U Zagrebu je danas predstavljena Znanstveno-razvojna incijativa ZRIN. Riječ je o nevladinoj, nestranačkoj i neprofitnoj organizaciji koja će funkcionirati kao znanstvena i stručna platforma ‘za razvoj i unaprjeđenje Hrvatske kroz aspekte svih bitnih javnih politika s ciljem ostvarenja ekonomske paradigme i inkluzivnih političkih institucija’, a čiji je predsjednik Damir Vanđelić. Dok Nacional piše da je time počeo političku kampanju, Lider piše o tome što su govorili na predstavljanju. Iz inicijative ukazuju na brojne probleme u Hrvatskoj s naglaskom na idejama za promjene: korupcija počinje od nas samih, a završava na tome da se korupcijom danas mora služiti i ‘mali čovjek’ ne bi li došao do nečega na što ima potpuno legitimno pravo. Nužno da je građani shvate da promjena dolazi od njih samih, dakle, od trenutka kada idu k liječniku i razmišljaju hoće li mu nositi poklon…
Na promišljanje o ovoj problematici “okidač” je bio podatak da su hrvatski poslodavci, unatoč činjenici da su se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje krajem travnja 118.922 osobe vodile među nezaposlenima željnima rada, tijekom minulog mjeseca od MUP-a dobili više od 21 tisuću novih dozvola za zapošljavanje stranaca, među kojima su u progresivnom porastu oni iz Nepala, Indije, Filipina… Što je stvarni razlog tolike armije službeno nezaposlenih, koji se kroz prijavu Zavodu za zapošljavanje smatraju osobama koje traže posao, a poslodavci ne mogu doći do domaćih radnika pa posežu za strancima? Na to pitanje nema jednoznačnog i posve pouzdanog odgovora. Kroz minuli travanj od 10 oglašenih slobodnih radnih mjesta poslodavci su uspjeli popuniti samo sedam dok su tri radna mjesta i dalje ostala prazna jer nije bilo zainteresiranih radnika traženih zanimanja. Možda i zato što je unutar sustava, naročito kod malih poslodavaca, previše “sivog”. Slobodna
Njime se želi uspostaviti efikasnije upravljanje i nadzor u zdravstvenom sustavu. Povećat će se učinkovitost i transparentnost cjelokupnog zdravstvenog sustava, omogućiti digitalna razmjena podataka s nacionalnim i međunarodnim institucijama te interoperabilnost na svim razinama. Također, omogućit će lakšu komunikaciju prema vanjskim korisnicima, visoku dostupnost podataka nužnih za upravljanje poslovnim procesima i izvješćivanje. Poslovni
Iako je prošlog mjeseca, kada je Rusija (zakašnjelo) otplatila dug investitorima, djelovalo da će izbjeći dugo očekivano neplaćanje u stranoj valuti, sada se ispostavilo da Rusija pri plaćanju nije uključila 1,9 milijuna dolara kamata nagomilanih tijekom razdoblja od 30 dana. Ukoliko se zaista dogodi da Rusija ne podmiri svoj dug, bit će to njezino prvo neispunjenje obaveza u stranoj valuti nakon 1918. godine i to jer su sankcije onemogućile Moskvi da pristupi sredstvima za plaćanje svojih stranih kreditora koja su pohranjena u američkim bankama. Ako ih ne podmiri, mogli bi izgubiti sposobnost zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala na nekoliko godina. Lider
Česi radije kupuju stanove u Hrvatskoj na Jadranu nego vikendice u vlastitoj domovini. Navodi to njihov medij iDnes, kojem su češki agenti za nekretnine potvrdili da je u Hrvatskoj još uvijek moguće pronaći apartman na moru po cijeni nižoj nego što košta kuća za odmor u Češkoj. Na Jadranu se apartman može kupiti već za 2600 eura po kvadratu, a kvadrat stana u Pragu košta 4900 eura. Cijene nekretnina u Češkoj udvostručile su se u posljednje dvije godine, a prema podacima Eurostata, samo lani je taj rast iznosio 25 posto, najviše od svih zemalja članica EU-a. Interes Čeha za nekretninama u inozemstvu povećao se tijekom pandemije, a osim u Hrvatskoj, traže ih u Portugalu, Španjolskoj i Italiji. Tportal
