17/05/2022 - Monitor.hr
17.05. (23:00)

"Znate tko se boji bijega? Tamničari"

Milena, žena koja nedostaje

Milena Benini – jedna od naših najpoznatijih i najnagrađivanijih spisateljica SF-a, prevoditeljica, urednica i teoretičarka, strašna žena ne samo u književnom, nego i najljudskijem mogućem smislu. Rođena je 1966., a preminula nakon kratke i teške bolesti prije dvije godine, nakon onog strašnog zagrebačkog potresa. Tijekom te dvije godine otkad Milena više ne piše SF romane i priče, ne reda književne nagrade na svoju policu, ne vodi radionice pisanja, ne piše o strašnim književnicama, ne govori o spekulativnoj fikciji i njenoj sposobnosti da osmisli nove i egalitarnije svjetove i društvene odnose, ne govori o sistemskim problemima našeg društva, ukratko – ne radi sve ono što je neumorno, strastveno, pametno, angažirano, skromno, štreberski, frajerski i dosljedno radila cijeli svoj život – ta Milena nedostaje mnogima. Novosti

18.05. (00:00)

Brze i kratke

  • Europski zakon koji će suzbiti monopol velikih tehnoloških kompanija trebao bi se početi primjenjivati u proljeće 2023. (Jutarnji)
  • Švedska i Finska će zajedno sutra predati zahtjev za članstvom u NATO-u. (Index)
  • Dmitrij Medvedev: Rusija neće dopustiti izbijanje Trećega svjetskog rata, ali će u slučaju napada odgovoriti izrazito snažno. (Index)
  • Rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva u RH: ima nas 3,88 milijuna; u Hrvatskoj je sve manje Srba i katolika, a više ateista i agnostika. (Jutarnji)
  • Borci iz Azovstala stigli u bivšu kaznenu koloniju u gradu Olenivki u blizini Donjecka. Ruski istražni odbor ispitat će ih u sklopu istrage o onome što Moskva naziva “zločinima ukrajinskog režima”. (Index)
  • Rusija je zatražila od svog Vrhovnog suda da ukrajinsku pukovniju Azov proglasi terorističkom organizacijom. (Index)
  • Šef EU diplomacije Joseph Borrell: Ako je Rusija stvarno izgubila 15% vojnika, to je svjetski rekord. (Index)
  • Mastercard pokreće kontroverzni program biometrijskog plaćanja u trgovinama: peglaj kartice osmijehom!(Jutarnji)
17.05. (23:15)

Zelenski: Ukrajini su potrebni živi heroji

Što će biti s vojnicima iz Azovstala koji su završili u ruskim rukama?

“Branitelji Mariupolja izvršili su naredbu, unatoč svim poteškoćama, vezali su nadmoćne neprijateljske snage na 82 dana i omogućili ukrajinskoj vojsci da se pregrupira, uvježbava još ljudstva i dobije veliki broj naoružanja iz partnerskih zemalja. Nijedno oružje neće raditi bez profesionalnih vojnika, što ih čini najvrjednijim elementom vojske. Kako bi spasio živote, cijeli garnizon Mariupolj provodi odluku vrhovnog vojnog zapovjedništva i nada se potpori ukrajinskog naroda”, stoji u objavi zapovjednika pukovnije Azov Denisa Prokopenka. “Kada ste izvršili zadatak i sačuvali maksimalan broj (vojnog) osoblja – to je najviša razina zapovijedanja i upravljanja. Pogotovo kada vašu odluku odobri najviši vojni vrh”, zaključio je Prokopenko, očito sugerirajući da je odluka o završetku daljnjeg oružanog otpora dogovorena s vrhom ukrajinske vojske. Index

17.05. (23:00)

Cijene već u eurima, plaće još u kunama

U Prelogu počelo dvojno iskazivanje cijena

Dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima počinje 5. rujna ove godine, no u kafiću Lido bar u Prelogu nisu čekali taj datum. Kao što je poznato, obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od otprilike pet mjeseci prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura. U HNB-u ističu da će dvojno iskazivanje cijena biti ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima cijene pojedinih proizvoda i ukupan iznos računa bili iskazani u objema valutama.  Na etiketama u trgovinama osim cijene u kunama i eurima, smjet će se nalaziti još samo fiksni tečaj konverzije (u punom brojčanom iznosu, dakle sa svih šest znamenki) kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Lider

