18/06/2022 - Monitor.hr
18.06.2022. (23:00)

Danas sve košta

Ljudi kupuju NFT-ove u nadi da će ih prodati skuplje

Ne da kupuju, nego troše puste milijune kako bi se zapisali kao vlasnici na nekom blockchainu, a to što su kupili mogu gledati na ekranu kompjutera baš kao i svi drugi. Kao primjer, navodimo slučaj kupovine NFT-a prvog tweeta Jacka Dorseya kojeg je neki kripto-poduzetnik iz Malezije platio 2,9 milijuna dolara prošle godine, ove godine ga ponudio za očekivanu cijenu od 48 milijuna dolara, no na aukciji mu je ponuđeno mizernih 6,200 dolara. Sad i znamo pobliži odgovor što to ljude privlači da kupuju kripto-umjetnost i ostale NFT inačice. Prema novom istraživanju DEXTERlaba na 1318 ispitanika koji su kupili neki NFT, evidentno je da je glavna motivacija ovakvih kupovina da se zaradi novac. Čak 64,3 posto ispitanih kupilo je NFT u nadi da su ga dobili povoljno i da će u budućnosti njegova vrijednost rasti kako bi ga mogli preprodati za profit. Novi list

19.06.2022. (00:30)

Psihoanaliza na mjestu događaja

Nacionalna groupie: Hrvatska pita za Džordana Pitersona

Nakon predavanja Džordana Pitersona, hrpa ljudi u dvorani Lisinski nagrnula je s Pitersonovim rastvorenim knjigama u rukama zatražit posvetu. Na predavanje sam došao sa svojom poznanicom Brankom, Pitersonovom fanatičnom obožavateljicom. Povukla me za ruku da stanemo u red za potpise. Bilo je kao kad se u Jugoslaviji pred dućanima čekalo za kavu. Nije mi se to sviđalo. A još manje mi se svidjelo kad se prije nas u red progurao mostovac Grmoja. Ima ta nabita ramena kao neki neretvanski ragbijaš i naravno da me bez problema izgurao. Da, on je čak i u Saboru čitao Pitersonovu knjigu. Očito je naučio lekciju. Možda je Pitersona počeo čitat nakon što je on prije par godina pred Plenkovićem ispao poraženi jastog. Nakon svađe Svirca i Grmoje, upleo se i sam Piterson. Nova zgoda Nacionalne groupie.

19.06.2022. (00:00)

Ne vjeruj svemu što ti kažu

Vojni analitičar Mandić: Ruska lažna vijest o 74 poginula Hrvata je udarac ispod pojasa

Ovo je namjerno plasiran fake news. Koji su razlozi za tu namjeru? U zadnja dva-tri dana su četiri velika državnika posjetila Kijev, prije toga je održana konferencija gdje je pedeset država ponovno odlučilo i financira ratne napore Ukrajine, kazao je Ivica Mandić u Dnevniku Nove TV. Ovaj fake news služi da se pokvari odnos između Hrvatske, odnosno ostalih zemalja koje su navedene i Ukrajine, da Ukrajinu smatramo nevjerodostojnom za saveznika, prijatelja i partnera. Mogao bih zamisliti da je bilo četiri ili pet ljudi, nekakva pogibija, pa da ne znamo. Ali da mi u Hrvatskoj, s četiri milijuna, ne znamo za 74 osobe, to je naprosto velika brojka. Tportal

18.06.2022. (23:11)

Zbog rata u Ukrajini i prirodnih katastrofa broj pothranjenih mogao bi se povećati za 13 milijuna

18.06.2022. (23:00)

Brze i kratke

  • Učenik iz Gline (16) koji je pronađen u moru kod Biograda umro od zastoja srca (Index)
  • Lanci opskrbe biogorivom ispuštaju dvostruko više metana nego što se mislilo (Bug)
  • Tvrtka Rasco iz Kalinovca nedaleko Đurđevca radi na vozilu za čišćenje javnih površina s umjetnom inteligencijom: Bit će gotovo iduće godine (Danica)
  • Ljubo Jurčić: Bogatiji trebaju plaćati gorivo više, a siromašniji manje (Tportal)
  • Joe Biden pao s bicikla, snimljeno na videu (Index)
  • Francuski glumac Jean-Louis Trintignant umro u 91. godini (Index)
18.06.2022. (22:52)

Kakvi BMW-i i Audiji, po mladenku došao – s John Deere-om

18.06.2022. (22:00)

Smanjite gas, ribolovci

Riba još samo za bogataše?

