HAZU je pronašao svoju svrhu u tome što nižim nacionalističkim vulgarizmima osigurava što veću akademsku težinu. Poruka odaslana vladajućoj garnituri ne razlikuje se od one koju bi isporučio prosječni hrvatski korisnik šanka nakon četvrtog piva, osim što je uredno kuvertirana, protokolirana i ukrašena znamenitim pečatom. (…)Hrvate ne zanima kako je raditi i djelovati pod stalnim diktatom falsifikata. Apele najvećih hrvatskih umnika uporno bagateliziraju. Sudbinski manifesti o državnoj opstojnosti im ulaze na jedno, a izlaze na drugo uho, smješteno na donjem dijelu leđa. Kao da kažu: hajde što nas u stanje stresa i grozničavosti neprestano dovode režimski mediji, hajde što nas paranojom, strahom i bijesom filuju nezasitni političari, ali da nacionalnu mobilizaciju obavlja ansambl mumija iz HAZU-a… e, to je već suviše groteskno.. (…) Rezultat silne brige za nacionalne interese je da nikakav interes za HAZU ne pokazuju oni o čijem interesu HAZU brine. Nacija bi preživjela bez svoje Akademije, ali Akademija bez svoje nacije ne bi.  Viktor Ivančić

Mediteranske zemlje na glavnim migrantskim rutama prema Europi ove godine mogu očekivati više od 150.000 izbjeglica zbog novog migrantskog vala iz Afrike i Bliskog istoka uzrokovanog nestašicom hrane i gladi zbog ruske agresije na Ukrajinu. Nestašica pšenice i drugih žitarica mogla bi utjecati na 1,4 milijarde ljudi, upozorio je krizni koordinator UN-a Amin Awad. Dodao je da su nužni dodatni pregovori za deblokiranje luka u Ukrajini kako bi se izbjegla glad i masovne migracije diljem svijeta. (N1)

• Ukrajina odbacila poziv francuskog predsjednika Macrona da se “ne ponižava Rusiju u ime diplomacije” te upozorila kako takav prijedlog “ponižava Francusku”. “Rusija ponižava samu sebe. Usredotočimo se na to kako  postaviti Rusiju na njezino mjesto. To će nam donijeti mir i spasiti živote”, zaključio ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. (Index)
• Kijev naveo tri uvjeta za nastavak pregovora s Rusijom: “Dok ne dobijemo oružje u punoj količini, dok ne ojačamo svoju poziciju i dok ne potisnemo ruske trupe što je dalje moguće od granica Ukrajine, nema smisla voditi pregovore”, izjavio je Kuleba. (Index)
• Anketa: Građani za kaos na A1 krive navijače Torcide, većina opravdava reakciju policije. (N1)
• Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s Pridea poručio Markić i Batarelu: Ne bojim se vaših tužbi. (Index)
• INA demantira tvrdnje Greenpeacea: “Nema propuštanja plina s potonule platforme Ivana D” (Jutarnji)
• Mili Poljičak s Litavcem Edesom Butvilasom osvojio naslov u juniorskim parovima na Roland Garosu nakon što su u subotu u finalu sa 6-4, 6-0 pobijedili Peruance Gonzala Buena i Ignacia Busea. (HRT)
• Veliki požar na 20 km od Atene brzo se širi zbog jakog vjetra, dio stanovnika evakuiran. (Index)
• Institut za rat objavio nove podatke: Rusi će ubrzati operaciju. Ogromni problemi za ruske trupe u Ukrajini. Šojgu dao Čečenima nove zadatke. (Index)

New: Russian Defense Minister Sergey Shoigu claimed that #Russian forces will “accelerate” the “special military operation” in #Ukraine in a meeting w/ Chechen Leader Ramzan Kadyrov on June 3, though they are unlikely able to do so.