17.05. (22:00)

Topovsko meso

Putinovi vojnici su jako mladi, odrasli u teškom siromaštvu i pripadnici su etničkih manjina

Velik broj ruskih vojnika poginulih u napadu na Ukrajinu vrlo su mladi, slabijeg ekonomskog porijekla i većinom su pripadnici manjinskih skupina. Rusija taji broj poginulih vojnika,otkrila je samo 498 poginulih vojnika 2. ožujka i ažurirala ga na 1351 potkraj istoga mjeseca. Od tada nisu dali više informacija. Ukrajina procjenjuje broj preminulih ruskih vojnika na 27 tisuća i iako većina zapadnih zemalja ovu brojku smatra previsokom, svakako imaju mnogo realnije procjene od same Rusije. “Moskva je vjerojatno pretrpjela gubitke od trećine kopnenih borbenih snaga koje je prikupila u veljači”, objavilo je u nedjelju britansko Ministarstvo obrane. Dodali su kako njihove procjene pokazuju da je ranjeno ili ubijeno oko 50 tisuća ruskih vojnika, većinom su u dobi od 21 do 23 godine, a njih 74 nisu navršili ni 20 godina. Regionalna analiza pokazala je da je većina mrtvih došla s juga Rusije, uključujući pretežno muslimansku regiju Sjevernog Kavkaza i središnji Sibir. Slobodna

17.05. (21:00)

Svijet se promijenio. Nema natrag

Festival europske kratke priče (FEKP) od 5. do 10. 6. u Zagrebu i Zadru

I ove godine od 5. do 10. lipnja, u Zagrebu i Zadru održat će se Festival europske kratke priče (FEKP). Središnja tema ovogodišnjeg festivala su – promjene. Pogledamo li što se u protekle dvije godine dogodilo oko nas, što se događa danas, tema se gotovo sama nameće bez obzira na to tražimo li nešto drugo i novo u politici, ekonomiji, kulturi, književnosti, jeziku, načinima na koje se odnosimo jedni prema drugima ili smo, pak, skloni zagledati se u prošlost i pitati se što smo od nje naučili i jesmo li zapravo išta naučili. Dakle, bez obzira na to zazivamo li promjene ili ih se gnušamo, svijet se promijenio. Nema nazad. Na FEKP dolaze: Hanif Kureishi, Mazen Maarouf, Jakuta Alikavazović, Andrea Bajani, Patricia Esteban Erlés, Michael Fehr, Rumena Bužarovska, Lana Bastašić, Lejla Kalamujić, Danilo Lučić… Jutarnji

17.05. (20:00)

"Onaj tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost" (Orwell, 1984.)

Kad povijesne laži postanu službene istine

Novinarka Katie Stallard u svojoj najnovijoj knjizi Dancing on Bones  opisuje kako moćnici u Rusiji, Kini i Sjevernoj Koreji koriste povijest u vlastite svrhe. Povijest, kako kaže dalje, stvara legitimitet, usko je povezana s identitetom građana i ima prednost za autoritarne vladare jer se njome može manipulirati prema potrebi. “Gospodarski uspjesi dolaze i prolaze. Povijest je ono na što se možete osloniti”, kaže Stallard. Da revizionističko shvaćanje povijesti može imati smrtonosne posljedice trenutno pokazuje ruska agresija u Ukrajini. Narativ o navodnom rusko-ukrajinskom jedinstvu koje Zapad osujećuje dio je bipolarnog svjetonazora i razmišljanja u kategorijama velikih sila, kaže Andreas Kappeler. Za Putina, samo moćne zemlje – poput Rusije, SAD-a i Kine – igraju ulogu, a “male” države poput Ukrajine nemaju svoju agendu. Velike sile su pak uključene u ideološko natjecanje koje se vodi svim sredstvima. Deutsche Welle

17.05. (19:00)

Kad ono kreću Muskove rakete na Mars?