Telegram se općenito, uz aplikaciju Signal, smatra sigurnijim kanalom za komunikaciju od primjerice Facebook Messengera i WhatsAppa, koji je također u vlasništvu Mete (iako sve navedene aplikacije korisnicima danas nude uslugu enkriptiranog tj. šifriranog komuniciranja). Osim što funkcionira kao aplikacija za privatno dopisivanje, Telegram ima i elemente društvene mreže. Početkom rusko-ukrajinskog sukoba, Telegram je postao sve popularnija aplikacija putem koje su se diseminirali nemoderirani ‘apdejtovi’ o ratu. Iako ga koriste i mnogi Rusi, aplikacija je jako popularna u Ukrajini. Zbog nedostatka moderacije sadržaja, postale su centralno mjesto za širenje teorija zavjere poput QAnona, kao i drugih ekstremno desnih grupa koje promoviraju desne ideje (Guardian, Politico), ali i propagandnog sadržaja. Faktograf
Francuska u službenoj upotrebi zabranila engleske izraze poput eSports, gaming ili streaming
SAD je najguglanija država u čak 45 od 190 zemalja, a među najguglanijima je i Hrvatska
Od idućeg će tjedna cijene svih dizelskih goriva otići gore za čak 90 lipa po litri dok će benzin poskupjeti za oko 70 lipa po litri. Pun spremnik dizela od 50 litara, koji sada košta oko 650 kuna, otići će na oko 700 kuna. Ništa bolje neće proći ni vlasnici benzinaca jer će prosječan tank, koji sada košta 7Koje je opravdanje za novi rast cijena goriva, koje će sasvim sigurno gurnuti inflaciju u dvoznamenkasti teritorij, nije posve jasno, no može ga se povezati s izglasavanjem novog paketa sankcija EU-a Rusiji, kojim se zabranjuje uvoz nafte brodovima.00 kuna, otići na 750 kuna ili tek nešto manje od okruglih sto eura. Plavi dizel bi poskupljenjem od 90 lipa došao na razinu od 9,9 kuna po litri. Tportal
Elementarna, tekuća živa, ako se proguta, neće nanijeti veće štete od proljeva. Ako vam se pak živa prolije, odmah je pospite sumporom, jer živine su pare izuzetno otrovne. Otrovne su i živine soli. Toksikologija jasno kaže da nam svakodnevno uzimanje do 30 µg metilžive ne može naštetiti, ili – drugim riječima – ne smijemo je imati više od 20 µg/kg u krvi i 5 mg/kg u kosi. Trideset grama ribe dnevno, ako se jede svaki dan, ne može ni na koji način nauditi. No ribe tako zatrovane živom nema: žive se u ribi ima obično deset, pa i više puta manje. Iznimka je jedino sabljarka, za koju su izmjerene srednje vrijednosti blizu 1 mg/kg. Riba je nadasve zdrava hrana, ali i zdrava hrana može biti nezdrava. Ne valja jesti ribu svaki dan, a to – kako pokazuju statistike o potrošnji ribe u našoj zemlji – ionako nitko ne čini. Nenad Raos za Bug.
Kraljica Elizabeta slavi 70 godina na britanskom tronu
Religioznost je lijek za naše egzistencijalne traume, no taj lijek je lijek za djecu koja nikada neće odrasti. Ovoga sam svjestan svaki put kada namjerno kritiziram religiju. Tada mi se uvijek javi neko veliko dijete koje ima potrebu osvetiti mi se zbog toga što mu remetim terapiju. Preda mnom se tada nalazi infantilno stvorenje koje odustaje od vlastite profesije, neovisno je li riječ o pravniku, liječniku, svećeniku, sveučilišnom profesoru ili zemljoradniku. Tada znanje nestaje kako bi na njegovo mjesto stupila nesvjesna egzistencijalna trauma. Sasvim je razumljivo da istraumatiziranom velikom djetetu struka ništa ne znači, ono se pretvara u ministranta osvetnika kojemu je poremećena terapija njegove egzistencijalne traume. Marko Vučetić za Autograf.