w/ @criticalthreats: https://t.co/5Ry8A6dEyp pic.twitter.com/sEXvRXj3Rj

— ISW (@TheStudyofWar) June 4, 2022

Godišnja proizvodnja plastike na putu je da dosegne 1,2 milijardi tona do 2060., dok će plastični otpad premašiti milijardu tona, po podacima OECD-a. Mikroplastika je otkrivena u ribama u najdubljim područjima oceana i u ledu na Arktiku. Procjenjuje se da plastični otpad uzrokuje smrt više od milijun morskih ptica i više od 100.000 morskih sisavaca svake godine. – Zagađenje plastikom jedan je od najvećih ekoloških izazova 21. stoljeća, nanoseći dalekosežnu štetu ekosustavima i ljudskom zdravlju, rekao je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann. (HRT)

Invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu pokazala je svijetu da Rusija koja odluči ponovno se visoko uzdignuti nužno znači imperijalističku Rusiju. To je oživilo i rasprave o tome treba li Rusiju ‘dekolonizirati’ ili možda ‘defederalizirati‘ kako bi zatomila svoje imperijalističke ambicije i obuzdala svoju vojnu prijetnju, navodi u svojoj analizi Leonid Beršidski, novinar i komentator Bloomberga. Korištenjem istih povijesnih točaka koje koristi Putin kako bi opravdao ruske imperijalne ambicije bilo bi moguće okrenuti glavno ideološko oružje protiv njega. Istodobno, dosadašnja vojna akcija u Ukrajini pokazuje da se ruska vojska muči s opskrbom svojih vojnika i učinkovitom borbom na golemom ukrajinskom prostranstvu. Stoga se autor pita što bi Putin učinio s višestrukim secesionističkim pobunama u zemlji tako golemoj kao što je Rusija. Jutarnji

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov doputovat će u dvodnevni posjet Srbiji 6. i 7. lipnja, javili su u petak ruski i srbijanski mediji pozivajući se na glasnogovornicu Ministarstva vanjskih poslova Rusije Mariju Zaharovu. Posjet Lavrova dolazi u vrijeme pritisaka zapadnih zemalja i Europske unije na Srbiju da se pridruži sankcijama međunarodne zajednice Rusiji, a najavu njegova dolaska prate i poruke državnom vrhu iz srbijanske oporbe da je posjet neprimjeren dok traje ruska agresija na Ukrajinu. „Komplicira se, svakako se komplicira… Nisam još spreman govoriti o tome, ali da – komplicira se, pitanje je kako će doći… vidjet ćemo“, mucao je Aleksandar Vučić. Rusi ovim posjetom žele poručiti: „Ovo je naše interesno područje“ i na svoj način pokušavaju “obilježiti teritorij”, tvrdi Aleksandar Popov. Jutarnji

“Ovo bi se moglo odužiti još dva do šest mjeseci“, rekao je Mihailo Podoljak u intervjuu za oporbeni ruski portal Medusa kasno u petak. Rekao je da je ključni faktor u trajanju rata količina zaliha oružja, a drugi je čimbenik raspoloženje u Europi, Ukrajini i Rusiji koje bi se moglo promijeniti tijekom vremena. Upozorio je da teritorijalni ustupci Rusiji neće okončati rat. Neki gradovi, poput Mariupolja i sada Sjeverodonjecka u kojima se vode najžešće borbe, zapravo više ne postoje, rekao je. Tportal