Ribari se žale da je sve manje ribe, kupci da je sve skuplja. I jedno i drugo je točno, ali i sporazum Svjetske trgovinske organizacije je daleko od onoga što bi spasilo i ribe i one koji žive od ribe. Jer ribe ima doista sve manje: najviše ribe je ulovljeno još 1996. – oko 130 milijuna tona i od onda je ribe na tržištu sve manje. Nasuprot tome, sve je više mora i ribljih vrsta kojima prijeti izlov i istrebljenje: preko trećine ribljih populacija je izlovljeno već toliko da više nema šansi njihovom prirodnom oporavku, a u samo 6% mora se lovi manje nego što to priroda dopušta. Kad se povežu ove subvencije i izlov, onda je jasno kako je riba sve češće na trpezi samo bogatih. Njemačka je najbolji primjer: negdje do sredine ožujka je u ovoj zemlji na tržnice i trgovine stiglo toliko ribe i morskih plodova koliko se ulovi u njemačkim morima u čitavoj godini. Dakle u ostalih devet i pol mjeseci se u ovoj zemlji istom brzinom jede riba koja je ulovljena negdje na svijetu, a njemačkoj kuhinji riba čak nije niti najvažnija stavka na jelovniku. DW

18.06.2022. (21:00)

I oni su samo ljudi

Jergović: Bolesno je ljude maltretirati zbog onoga o čemu maštaju

Ne postoji nikakva “splitska seks afera”. Niti je Bojan Ivošević podvodio maloljetnicu, niti je maloljetnica podvodila njega. Nema ni Srpkinje Aleksandre. Nema čak ni Bojana i njegovog druga Luke. Njih obojica samo su žrtve bolesne mašte pojedinki i pojedinaca, i jednako bolesnoga hrvatskog društva, koje je toliko duhovno i kulturno osiromašilo, a u isto se vrijeme povelo za opresivnim američkim modama i za totalitarnim manifestacijama političke korektnosti, da je u stanju fikciju predočavati kao stvarnost. I ne samo to: one i oni već vjeruju da fikcija jest stvarnost. I Miljenko Jergović se osvrnuo na nedavni događaj u Splitu, za 24 sata.

18.06.2022. (20:00)

Brisanje adolescencije

Film ‘Kako spasiti mrtvog prijatelja’ – besperspektivan život mladih u postsovjetskoj Rusiji

Na ovogodišnjem Subversive Film Festivalu prikazan je dokumentarni film Kako spasiti mrtvog prijatelja, prvijenac ruske redateljice Marusje Siroječovskaje. Redateljica je u suradnji sa sirijskim redateljem i montažerom Qutaibom Barhamjem montirala više od 150 sati videomaterijala koji je snimljen tijekom dvanaest godina – materijala kojim je dokumentirala vlastitu romantičnu, a potom i prijateljsku vezu s mladim Kimijem Morevom. No intimnom materijalu unatoč, Kako spasiti mrtvog prijatelja je prije svega generacijski prikaz anksioznog i besperspektivnog života mladih u postsovjetskoj i putinovskoj Rusiji. Akteri u dokumentarcu rijetko kada izravno spominju politiku. Međutim, politika, moć i vlast su nešto strano od čega su ljudi alijenirani, nešto na što jednostavno nije moguće utjecati. Politička dimenzija svakodnevnog života je prema tome itekako prisutna kroz čitav film; nikad previše eksplicitno, već prije kao svojevrsna pozadinska utvara. Kulturpunkt

18.06.2022. (19:00)

