30/06/2022 - Monitor.hr
01.07. (00:00)

Makar obrađivati vlastiti vrt

Panel rasprava: Kako mlade vratiti polju?

Mladi poljoprivrednici u Europskoj uniji proizvode tek 11% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a u Hrvatskoj su podaci još i porazniji. “Kako mlade vratiti polju?” pitanje je na koje su odgovor potražili mladi poljoprivrednici iz Slavonije i Dalmacije u okviru panel rasprave održane tijekom studijskog putovanja mladih poljoprivrednika iz Splitsko-dalmatinske županije. Agroklub

30.06. (23:00)

Brze i kratke

  • Švedska zastupnica EU parlamenta o odluci Vrhovnog suda u SAD-u o zabrani pobačaja: Američki ultrakonzervativci novcem ruskih oligarha žele oduzeti odavno stečena ženska prava (Nacional)
  • Duhaček: Profesori ismijali Kolindinu ideju da zbog Ukrajine “zaoremo Slavoniju” (Index)
  • Gradonačelnik Đurđevca na Picokijadu pozvao Milanovića i neke druge dužnosnike, ali nije pozvao župana Darka Korena, Koren najavio: Više nećemo financirati Picokijadu (do 230 tisuća kuna), hoće li HTZ i Ministarstvo, vidjet ćemo (Podravski), Janči uzvratio: Županija izbjegava Đurđevac u svemu ostalome, a ako ne želi podržati Legendu o Picokima, to samo potvrđuje njihov odnos prema našem gradu (Glas Podravine)
  • Pomoć građanima: Vlada razmatra uvođenje vaučera za gorivo (N1)
  • Fotogalerija najjačeg heavy metal koncerta kod nas u zadnje vrijeme: Mastodon, Baroness i Kvelertak, Hala Zagreb (Ravno do dna)
30.06. (22:00)

Loše (ili možda će se pokazati, ipak dobro?) vrijeme za ulaganje

Na kripto tržištu vlada strah, ali neki i dalje kupuju na veliko

Nedavna kupnja dovodi udio MicroStrategyja na oko 129.699 bitcoina, a prosječna osnovica troškova tvrtke iznosi 30.664 dolara. MicroStrategy je najveći svjetski korporativni vlasnik bitcoina, a sam Saylor postao je poznat po svom gorljivom vjerovanju u najveću kriptovalutu. Po prosječnoj cijeni od 30.664 dolara, tvrtka je uložila otprilike 3,98 milijardi dolara. Objava MicroStrategya dolazi u ključnom trenutku jer je kriptovaluta broj jedan pala za gotovo 10 posto od 26. lipnja. Bitcoin je imao težak mjesec, trgujući ispod ključne psihološke razine od 20.000 dolara prvi put od prosinca 2020. Od dosezanja 69.000 dolara u studenom 2021., cijena bitcoina pala je za više od 70 posto. Indeks kripto straha i pohlepe (Fear and Greed Index) pokazuje da je tekući pad tržišta stvorio stanje ‘ekstremnog straha’ među sudionicima na tržištu. Lider

30.06. (21:00)

Nakon što ga ispravno razumijemo, život ne postaje ni lijep ni lagan

Benediction (2021): Riječi se troše, stihovi ostaju

Pjesnik je i tu neustrašiv, outani gej muškarac na početku 20. stoljeća. Njegove su ljubavi gole, neukroćene, dakle patološke. Najzanimljivija je romansa s glumcem Ivorom Novellom, koji liči na sve one okrutne duše koje vjeruju da je grubost najbolja obrana od neprijateljskog svijeta. Njihov odnos nam otkriva kako radi ljudska priroda, te kako misle oni koje je društvo ubedilo da ljubav nije za njih. Novello je odličan primer, muškarac koji ljubavnike menja čim strast popusti, kao da ne zna da lepota ne traje večno. Poezija nije samo u strofama, već u svakom danu. To ne znači da su jutra uvijek savršena, a noći romantične, naprotiv – to znači da se razmišlja punom glavom i dok se davimo u prašini i maštamo o svijetu kojim ne vladaju bijeli, strejt muškarci – starci uvjereni da je svaka ljubav opasnost. Film Benediction redatelja Terencea Daviesa podseća da je takav svijet moguć, bar na trenutak. Usred njega je pjesnik Siegfried Sassoon, gej muškarac zarobljen između dva rata. Uprkos buri, nije šutio, što je na usne mnogih izginulih vojnika vratilo moć govora. XXZ

30.06. (20:28)

Raste otkupna cijena mlijeka, Farmer: Niti blizu koliko nam raste cijena plavog dizela!

