Njemačka će podržati embargo na uvoz ruske nafte, a traži i zabranu uvoza urana - Monitor.hr
01.05.2022. (16:00)

Novi paket EU sankcija Rusiji

Njemačka će podržati embargo na uvoz ruske nafte, a traži i zabranu uvoza urana

O sankcioniranju ruske nuklearne industrije razgovaralo se na sastanku s veleposlanicima EU-a i Komisijom prošloga tjedna, pri čemu su Poljska i baltičke zemlje predvodile pozive na sankcije. “Njemački veleposlanik u srijedu je najavio novi stav Berlina, kazavši da će poduprijeti ne samo sankcije za naftu nego i za zabranu ruskog uranija“, rekao je diplomat EU-a za Politico. Dobar dio zastupnika u Europskom parlamentu također je zatražio da nuklearna energija bude uključena u sankcije EU. Ali bilo kakav potez protiv ruske nuklearne industrije ne bi bio bezbolan za Europljane. EU uvozi gotovo sav svoj uranij izvan Unije. Oko 20 posto dolazi iz Rusije, što je čini drugim najvećim dobavljačem nakon Nigera. Očekuje se da će sankcioniranje ruske Rosatomove podružnice sa sjedištem u Parizu biti posebno osjetljivo pitanje za novoizabranog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Slobodna

 


Slične vijesti

Subota (12:00)

Pristupa politici kao biznisu

Komentar: Europi su potrebni saveznici, a ne stereotipi

Čovjek s pravom može biti ogorčen Trumpovim sugestijama. U najboljem slučaju, one su nerealne i preambiciozne, u najgorem slučaju, krše međunarodno pravo i ohrabruju ratne huškače poput Vladimira Putina ili Hamasa. Neko bi ih mogao smatrati glupim. Ali jedno sigurno nisu: nemaštovite. Već u prva tri tjedna svog drugog mandata, Trump je unio više dinamike u međunarodnu politiku nego njegov prethodnik Biden za četiri godine. Trump djeluje disruptivno. Time primorava sve, i prijatelje i neprijatelje, da promisle iznova. Što američki predsjednik radi kako treba:on ne pokušava, kao Europljani, biti dobar prijatelj svim stranama u sukobu, ma koliko griješile. Ono što također radi ispravno: otvoreno izražava svoje interese i daje nekonvencionalne prijedloge koji nadmašuju svakodnevna rješenja. DW

Petak (13:00)

AI na povodcu—hoće li ugristi ili poslušati?

Europska unija uvodi stroga pravila za umjetnu inteligenciju

Pariški AI summit okupio je svjetske lidere i tehnološke moćnike, no ključna tema nije bila samo inovacija, već i regulacija. Europa je već krenula u akciju—tjedan dana ranije stupio je na snagu Akt o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni zakon te vrste. EU je jasno definirala što je zabranjeno, uključujući masovni biometrijski nadzor, profiliranje građana i manipulativne algoritme. Cilj je zaštita korisnika, posebno ranjivih skupina, dok Kina i SAD pristupaju AI-ju s manje ograničenja, ali i više političkih interesa. Hoće li regulacija usporiti ili spasiti Europu? Jutarnji

11.02. (20:00)

Kruh s dodanim proteinima...

EU odobrila brašno od crva u hrani, na negodovanje nekih

EU je odobrila korištenje brašna od ličinki crva brašnara u prehrambenim proizvodima poput kruha, tjestenine i sireva. Iako su insekti prehrambeni tabu u zapadnim kulturama, već su dio jelovnika za dvije milijarde ljudi. Brašno od crva bogato je proteinima, željezom i vitaminima te ekološki prihvatljivije od mesa. No, nisu svi oduševljeni „skrivenim“ životinjskim sastojcima u hrani. Insekti se moraju jasno deklarirati, a oni koji ih žele izbjeći – neka počnu temeljito čitati etikete. DW

09.02. (09:00)

Europska unija otkrila da novac ne mora bježati preko bare

Nova strategija EU-a: manje birokracije, više kapitala za inovacije

Europska komisija planira olakšati financiranje inovativnih tvrtki kako bi smanjila odljev kapitala i potaknula ulaganja unutar EU-a. Svake godine 300 milijardi eura odlazi na strana tržišta, a novi plan uključuje reformu financijskog sustava, razvoj Europske unije štednje i ulaganja te bolju javnu nabavu. Osnovat će se Europski fond za konkurentnost, koji će financirati projekte iz umjetne inteligencije, svemira, biotehnologije i čistih tehnologija. Cilj je spriječiti europske tvrtke da ovise o američkom ili azijskom kapitalu i osigurati globalnu konkurentnost EU-a. Lider

03.02. (21:00)

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

03.02. (09:00)

Generacija 'Goodbye' u potrazi za srećom

Iseljavanje mladih Europljana: Niske plaće i nesigurnost glavni razlozi

Sve više mladih Europljana seli u potrazi za boljim poslom i životnim uvjetima. Prema Eurostatu, 14,2 % ih živi izvan zemlje rođenja, a glavni razlog su niske plaće i nesigurno tržište rada. Hrvatska bilježi usporavanje iseljavanja, dok su Italija, Slovenija i Portugal pod većim pritiskom. Mladi iz BiH i Sjeverne Makedonije masovno traže izlaz iz korupcije i loših prilika. Mobilnost unutar EU-a raste uz programe poput Erasmusa, dok mladi migranti izvan bloka često zapinju u socijalnoj marginalizaciji. HRT

01.01. (22:00)

Okretanje Zapadu

Može li EU bez ruskog plina iz ukrajinskog plinovoda? ‘EU je spremna na to već dulje vrijeme’

Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku. No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina. Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. DW

27.12.2024. (17:00)

Velike glavobolje

Izazovi EU za iduću godinu: Rješavanje globalnih kriza uz vlastiti kaos

  • Pomoć Ukrajini: Osiguranje 18 milijardi eura i nastavak vojne podrške, osobito ako Trump smanji američke doprinose
  • Jačanje obrane: Uspostava koordinacije u naoružanju i nabavi među članicama, ali bez europske vojske
  • Upravljanje dugovima: Financiranje obrane, zelenih investicija i obnove kriznih regija s već preopterećenim proračunima
  • Sprječavanje trgovinskog rata: Održavanje ekonomskih odnosa sa SAD-om i Kinom usprkos prijetnjama kaznenih tarifa
  • Očuvanje jedinstva: Nadilaženje nacionalizama i političke slabosti unutar članica kako bi EU funkcionirala

DW

13.12.2024. (20:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

23.11.2024. (19:00)

Europa obećava spas prirode – ali zaboravila je kalendar i novčanik

Poražavajući izvještaj: EU zaostaje u ispunjavanju ciljeva obnove prirode

Unatoč ambicioznoj Strategiji bioraznolikosti za 2030., izvještaj BirdLifea otkriva da EU sporo napreduje u obnovi prirode. Iako Zakon o obnovi prirode postavlja dobre temelje, njegov uspjeh koče manjak financija i provedbe. Poljoprivredne prakse ostaju neodržive, morski ekosustavi slabo zaštićeni, a politička djelovanja ne prate obećanja. S postojećim tempom i resursima, ciljevi za 2030. čine se nedostižnima, unatoč hitnosti krize bioraznolikosti. Izvještaj apelira na odlučnije djelovanje i ulaganja kako bi se očuvala priroda, ekonomija i budućnost Europe. Green