Rusija: U Ukrajini smo ubili 74 plaćenika iz Hrvatske

Ministarstvo obrane Ruske federacije objavilo je tablicu koja, kako tvrde, sadrži broj “plaćenika” koji su se došli boriti u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu te broj preostalih u Ukrajini. Rusko ministarstvo obrane prati i bilježi prisutnost svakog stranog plaćenika u Ukrajini”, objavili su na svojim web stranicama. Tvrde da u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici nego i oni koji su došli obučavati ukrajinske vojnike te pomagati u popravcima zapadnog oružja koje je poslano u Ukrajinu. U tablici koju su objavili Rusi tako tvrde da su u Ukrajinu od 24. veljače, dakle od početka ruske invazije, stigla 204 hrvatska državljana. Od toga, tvrdi rusko ministarstvo obrane, 74 su ubijena, 51 je napustio zemlju te ih je s jučerašnjim datumom u Ukrajini ostalo 79. Index

18.06.2022. (18:00)

Stopljeni s prirodom

Drevni amazonski gradovi mogli bi nas naučiti kako može izgledati budućnost civilizacije

Čini se da su drevne strategije urbanog planiranja koristile sofisticirani sustav upravljanja zemljištem i vodama. Tim arheologa otkrio je urbanu civilizaciju u srcu amazone koja nije ugrožavala prirodne ekosustave. Arheolozi su otkrili ostatke pretkolumbovskog urbanog naselja koje se proteže na više od 4500 četvornih kilometara u amazonskoj prašumi na području Bolivije. Ovo je najnoviji dokaz da su velika, složena urbana društva postojala u Amazoni prije dolaska Španjolaca. Neki stručnjaci kažu da je ovo urbano područje, koje je gotovo 900 godina bilo dom tisućama ljudi, primjer kako su gradovi mogli postojati u prašumi bez da su degradirali okoliš. Izgradnja ovog grada nije zahtijevala rušenje šume, a osim toga, prostorni plan grada uključivao je sofisticirani sustav poljoprivrede i upravljanja vodama. Green

18.06.2022. (17:00)

Brze i kratke

  • Snažna eksplozija oštetila više automobila i stambenih pročelja na zagrebačkoj Trešnjevci, nepoznati počinitelj uporabio je eksplozivno sredstvo (Tportal)
  • Nacional: Šest milijuna kuna u samo 4 godine za poticaj bivšoj korčulanskoj zadruzi u suvlasništvu članova obitelji predsjednika Ustanovg suda Šeparovića i HDZ-ovog Branka Bačića
  • Najveći radioteleskop na svijetu, kineski FAST, navodno je primio intrigantne signale koje su tamošnji znanstvenici proglasili znakom izvanzemaljske civilizacije, no i dalje postoji velika mogućnost da je zabilježeni signal samo rezultat interferencije s nekim zemaljskim izvorom radiovalova (Bug)
  • Scholz će nastaviti diplomatske razgovore s Putinom: To je apsolutno neophodno (Nacional)
  • Podravkina panceta u dućanu skuplja od janjetine u restoranu, isti proizvodi drugih firmi dvostruko jeftiniji (Danica)
18.06.2022. (16:00)

My Lightning Tracker – Ova korisna aplikacija prati udare gromova

S obzirom na sve češće oluje i tuču koje zahvaćaju dijelove Hrvatske, aplikacija My Lightning Tracker bi se mogla pokazati jako korisnom. Riječ je o mobilnom uratku jRustonApps B.V. koja prati udare gromova diljem svijeta i to skoro u pravom vremenu, što znači da na lokalnoj razini uz pomoć nje možemo dobiti upozorenje o dolasku grmljavinskog nevremena. Kao i kod velikog broja aplikacija sa satelitskom prognozom, My Lightning Tracker pomoću mape prikazuje mjesta gdje su udarili gromovi uz opciju pregleda svih dosadašnjih udara, kao i mjesta gdje su oni najintenzivniji. Tportal

18.06.2022. (15:00)

A, ovo je Vaša plaža? Izvini prika, ne vidin te u registru...

Imate pristup privatnoj plaži? Jeste li sigurni?