30.06. (20:21)

Najstarije seosko Dobrovoljno vatrogasno društvo u Europi proslavilo 150. rođendan

30.06. (20:00)

Umjetnost za sve

Galerija Kula – Umjetnost treba biti dostupna široj publici

Smještena u prostoru sjeverozapadne kule Dioklecijanove palače, a nastala na poticaj Stanka Babe Mrduljaša – poznatog vratara nogometnog kluba Hajduk te strastvenog kolekcionara i zaljubljenika u umjetnost. Iduće godine slavit će trideset godina kontinuiranog postojanja i djelovanja. Do sada je organizirala preko 250 izložbi, izdala isto toliko publikacija, te 7 monografija od kojih su neke važne za kulturnu baštinu grada Splita. Mi kao galerija koja je dio nezavisne scene donekle smo zadovoljni posjećenošću, imamo veliki broj turista, posebno mladih, koji dolaze vidjeti izložbe. Mislim da se suvremena umjetnost može približiti tako da bude što vidljivija i dostupnija široj publici, i da je treba izvući izvan galerijskih prostora i po uzoru na neke europske gradove realizirati umjetničke intervencije po cijelome Splitu. Vizkultura

30.06. (19:00)

Deficitarno zanimanje

Traže se radnici: problem nije nestašica čipova, nego stručnjaka koji će ih napraviti

Japansko udruženje industrije elektroničke i informacijske tehnologije (JEITA) procijenilo je da će osam velikih proizvođača u sljedećih 10 godina morati zaposliti oko 35.000 inženjera kako bi održali korak s tempom ulaganja. Često se kaže da nedostaju poluvodiči, ali najveći nedostatak su inženjeri, upozoravaju japanski proizvođači. Nedostatak čipova, uzrokovan poremećajima lanca opskrbe povezanim s pandemijom, povećanjem potražnje nakon prelaska na rad na daljinu i tekućim trgovinskim ratom između SAD-a i Kine, trenutno utječe na mnoge industrije koje se oslanjaju na tehnologiju. Promjene na bolje zasad nisu na vidiku. Bug

30.06. (18:00)

Samo da ne bude novih Hinderburga

Povratak cepelina? Španjolska zračna tvrtka upravo je naručila deset zračnih brodova

Španjolski zračni prijevoznik Air Nostrum naručio je deset hibridnih zračnih brodova, nazvanih Airlander, od tvrtke koja gradi ekološki prihvatljive cepeline. Isporuke su planirane za 2026. godinu, navodi CNN. Britanska Hybrid Air Vehicles (HAV) razvila je Airlander kako bi drastično smanjila emisije iz zrakoplovstva. Kako kažu, njihovi zračni brodovi smanjuju emisije za 90 posto. Zračni brodovi mogu primiti 100 putnika, a električni pogon i plin helij omogućit će im domet od 300 do 400 kilometara. Međutim, brzina kojom se kreću ovi zračni brodovi je znatno ispod prosjeka tradicionalnog zrakoplova. Airlander može postići brzinu od 129 km/h, dok se tradicionalni zrakoplovi kreću prosječnom brzinom od oko 804 km/h. Green

30.06. (17:00)

Brze i kratke

  • Rusi se povukli sa Zmijskog otoka. Institut za rat: Pripremaju opasnu sabotažu (Index)
  • Švedska će Ukrajini poslati dodatno protuoklopno oružje i opremu u vrijednosti od 350 milijuna kuna (Tportal)
  • Cijena pšenice mogla bi zbog rata porasti i do 34 posto (Index)
  • Studenti uspjeli, porezni limit povećava se za 9000 kuna, sada imaju pravo na 22 tisuće neoporezanih kuna godišnje (Tportal)
  • U Hrvatskoj prvi puta zabilježeno 40°C u lipnju (Bug)
30.06. (16:00)

A da nemamo toliko visok PDV?

Inflacija: Turizam je ‘napumpao‘ iznadprosječan rast cijena u Hrvatskoj

Mjesecima trubimo da je inflacija uvozna, kako je onda moguće da je viša nego što je vrijednost te uvezene ‘robe’? Jer, nisu više samo cijene turističkih i ugostiteljskih usluga (za usporedbu, direktor jedne marketinške firme već više od desetljeća na tri tjedna unajmljuje apartman u Cannesu za cijenu 10 dana apartmana na hrvatskoj obali). Je li inflacija uz uvoznu komponentu dodala i vlastitu, domaću koja u službenu stopu ugrađuje i očekivanja i ‘ekstraprofit’? Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK kaže da kada je riječ o nekretninama treba imati na umu da ostali građani EU također kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Tu je naš ulazak u eurozonu također pozitivno djelovao na potražnju, kao što bi i ulazak u Schengen. Kratko i jasno, potražnja za nekretninama ovisi i o inozemnoj potražnji. Lider

