biomarker za pronalaženje tragova života na Mjesecu no i na drugim tijelima Sunčevog sustava. Nenad Raos za Bug.

18.05. (08:00)

Stajčić: Eurosong 2022 – Koja li je tajna plave kose Sama Rydera?