Pomorsko dobro ‘čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Dijelom kopna smatra se i morska obala, luke, nasipi, hridi, grebeni, plaže, sprudovi i tako dalje. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kakvoj osnovi. Zakon o pomorskom dobru kaže da netko ima pravo koristiti dio ili cijelu plažu, odnosno pristup moru, no nju i nije baš tako lako dobiti jer da bi je dobio mora ispuniti cijeli niz kompliciranih pravnih zahtjeva. Sve što je sumnjivo građanima može se provjeriti u registru koncesija gdje bi trebale biti objavljene sve informacije o bilo kojoj koncesiji. Zgradonačelnik

18.06.2022. (14:00)

Premijeri vole doktore

Litvan: I politika i zdravstvo na gubitku su zbog čak dvadeset liječnika u ministarskim foteljama

Najdominantniji domaći političari oduvijek su voljeli biti okruženi liječnicima od povjerenja. Kao da je po nekoliko liječnika u Vladi jamčilo bolju zdravstvenu skrb za premijere. Kroz dosadašnjih petnaest vlada prodefiliralo je čak dvadeset liječnika, ne samo na čelu Ministarstva zdravstva nego i u drugim sektorima. Da su liječnici ljudi od posebnoga premijerskog povjerenja, govori podatak da su šestorica bila i potpredsjednici vlada: Hebrang, M. Granić, Kostović, Ante Simonić, Darko Milinović i Božo Petrov. Taj metkovski psihijatar nikad nije vodio zdravstveni sektor, kao ni njegovi ministarski kolege po medicinskoj struci Golem, M. Granić, Škrabalo, Kostović, Primorac, Mrsić i Šikić. Neke druge resore, poput obrane i unutarnjih poslova, vodili su i ministri koji prije mandata nisu imali nikakve veze s vojskom odnosno s policijom. Ali u svih petnaest vlada liječnici – njih dvanaestero – bili su na čelu Ministarstva zdravstva. Goran Litvan za Lider.

18.06.2022. (13:00)

Plastika na frizuri

Recikliranje plastike – kemijom minivala

Nedavno je jedna televizijska emisija, slikom i rječju, pokazala najširoj javnosti što se na kraju događa s onim silnim plastičnim otpadom što ga s tolikim marom odvajamo i s tolikim žarom sakupljamo: završava kao žar – nestaje u vatri. Tek se maleni dio plastike može reciklirati. No i to što se reciklira, loše se reciklira, jer se polietilenske i polipropilenske boce ne mogu pretaljivati u beskraj. Ukratko: u Europi se recilikra samo 15 posto plastike, u SAD još manje – 9 posto. Razlog tome leži dakako u kemiji, u kemijskim procesima polimerizacije. No rješenje problema je na pomolu, ako već ne u ruci. Ono se zove polidisulfid. Što se iza toga krije? Krije se kemijski proces kovrčanja kose, minivala ili trajne ondulacije. Nenad Raos za Bug.

18.06.2022. (12:00)

Skrinšot sapunica

Baretić: Izbori u Splitu završit će kao i fušerska navlakuša od ‘seks-afere’ u kojoj nitko nije nedužan

Renato Baretić je nedavno dobio poruku od kolege “Tebe je malo ubit” koja ga je nemalo šokirala, sve dok nije shvatio da je to šaljivi komentar na njegovu knjigu, pa je iskoristio priliku da se zapita što bi se dogodilo da je skrinšotao te poruke i poslao medijima. Vrlo brzo bi, smatra, cijela stvar otišla u zaborav, kao i kod aktualnih splitskih izbora: U uvodu sam rekao kako sam i zašto otklonio mogućnost da uživo komentiram rezultate skorih izbora u Splitu. Ali to me ne priječi da ih komentiram unaprijed: bit će točno onakvi kakvima ih odredi ova šupački orkestrirana i fušerski izvedena navlakuša, praćena luzerski isforsiranom „aferom“ u kojoj ama baš nitko – osim dviju nepostojećih sestara iz Srbije – nije nedužan, a stvarnim vinovnicima (pod uvjetom da izuzmemo onu dvojicu teških političkih naivčina) nikad nećemo doznati ni imena i prezimena, a kamoli pravomoćne kazne za nedopušteno objavljivanje tuđe privatne korespondencije i lažno predstavljanje. Tportal

18.06.2022. (11:17)

Evo zašto je bolje živjeti i poslovati u manjoj sredini: Lakši prijevoz, jeftiniji život, bolja povezanost, više slobodnog vremena…