30.06. (15:00)

Još da to naši prepoznaju, gdje bi nam bio kraj

Precizna poljoprivreda: ključ modernizacije

Precizna poljoprivreda je relativno nova grana poljoprivrede koja služi kao nadopuna i korekcija konvencionalnoj poljoprivredi na način da omogućuje detaljan i sveobuhvatan pogled na poljoprivrednu praksu. Pogled precizne poljoprivrede na proizvodnu površinu se bazira na „rastavljanju“ te površine na niz manjih površina koji se zasebno promatraju. Takvim pogledom dobivamo precizne informacije o pojedinim dijelovima proizvodne površine, što nam omogućuje različito odnošenje za svaku od tih površina pa tako i biljkama na njoj. U razvijenim dijelovima svijeta ova tehnologija koristi se dugi niz godina. Razlog je uočavanje benefita pri donošenju odluka ključnih za profitabilno obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivrednici diljem svijeta svakim danom sve više koriste pojedine sustave precizne poljoprivrede pa se tako ona sve više širi i postaje uobičajen alat poljoprivrednika. Green

30.06. (14:00)

Samo da mi se ne odrazi na plaću

Sve već miriše na recesiju

Svi ekonomski pokazatelji, naročito vrlo visoka inflacija u SAD-u te odgovor centralnih banaka povećanjem referentnih kamatnih stopa, što znači povećanje cijena zaduživanja (što su učinile i Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), odmah su dovele do pada cijena na dioničkim tržištima te su dionički indeksi pali na burzama diljem svijeta. Također, očekuje se usporavanje gospodarstva koje neminovno dovodi i do rasta nezaposlenosti. Europska središnja banka podiže referentne kamatne stope i to ranije nego je većina stručnjaka predviđala. Inflacija se trenutno gasi s barem dva fronta, gašenjem tiskanja novca i rastom kamata, što vodi Europu ka recesiji. S gospodarskim rastom i inače skromnijim od, primjerice, SAD-a ili Kine, te uz činjenicu da sankcije nametnute Rusiji najviše pogađaju upravo Europu, ECB je očito odlučio i recesijom pokušati ublažiti inflacijski udar. Lider

30.06. (13:00)

Biopolitika na isključiv i fanatičan način

Vučetić: Ljudi uglavnom nisu u stanju sami promišljati vlastiti život

Tko ima namjeru drugoga pokoriti i određivati mu tijek života, nije slobodan. Fanatičan je. Fanatizam je isključivost. Fanatizam može biti religijski, ali i svjetovni. Oni koji vjernike žele poniziti, omalovažiti i isključiti iz društvenog života, fanatični su u jednakoj mjeri u kojoj su fanatični vjernici koji onima koji ne vjeruju žele nametnuti vjerske dogme kao pravne norme. Za sve fanatike je dobro da postoje religijski sustavi i države, odnosno političke opcije koje ih kontroliraju i, ma koliko to paradoksalno zvučalo, ipak ih kultiviraju. Ako želite uzrujati čitavu klijentelu naših domaćih nekritičkih religijsko-svjetovnih fanatika, dovoljne su vam dvije teme: pravo na prekid trudnoće i prava homoseksualaca. Marko Vučetić za Autograf.

30.06. (12:00)

Najveće je čudo da je takvo štivo uopće napisano

Šajatović: HDZ-ov program – štivo koje svaki biznismen treba pročitati

Dokument ‘HDZ i Hrvatska u četvrtom desetljeću samostalnosti‘ dobro je skriven na HDZ-ovoj internetskoj stranici, ali zaslužuje pažljivu analizu. Kakva je oporba, HDZ će vladati veći dio desetljeća, zato je korisno vidjeti što Plenković planira, a što ignorira. Nakon čitanja HDZ-ovih ‘pogleda, stajališta i vizija’ prvi je zaključak da je to ipak kvalitetniji uradak od kupusa zvanog Nacionalna razvojna strategija do 2030. Veliko je iznenađenje čitati da se HDZ zauzima za reindustrijalizaciju i usmjerenost na izvozne industrijske grane. Da vladajuće industrija i izvoz zapravo ne zanimaju previše, naslućuje se nekoliko stranica dalje gdje izbija iskonska opčinjenost ubiranjem lokacijske rente. Za razliku od Vladine Nacionalne razvojne strategije, u kojoj se korupcija i nepotizam uopće ne spominju kao problemi koje treba rješavati, u stranačkom se programu o tome, neočekivano, govori. Dopušta se da u HDZ-u ima nemoralnih pojedinaca. Miodrag Šajatović za Lider.