U kojim bi slučajevima Putin mogao upotrijebiti taktičku nuklearnu bombu? Tri su scenarija

Trojica geopolitičkih stručnjaka su za politički portal Politico analizirala tri neželjena, ali moguća scenarija u kojima bi Vladimir Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje tijekom rata u Ukrajini. Prema sadašnjoj ruskoj vojnoj doktrini – koja se obično opisuje ukratko kao “eskalacija radi deeskalacije” – trojica stručnjaka drže kako bi Putin mogao odabrati nuklearnu demonstraciju sile kao upozorenje za zaustavljanje daljnje američke vojne pomoći Ukrajini. Drugim riječima, za ruskog čelnika detonacija taktičkog nuklearnog oružja sasvim je zamisliva pa i Zapad također mora malo razmisliti. Nuklearno oružje dolazi u mnogim oblicima: gravitacijske bombe, bojne glave za rakete kratkog dometa, protuzračne rakete, rakete zrak-zrak te zrak-zemlja, protubrodska i protupodmornička torpeda, pa čak i naprave za rušenje ili mine. Trojica stručnjaka smatraju da bi se taktičko nuklearno oružje moglo upotrijebiti kao upozorenje u ova tri slučaja… Slobodna

17.05. (18:00)

Brze i kratke

  • Bidenova administracija ublažava rigorozne mjere prema Kubi koje je nametnuo Trump. (Slobodna)
  • Europsko vijeće snažno podržava prijavu Švedske i Finske u NATO. (Index)
  • Rusi kažu da se predalo više od 250 Ukrajinaca. Prijete pripadnicima Azova. (Index)
  • Traju napori za evakuaciju preostalih boraca iz čeličane Azovstal, priopćila je ukrajinska vojska. Pretpostavlja se da ih je ondje još oko 600. “Nadamo se da ćemo moći spasiti živote našim momcima. Ukrajini trebaju živi heroji”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. (N1)
  • Katarina Peović: “U Hrvatskoj 80 posto građana misli da žena ima pravo na izbor. Okupit ćemo progresivnu opoziciju u Saboru kako bismo vratili pravo na pobačaj u Ustav.”(N1)
  • Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin najavio obnovu proizvodnje moskviča. (N1)
  • Nakon više od 50 godina kreću saslušanja o snimkama NLO-a. Dvojica visokih dužnosnika iz vojno-obavještajnog sektora SAD-a svjedočit će danas pred američkim Kongresom. (N1)
  • Nebo je postalo narančasto: Zbog velike pješčane oluje u Bagdadu u Iraku najmanje 4000 ljudi završilo u bolnici zbog problema s disanjem. (Jutarnji)
17.05. (17:00)

Sad je jasno zašto Finci imaju 54.000 podzemnih skloništa i bunkera

Evo zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Zbog jednog poluotoka svima klecaju koljena

Finski konzultant Tomi Ahonen analizirao je zašto se Moskva toliko boji ulaska Finske u NATO. Odgovor leži u poluotoku Kola na krajnjem sjeverozapadu Rusije koji se gotovo u cijelosti nalazi unutar Arktičkoga kruga.  Ondje je jedna je od najgušćih riznica nuklearnog oružja na cijelome planetu: ruska arktička flota u luci Murmansk ima svoje baze nuklearnih ledolomaca, u blizini su i brojne baze nuklearnih podmornica s interkontinentalnim bojnim glavama koje doslovce mogu dohvatiti drugu stranu planeta. Usto, na poluotoku je i gusta mreža zračnih baza ruske vojske, sa strateškim nuklearnim bombarderima dugog dometa kao što su Tupoljevi Tu 160, Tu 122N i Tu 95. Poluotok ima i drugu vojnu imovinu i masovno stacioniranu vojsku koja čuva golema rudna bogatstva poluotoka, od rudnika nikla i bakra, pa do hidroelektrana i ribarske industrije. Jedini je problem što je poluotok poezan s Rusijom samo jednom cestom i željezničkom prugom. Jutarnji

17.05. (16:00)

Ma je li moguće?

Neočekivan utjecaj videoigrica na dječji IQ

Istraživanje je provedeno nad 9855 američke djece, u dobi od 9 i 10 godina. U prosjeku, djeca su provodila 2,5 sata dnevno gledajući TV ili online video, jedan sat igrajući video igre, a pola sata družila su se putem interneta. Istraživači su dvije godine kasnije provjerili nove podatke za više od 5000 te djece. Pokazalo se da djeca koja više vremena od uobičajenog provode uz videoigre imaju za 2,5 IQ boda veći rast kvocijenta od prosjeka. “Digitalni mediji definiraju današnje djetinjstvo, ali su njegovi kognitivni učinci nejasni i o njima se žestoko raspravlja”, pišu istraživači u radu, objavljenom u časopisu Scientific Reports. “Vjerujemo da bi studije s genskim podacima mogle razjasniti uzročne tvrdnje i ispraviti tipično neobjašnjenu ulogu genskih predispozicija.” Bug