• Zapad šalje oružje Ukrajini: bacače raketa, tenkove, haubice, projektile. (Index) Rusi kod Odese srušili avion pun oružja. (Index)
• Rusi dižu u zrak mostove preko rijeke Severski Donjec kako bi spriječili isporuku vojne i humanitarne pomoći. (Index)
• Ukrajina kontrolira polovicu ključnog istočnog grada Sjeverodonjecka nakon što je ponovno zauzela 20% teritorija koji je izgubila od ruskih snaga, izjavio guverner regije Luhansk Serhij Haidaj. (Index)
• Dmitrij Kovtun, jedan od dvojice Rusa koje je Britanija optužila za trovanje kritičara Kremlja Aleksandra Litvinjenka u Londonu 2006., umro je od Covida-19 u moskovskoj bolnici. (Jutarnji)
• Macron: Rusiju se ne smije ponižavati unatoč Putinovoj povijesnoj pogrešci. (Index)
• U jednom danu najavljena četiri velika poskupljenja: goriva, telekom usluga, grijanja i registracije auta. (N1)
• Zagreb: Uskoro počinje okupljanje sudionika 21. zagrebačkog Pridea. Tramvaji ne voze centrom. (N1)
• Politička kriza u Švedskoj nakon turskog ultimatuma: “Ako vlada učini ustupak Erdoganu, s kojim se ne slažem, mogla bih podržati glasanje o nepovjerenju ministru pravosuđa”, izjavila švedska političarka kurdskog podrijetla Amineh Kakabaveh. Predsjednica švedske socijaldemokratske vlade Magdalena Andersson zaprijetila ostavkom “bude li u parlamentu izglasano nepovjerenje ministru pravosuđa Morganu Johanssonu”.(Index)
• Rusi pogodili crkvu iz 16. stoljeća u Donjecku. (Index)

In Donetsk Oblast, Skete of All Saints of Sviatohirsk Lavra which belongs to the Moscow Patriarchate caught fire due to Russian shelling. No casualties are reported yet, say Ukrainian Orthodox Church and an officer of the Ukrainian Armed Forces pic.twitter.com/eVgJdluajG

— Hromadske Int. (@Hromadske) June 4, 2022

“Kada se ide na planinu treba se za nju pripremiti, treba znati kuda se ide, koliko će se na planini boraviti. Trebate se slojevito obući i obuti čvrste planinarske cipele, ponijeti kutiju prve pomoći, napunjeni mobitel, dosta kalorične hrane i izotoničkih napitaka. Obavezno uvijek nekome javite i obavijestite kamo idete. Važno je i da na planinu nikada ne idete sami“, istaknuo je HGSS-ov spasilac Mario Šaban. Prisjetio se i akcije spašavanja korejskoga turista u Nacionalnom parku Plitvička jezera. “Turist je fotografirao preko ruba i pao dolje. Visio je na granama, držao se za njih kao mačak. Kad sam sišao po njega, u akciji spašavanja morao sam polomiti dosta grana, a on me je u jednom trenutku pitao: ‘Pa kako? Vi lomite grane, a ovo je nacionalni park?’“. Slobodna

U nedostatku radnika tvrtke su se morale okrenuti robotima kao rješenjima kako bi popunile praznine u proizvodnim linijama, a nakon što su roboti odavno usvojeni u proizvodnji u automobilskoj industriji, sada svoj put nalaze i kod proizvođača elektronike, prerade hrane, skladištenja. – Sve više industrija prepoznaje da je robotika ta koja može preokrenuti pad produktivnosti i popuniti ponavljajuće poslove koje ljudi ne vole i ne žele raditi – kaže Jeff Burnstein predsjednik Udruge za naprednu automatizaciju. (…) Izvješće o budućnosti radnih mjesta iz 2020., koje je naručio Svjetski gospodarski forum, pokazalo je da 43 posto anketiranih poduzeća namjerava smanjiti radnu snagu zbog integracije tehnologije. Procjenjuje se da bi 85 milijuna radnih mjesta moglo biti ugašeno do 2025., no izvješće također predviđa da će broj novih ‘poslova sutrašnjice’ nadmašiti broj ugašenih ‘starih’ poslova. Lider