30.06. (11:00)

Brze i kratke

  • Putin: Rusija će odgovoriti ako NATO postavi infrastrukturu u Finsku i Švedsku (N1)
  • Na Islandu se gradi novo najveće postrojenje za hvatanje CO2 iz zraka (Bug)
  • Agencija za lijekove primila je lani gotovo 10.000 prijava sumnji na nuspojave lijekova i cjepiva (148 posto više nego godinu prije), od toga je 137 slučajeva smrti. 49 je prijava za cjepivo protiv Covida (Danica)
  • Toplinski val u unutrašnjosti će završiti za vikend (HRT)
  • R. Kelly osuđen na 30 godina zatvora zbog vođenja lanca prostitucije i reketarenja (Index)
30.06. (10:30)

Sponzorirana vijest

Srpanj na Brijunima – 2 ili 4 noćenja s polupansionom za 2 osobe u Hotelu Neptun 3* za 2.550 odnosno 4.800 kn


Ponuda uključuje:

  • 2 ili 4 noćenja s polupansionom (doručak i večera) za 2 osobe + gratis paket za 1 dijete do 3,99 godina u dvokrevetnoj sobi na park strani u Hotelu Neptun 3*
  • prijevoz putničkim brodom na relaciji Fažana – Brijuni u dolasku, odlasku s otoka i jednom dnevno tijekom boravka u smjeru Brijuni-Fažana-Brijuni
  • ulaz u Nacionalni park, Safari park, Rimsku vilu u uvali Verige, Bizantski kastrum, Poučnu stazu Zelenikovac, Stazu dobrih vibracija
  • ulaz u muzeje: Kuća za brodice, Izložba Josip Broz Tito na Brijunima, Prirodoslovna zbirka, Izložba iz sjećanja starog Austrijanca

Korištenje u terminu: 1.7. – 31.7.2022. Možete birati 2 noćenja s polupansionom za 2 osobe za 2.550 kn ili 4 noćenja za 4.800 kn. Sobe okrenute ka parku pružaju pogled na brijunsko zelenilo koje ujutro i uvečer uljepšavaju krda jelena u šetnji. Više detalja na Ponudi dana.

30.06. (10:00)

Što smo mi bez vode...

Dramatični prizori: rijeka Po u Italiji bez vode

U Italiji su zbog izuzetno teške suše upaljeni svi alarmi. Neke talijanske pokrajine već su proglasile izvanredno stanje. Niski vodostaji i visoke temperature, koje će krajem lipnja premašiti 40 Celzijevih stupnjeva, gurnule su Italiju na rub katastrofalnih ekoloških, a time i ekonomskih uvjeta.Najalarmantnija situacija je na talijanskom sjeveru, samo nekoliko sati vožnje od Slovenije. U nizinama najduže talijanske rijeke, i ujedno jednog od najvećih i najmoćnijih europskih vodotoka, bijesni najgora suša u posljednjih 70 godina. Rijeka Po ostaje bez vode. Pitka je već ugrožena. Na području ovog 650 kilometara dugog talijanskog ogromnog riječnog toka živi 16 milijuna ljudi, što je skoro četvrtina talijanske populacije. N1

30.06. (09:00)

Raos: Rafinirati naftu – zeleno, zeleno

Rafiniranje nafte je drugo ime za frakcijsku destilaciju, postupak u kojem se nafta zagrijava do ključanja da bi se potom postepenim hlađenjem iz njezine pare izdvojile frakcije različitog vrelišta, a te su frakcije – čiste ili pak izmiješanje u prikladnom omjeru – ono što kupujemo pod imenom benzin, plinsko ulje (dizelsko gorivo) i petrolej (kerozin). Znanstvenici su nedavno načinili membranu koja može odvajati ugljikovodike iz nafte. Zahvaljujući novoj membrani, bilo je moguće iz sirove nafte izdvojiti frakciju koja je sadržavala 80 – 95 % ugljikovodika s manje od deset ugljikovih atoma, dok je onih najtežih (> C20) bilo samo 1 %. I u budućnosti, u svijetu bez nafte, membrane na bazi PTA-OH dobro će doći – jer se njima mogu odvajati i druge organske tekućine, da ne spominjemo ugljikovodike koji će se proizvoditi „zelenim tehnologijama“, primjerice spajanjem vodika, iz vode, s ugljikovim dioksidom iz zraka. Nenad Raos za Bug.