 

17.05. (15:00)

Lovci u mutnom

Poruka iz Berlina: Milanović i Erdogan žele iskoristiti rat u Ukrajini

Predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) za DW govori o mogućoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO. Kakav je stav njemačke vlade o proširenju Schengena i ulasku Hrvatske? – One zemlje koje žele postati dijelom Schengena moraju ispuniti određene uvjete. Sve je to na dnevnom redu. Ali ništa se neće dogoditi nepromišljeno ili preuranjeno. Jedna je stvar jasna: kada ste u krugu tih zemalja, morate biti pouzdan partner. Prihvatom novih članica se pomiču vanjske granice Schengena. I tu postoje visoke prepreke. Zato ne bismo sad trebali biti hektični, ne bismo trebali ni juriti u stilu: eto, sad je rat u Ukrajini pa hajde da ovo na brzinu riješimo. Ova je tema ipak previše kompleksna. Deutsche Welle

17.05. (14:00)

Digitalni euro

Europska središnja banka priprema za 2026. godinu – stablecoin

Hrvatska će, kao što znamo, prvoga dana 2023. godine uvesti euro kao službenu valutu i njome zamijeniti kunu. Kako sada stvari stoje, već tri godine nakon toga taj bi euro mogao dobiti i svojeg digitalnog “dvojnika” stablecoin koji se razvija u Europskoj središnjoj banci (ECB). Digitalni euro omogućit će veću stabilnost i neovisnost monetarnog sustava Europske unije te će povećati efikasnost sustava digitalnih plaćanja, najavio je Fabio Panetta, član Izvršnog odbora Europske središnje banke. Bug

17.05. (13:00)

Dosad oko 30.000 ljudi

Izbjeglice iz Putinove Rusije u Beogradu nailaze na – Putinove pristaše

Rusima nije potrebna viza da dođu u Srbiju. Srbija kao kandidat za članstvo u EU-u koji se koleba između Istoka i Zapada nije uvela sankcije EU-a Rusiji, državna aviokompanija Air Serbia još uvijek leti za Moskvu i Sankt Peterburg. Ipak, novopridošli imigranti, za razliku od onih koji dolaze u zapadnoeuropske zemlje, u rusofilnoj Srbiji skoro da ne nailaze na suzdržanost – i ne moraju se nikome pravdati za Putinov rat, koji oni ionako najčešće odbacuju. Umjesto toga njih muči potpuno drukčiji fenomen koji dovodi do sukoba: izbjeglice iz Putinove Rusije u Beogradu nailaze na – Putinove fanove. Deutsche Welle

17.05. (12:00)

"Mi smo trn u oku Vladimiru Putinu"

Pripadnik Azova u intervjuu francuskom filozofu Levyju: “Ukrajinski narod nas gleda. Dok god se mi držimo, držat će se i oni”

– Naša je prednost što smo mobilni. Mi znamo svaki tunel, svaku prostoriju i svako sigurno mjesto na području od 12 četvornih kilometara. To je naš teritorij. (…) Naš otpor Ruse izluđuje. Da nije do nas, još 9. svibnja bi proglasili pobjedu u Mariupolju. Mi smo trn u oku Vladimira Putina, kost u njegovom grlu, simbol svega onoga što želi uništiti. Jesmo li za svijet heroji? Znam da ljudi tako govore, ali mi smo samo vojnici koji imaju svoje naredbe i izvršavamo ih – kazao je mladi zapovjednik Samoilenko. Jutarnji

17.05. (11:00)