– Dugo sam razmišljala o ovome. Nije bilo lako donijeti tako važnu odluku, a korona je bila „točka na „i“. Meni osobno, a i nekim mojim prijateljima poput Rebece jednostavno se ne sviđa njemački sustav. Previše je materijalizma – sve se gleda kroz novac, a mi želimo sebi i svojoj djeci omogućiti normalan život – da žive u prirodi i s prirodom i tako ih odgajati. S druge strane, ne želimo neke obveze koje sustav nameće, ne bismo htjeli cijepiti djecu, cijepiti ih protiv korone ili primjerice nositi maske. Za neke stvari nas sustav ne prisiljava, ali okruženje je takvo da nas se diskriminira, ako mislimo ili postupimo drugačije. Iz toga razloga u zadnje dvije godine djecu nismo slali u školu – dodaje Sara. Najesen bi osmero djece pristiglih iz Njemačke ipak moglo krenuti u prisojačku školu. Do tada, uz učenje jezika na svome ranču, čuvaju mlađu djecu i koze, uređuju kuću i okoliš te pripremaju jela. – Svi misle da je u njemačkoj „super life“, ali tamo se živi „na kredit“, sve jako puno košta. Ovdje se živi mirnije, ljudi međusobno razgovaraju i imaju vremena sjesti i piti kavu. Naša iskustava su ovdje samo pozitivna, svi su pristupačni. Slobodna

U ovom stoljeću ‘čisti’ političari na premijerskoj poziciji (osim kratkotrajnog i nesamostalnog Tihomira Oreškovića) udaljili su se od svih korporativnih pravila i ministre biraju ponajprije po ključu njihova stranačkog rejtinga i svojih osobnih preferencija. A ti kriteriji vrlo su često u suprotnosti sa sposobnostima. Zato se sve manje ministara bira temeljem sposobnosti i zato se nikoga ne smjenjuje zbog nesposobnosti. Čak i Darko Horvat, koji dvije godine nije ni pokrenuo obnovu Zagreba, nije otišao iz Ministarstva graditeljstva zbog nerada, nego je podnio ostavku tek nakon što je uhićen. Lider

– Ljudi dragi, u Ukrajini nije igra, tamo je ozbiljan rat. Kad pričam s nekim zapovjednicima obrane Vukovara – pogotovo s jednim od njih kod našeg prijatelja, na obali, pod smokvom – i kad im kažem koliko u Ukrajini traje granatiranje, oni su svi u šoku. U ožujku, kad sam bio u Kijevu, topničko granatiranje Irpinja i Buče trajalo je po pet-šest sati bez prestanka, kaže Šeler. (…) Jesu li, pitali smo Šelera, pripadnici Azova iznevjereni od ukrajinskih vlasti na čelu s Volodimirom Zelenskim? – Sasvim sigurno jesu. U svakom slučaju. Kad sam bio u Kijevu, u drugoj bojni, pričao sam s Bileckim, prvim zapovjednikom Azova, i drugim dečkima. Već tad je bilo puno upitnika jer Mariupolj je pao u okruženje u roku od tri dana od početka invazije. Netko je s ukrajinske strane skinuo minska polja kroz koja su Rusi prošli. Herson je praktički predan bez borbe. Melitopolj, Berdjansk bez ispaljenog metka. Čudno je sve to, tim više što nije tajna da je jedini tko je od početka opsade Mariupolja pomagao Azovu bio general Kiril Budanov, načelnik obavještajne službe Ministarstva obrane. Slobodna

U svim zemljama svijeta u miru je ubojstvo zakonom najstrože kažnjivo, u ratu ono postaje legitimno sredstvo kojim se postiže određeni cilj. Ono je prihvatljivo, poželjno i logično. Mrtvi se prebrojavaju, njima se licitira, kad je u pitanju naša strana brojke su tragične, kad je u pitanju protivnička strana, one su razlog za slavlje. Zločin nije samo ispaliti raketu, zločin je proizvesti raketu. Svijet više nije ni globalno selo, on je globalni dnevni boravak. Na jednoj strani netko kihne, na drugoj se netko prehladi. U takvim okolnostima svaki rat je civilizacijski poraz, on je poraz svih. Odustajanje od nasilja, konačno odustajanje od ratovanja, najvažniji je zadatak čovječanstva. Ako čovječanstvo ne nađe način da riješi taj problem, sve ostalo je besmisleno. Uzalud učimo povijest, bavimo se umjetnošću, zaludu nam znanost i sve plemenite vještine koje smo svladali, zaludu školujemo djecu, ako je sve to, uvijek, na volju nečijoj mahnitosti. Ako taj problem ne riješimo, zaista nemamo budućnosti, ona je samo tragično ponavljanje prošlosti, kaže Bošnjak. Novosti