Tvornica je i dalje u vlasništvu Grada Zagreba te je nedavno najavljena obnova. Do urušavanja je došlo na jednom od objekata, koliko znamo zbog dotrajalosti. Tim više je važno da krenemo u revitalizaciju stare industrijske baštine. Budući da je tvornica dosta dugo prazna, Grad ne očekuje materijalnu štetu. Živalj je istaknula da će prostori do obnove biti ograđeni i pod ključem. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u intervjuu za Hinu povodom godinu dana na vlasti najavio je revitalizaciju Gredelja u sklopu velikog projekta Paromlin. To je projekt koji će cijeli prostor tog dijela grada u Trnju promijeniti. To otvara prostor za revitalizaciju cijelog Gredelja, a krenuli smo i s pripremama vezano za zemljište Zagrepčanke i Bloka Badel. Idemo revitalizirati zemljišta koja su nekoliko desetljeća bila ‘mrtvi kapital’ Grada. Nacional
Filipović nije došao na mjesto ministra s dobrim imidžem. Dobar glas izgubio je nesmotrenostima u vrijeme kampanje za gradonačelnika Zagreba. A onda su mediji jedva dočekali njegovu priču da 20 minuta u SAD-u nije prešao cestu jer nije znao za tipku na semaforu. Imidž ne mora biti istina, ali je činjenica. No, u ministarskom razdoblju nije mu se dogodio niti jedan gaf koji bi medijima dao štofa za nastavak serijala. Za nadati se da povoda za ismijavanje novi ministar više neće davati. No to je manji dio izazova. Veći je problem što se Davor Filipović uselio u ministarstvo koje nalikuje čudnovatom kljunašu. Kao i prethodnici mu, Filipović upada u zamku da većinu vremena odvaja za energetiku, a industrija opet ostaje po strani. Nedavno se iz ministarstva moglo čuti da se priprema industrijska strategija koja će se temeljiti na reformi pravosuđa i obrazovanja. Poznavajući stavove Filipovića kao profesora, posebno ćemo pratiti hoće li se usuditi suprotstaviti se takvom tragikomičnom i s realnošću posvađanom pristupu. Miodrag Šajatović za Lider.
Hotel Lero 4* nalazi se na 5 minuta pješke od plaže Miramare i 15 minuta pješke od povijesne jezgre Dubrovnika i uvale Lapad. Korištenje u terminu do 30.6.2022. Birate polupansion za 2 osobe (+ dijete do 7 godina) u trajanju:
Hotel ima dva restorana, piano bar, pool bar uz vanjski bazen i malu besplatnu teretanu. Više detalja na Ponudi dana.
Psihijatar dr Ante Bagarić u razgovoru za Slobodnu: Svu agresiju koja je prirođena čovjeku, obiteljima, malim i velikim grupama, mi smo kao civilizacija pustili da izađe vani te bude silno podržavana i razvijana. Ne pristupamo tome kao nečemu nedozvoljenom ili kažnjivom. Razvijamo podršku nasilju i agresiji i onda se čudimo što je jučer netko pobio devetnaestoro male djece u nekoj američkoj osnovnoj školi. To se događa zato što u društvu razvijamo vrlo destruktivne odnose, ne prihvaćamo druge i drugačije od nas nego razvijamo jednu narcističku, vrlo nezrelu ideju. Potičemo jednu navijačku skupinu protiv druge, jednu grupu ljudi protiv druge, ateiste protiv teista, muškarce protiv žena, Zagreb protiv Splita, desnicu protiv ljevice… Ne prihvaćamo da je za vjernike sjajno da u svom društvu imaju jednog ateista, da im on prikaže kako to živi čovjek koji uopće ne vjeruje u Boga…
Na poslovne bi sastanke uskoro mogli slati svoje avatare
Zaštitu od prisluškivanja nudi nova tehnologija, nazvana Neural Voice Camouflage. Dok razgovarate, ona u pozadini generira prilagođeni audio šum, zbunjujući pritom umjetnu inteligenciju koja transkribira snimljene glasove. Strategija koristi strojno učenje u kojem algoritmi pronalaze obrasce u podacima kako bi podesili zvukove tako da ih UI, ali ne i ljudi, pomiješa s nečim drugim. U suštini, koristite jednu umjetnu inteligenciju da prevarite drugu. Međutim, proces nije tako jednostavan kao što zvuči. Program proizvodi zvukove koji remete niz mogućih fraza koje bi mogle uslijediti. Ljudskim slušateljima audio kamuflaža zvuči poput pozadinske buke i nemaju problema s razumijevanjem izgovorenih riječi. Ali strojevi ostaju zbunjeni. Bug