18.06.2022. (11:14)

Impresivna zelena arhitektonska rješenja koja su okrunjena prestižnom nagradom

18.06.2022. (11:03)

Bitcoin nastavlja tonuti, zajedno s ostatkom tržišta

18.06.2022. (11:01)

Strani mediji: Snima se serija o životu Jona Snowa nakon događanja u Igri prijestolja

18.06.2022. (11:00)

Brze i kratke

  • Ruski veleposlanik: SAD je na putu prema ratu s Rusijom (Index)
  • Učenik (16) srednje škole iz Gline utopio se na izletu u Biogradu (Index)
  • Energetski stručnjak: Kod nas gorivo poskupljuje bez razloga (N1)
  • Oko 33% proizvedene hrane u svijetu svake se godine izgubi ili baci (Tportal)
  • Dinamo je imao probleme u veznom redu koje je morao riješiti. To je dobio dovođenjem Ljubičića iz austrijskog Rapida (Index)
18.06.2022. (10:30)

Sponzorirana vijest

BIOGRAD NA MORU – 3, 4, 6 ili 9 noćenja za 2 ili 4 osobe u Apartmanima Star 3* s bazenom od 2.002 kn


Apartmani su jednostavno i funkcionalno uređeni s balkonom, klimom, wifijem i parkingom. Na 500 metara su od plaže i 100 metara od dućana. Korištenje u terminu: 1.7. – 27.8.2022.
Klikom na “kupi” birate:

  • 3 noćenja za 2 osobe za 2.002 kn
  • 3 noćenja za 4 osobe za 2.678 kn
  • 4 noćenja za 2 osobe za 2.670 kn
  • 4 noćenja za 4 osobe za 3.570 kn
  • 6 noćenja za 2 osobe za 4.005 kn
  • 6 noćenja za 4 osobe za 5.355 kn
  • 9 noćenja za 2 osobe za 6.008 kn
  • 9 noćenja za 4 osobe za 8.033 kn

Za više detalja skok na Ponudu dana.

18.06.2022. (10:00)

Putin u govoru najavio “novi svjetski” poredak

Putin optužuje zapadne saveznike da misle kako je ostatak svijeta “njihovo dvorište i da pokušavaju izolirati ‘pogrešne’ države”. Putin opisuje sankcije kao “mač s dvije oštrice” i dodaje da zapadne zemlje razmatraju uvođenje sankcija “ne samo Rusiji, već i svakoj zemlji koja padne u njihovu nemilost”. Zapadne zemlje tretiraju te ‘pogrešne’ države “kao svoje kolonije” i kao “drugorazredne”, kaže on. “To je priroda sadašnjeg napada rusofobije na zapadu, kao i redovitih sankcija Rusiji”. Europski čelnici su zadali ozbiljan udarac vlastitim ekonomijama”, rekao je Putin. “U SAD-u vidimo porast cijena robe, hrane i struje, kao i goriva. Životni standard Europljana pada, a njihova poduzeća gube konkurentnost”, dok “Europa pleše kako drugi sviraju”. Jutarnji

18.06.2022. (09:00)

Dobro da su se sjetili

Beroš predstavio projekt novog Imunološkog zavoda

Općina Rugvica u Zagrebačkojg županiji darovala je zemljište za buduću zgradu Imunološkog zavoda. Nova će zgrada niknuti u radnoj zoni Rugvica – sjever, na zemljištu površine 69.761 m2 s potencijalom ukupne minimalne veličine 20.000 m3 u svrhu izgradnje cjelokupne tvornice bioloških lijekova, izgradnje izdvojenog pogona za proizvodnju antitoksina protiv ugriza zmija otrovnica te biofarmaceutskog postrojenja za proizvodnju animalnih imunoseruma namijenjenih za ljudsku i veterinarsku uporabu s primarnom namjenom proizvodnje antitoksina za otrov europskih zmija. Gradnja cjelokupne tvornice počet će najkasnije za 2 godine dok je predviđeno vrijeme gradnje do faze funkcionalnosti 9 mjeseci od pozitivnog završetka javnog natječaja. Nacional