Ima različitih istorija. Neke su mrke i ozbiljne kao pečat – eno, recimo, nemačka ili poljska – a nekima, opet, samo zajebancija na umu. Hrvatska istorija, recimo, poznata je kao veliki zajebant, (…) ali najveći živući zajebant ipak je istorija Srba. – Lako je vama da se zajebavate, vi imate posla dva-tri puta u veku, a Srbima svaki dan istorijski – nastavi srpska istorija i strusi niz grlo dve stare šljivovice pa strese glavom. – Da mi je jedan dan da budem istorija Islanda, pa da se odmorim ko čovek. Toliko sam sluđena od posla, šta da vam kažem, da sam istorijski razgovor Aleksandra Vučića s Vladimirom Putinom oko sankcija Rusiji i prodaje ruskog gasa Srbiji namestila juče, u sredu, umesto danas, u četvrtak. – A što danas? – upita stidljivo francuska istorija. – Kako što danas?! – jedva dočeka da odgovori istorija Srba. – Pa danas je okrugla trideseta godišnjica da je Rusija devedeset druge uvela sankcije Srbiji. Boris Dežulović

Sve do rata Rusija je bila glavni izvor energenata za ostatak Europe. Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, drugi po veličini izvoznik sirove nafte i treći po veličini svjetski izvoznik ugljena. Tri četvrtine njenog plina i gotovo polovica sirove nafte odlazilo je u Europu. U 2020. godini ruska nafta, plin i ugljen činili su četvrtinu potrošnje energije u EU. Kada je Rusija napala Ukrajinu, EU je pokušao prekinuti ovisnost o ruskim energentima. “Jednostavno se ne možemo osloniti na isporučitelja koji nam izričito prijeti”, rekla je u ožujku predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. (…) Nedostatak hrane i energenata doveo je do velike promjene u životima mnogih otkako je počeo rat u Ukrajini: posljedica je bila rast cijena. Kad nečega ima manje, vrijednost toga raste — a kada hrana i gorivo poskupe, poskupi i sve ostalo. Deutsche Welle

• Rusija započela velike pomorske vojne vježbe na Pacifiku. (Index)
• Proruska vlast u okupiranoj regiji Zaporožje donijela odluku o nacionalizaciji ukrajinskih strateških firmi, zemljišta i prirodnih bogatstava. (Index)
• Mnogi ruski vojnici odbijaju se vratiti u Ukrajinu nakon svega što su doživjeli na fronti: “Mislio sam da smo mi ruska vojska, najbolja na svijetu, a nisu nas opremili ni osnovnom opremom kao što su uređaji za noćni vid.” (N1)
• Ruski MVP pozvao čelnike američkih medija u Moskvi na sastanak: “Ako se ne normalizira rad ruskih medija u SAD-u, uslijedit će najoštrije mjere.” (N1)
• U najvećoj europskoj nuklearki u Zaporožju situacija je kritična, nedostaju ključni rezervni dijelovi i potrošni materijal, tvrde ukrajinski vojni izvori. (Index)
• Bjeloruski predsjednik Lukašenko širi glasine: “Imam informacije da kreće sukob između Zelenskog i ukrajinske vojske” (Index)
• Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju novinaru državne televizije Rusija 1. (Index)
• Veliki proizvođači nafte odlučili povećati proizvodnju za otprilike 50 posto kako bi se nadomjestila nafta koja zbog embarga Rusiji ne stiže u EU. (Index)
• Slovačka: Lokomotiva se zabila u putnički vlak sa 100 putnika koji je stajao na pruzi između dva mjesta na području Žiline. Ozlijeđene su 74 osobe, od kojih četiri teže. (HRT)
• Sinoć u 23.07 jak potres na području Siska i Petrinje magnitude 3,2 prema Richteru. (HRT)