Bunt-aranžman na jugu i istoku Europe '80-ih

Reinterpretacija stvarnosti bez rušenja režima – postpunk iza Željezne zavjese

Jugoslavija je s obzirom na rock bila najliberalnija među socijalističkim zemljama. Posebno u usporedbi sa Sovjetskim Savezom u kojem su vlasti na rock reagirale represivno različitim dekretima i zabranama, DDR-om u kojem je punk bio ilegalan do kraja 1980-ih i Čehoslovačkom u kojoj su rock glazbenici koji su htjeli javno nastupati morali položiti prekvalifikacijski ispit koji je uključivao i poznavanje marksizma i lenjinizma, a borba protiv punka bila je prioritet tajne policije. (…) U Rusiji prije Gorbačovljeve ere počela je nicati impresivna scena, i to ondje gdje bismo to najmanje očekivali. Izolirani sibirski industrijski gradovi koje su gradili zatvorenici gulaga, udaljeni tisućama kilometara istočno od Moskve, u ’80-ima postali su epicentri sovjetske postpunk scene. Janka Djagileva pripadala je sibirskoj underground postpunk sceni, a u svojoj je glazbi kombinirala punkersku žestinu i kontemplaciju prisutnu u tradicionalnoj ruskoj glazbi. Novosti

 

17.05. (10:00)

Kako sačuvati obraz Rusiji i ne uprljati ruke?

Europa u dilemi: “Što ako Kijev doista pobijedi? Tek to bi bio golem problem”

Strahuje se da bi pobjeda Kijeva mogla destabilizirati Rusiju, čineći je još nepredvidljivijom i pomičući normalizaciju energetskih veza s Europom još dalje. Stoga Zapad potiho zagovara rješenje sukoba koje će Moskvi “sačuvati obraz”, makar to Ukrajinu koštalo dijela teritorija. Emmanuel Macron izjavio je da će Europa nakon postizanja mira morati izgraditi “nove ravnoteže sigurnosti” – što je fraza koja pali alarm u srednjoj i istočnoj Europi jer ju  smatraju kodom za nagrađivanje Putina. Nije li neobično da su čelnici tri najveće zemlje EU usvojili gotovo identični stav o mirovnim pregovorima baš onda kada Kijev ima prednost u borbi? To upućuje na pokušaj EU da izvrši pritisak na Kijev kako bi pristao na pregovore. No, Volodimir Zelenski je jasan: “Želimo da ruska vojska napusti našu zemlju – mi nismo na ruskom tlu. Nećemo pomoći Putinu da sačuva obraz plaćajući to našim teritorijem.” Slobodna

17.05. (09:30)

Sponzorirana vijest

SELCE – 2 noćenja za do 3 osobe za 399 kn


Ponuda uključuje 2 noćenja za do 3 osobe u Apartmanima Pobor 3* u slatkom Selcu za 399 kuna umjesto 780 kuna. Ako vas je troje ispadne manje od 10 eura za noćenje po osobi. Udaljenost od plaže i centra: 400 m iliti cca 6 minuta hoda. Opremljenost apartmana: spavaća soba s bračnim krevetom, kauč na razvlačenje, kuhinja, kupaonica, Wi-Fi, klima, perilica za posuđe, velika terasa ispred apartmana u prizemlju. Korištenje je moguće kroz cijeli lipanj i rujan. Za više detalja posjetite Ponudu dana.

17.05. (09:00)

Brze i kratke

  • Iz Azovstala evakuiran dio ranjenih Ukrajinaca, 10 autobusa odvezlo ih u Novoazovsk pod kontrolom proruskih pobunjenika. Moskva tvrdi da je postigla primirje, ukrajinski dužnosnici to ne potvrđuju. (HRT)
  • Svijet ovisi o ruskom i ukrajinskom izvozu hrane pa bi rat u Ukrajini mogao potaknuti glad i izbjegličke migracije, pogotovo u siromašnim zemljama. (N1)
  • Austrija ne planira ulazak u NATO savez, no nije politički neutralna: “Neutralnost ne postoji u slučaju vojne agresije”. (N1)
  • Turska neće dopustiti ulazak Švedske i Finske u NATO zato što su “skandinavske zemlje utočišta za terorističke organizacije”. (N1)
  • McDonald’s odlazi iz Rusije nakon 32 godine. U ožujku su ih zatvorili, a sada će restorane u Rusiji prodati lokalnom kupcu i zadržati zaštitni znak. (N1)
  • Ukrajinsko ministarstvo obrane: Rusi se sami ranjavaju samo da bi pobjegli iz vojske. (Index)
  • A on, kao, ne širi paniku: Ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin komentirao lažne dojave o bombama diljem Beograda: “To su hakerski napadi iz europskih centara za hibridno ratovanje čija je svrha širenje panike”. (Index)
  • Pandemija je bila okidač: Sve više ljudi traži psihološku pomoć (N1)