Dok mediji nisu zavladali domom svakog čovjeka, obaveze smo organizirali oko glavnih aktivnosti, a to je jelo i spavanje. Namještaj je bio manji i funkcionalan što znači kako nije zauzimao mnogo prostora što je bilo idealno za novi izum koji je došao ranih 1920-ih godina – radio. Prostor se počeo mijenjati, točnije, sobe smo počeli organizirati ovisno o tome gdje želimo držati radio. Slično je bilo i s televizijom. Tako dolazimo do onoga što imamo danas, a to su ekrani na svakome koraku. Pravu revoluciju za način gledanja televizije napravio je uspjeh Netflixa, ili drugim riječima, nekronološko gledanje programa. Ova nova praksa donijela je gledateljima “oslobođenje od emitiranja” i mogućnost da sami krojimo svoje vrijeme gledanja. Međutim, najveći izazov tu je doživjela tradicionalna televizija. Malo tko više želi odbrojavati sitno do svoje omiljene emisije na omiljenom kanalu ili psovati program jer se nešto emitira baš u trenutku kada mi ne možemo biti ispred televizora. No, zato postoje usluge snimanja programa. Netokracija

Od njega se učilo stilu i bezobraštini, ismijavanju nedarovitih, uštogljenih i nedoučenih, a onda i koječemu drugom što, možda, i nije uvijek ostavljalo dobre posljedice na plitku i mladu pamet. Luković je imao striktan muzički ukus i jasan pogled na svijet. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bio je navjestitelj novog doba, punka, avangarde i alternative. I bio je poprilično nepotkupljiv. Za razliku od većine rock kritičara svoga doba, uglavnom generacijskih ispisnika, često svršenih kunsthistoričara koji bi pred titanima ozbiljne i elitne kulture znali iskazivati određeni kompleks manje vrijednosti, što se u pravilu manifestirao insistiranjem da ih se što ozbiljnije shvaća, Luković je po školi bio inženjer mašinstva, tojest strojarstva, kako se to hrvatski kaže, čija je superiorna ozbiljnost proisticala iz smisla za humor i beskrupuloznu zajebanciju. Luković bio je duhoviti bard cjelokupne te scene, bio je nasmijani hrast. Piše Miljenko Jergović, ispričavši kako su bili zavađeni, ali da ga, iako ga je htio, nije mogao odbiti za jednu uslugu.

• Premijerove manipulativne tvrdnje vezane za opozicijski prosvjed: nije prosvjedovala samo radikalna ljevica, a nije bilo ni poruka koje bi ga okarakterizirale “proruskim” (Faktograf)
• Gotovo polovica od tisuću uredskih radnika traži novi posao, upozorava istraživanje (Forbes)
• Istraživanje: LSD poboljšava seksualne funkcije, djeluju i do šest mjeseci (Index)
• Jedna djevojka noću ide po grobljima i čisti grobove besplatno, popularna je na TikToku (Index)
• Seksualne maštarije koje većina ima možda zvuče super, ali ih je bolje ne isprobati – seks na plaži zvuči romantično, ali ne mora biti nužno najugodniji, seks u avionu zvuči uzbudljivo, ali se ipak seksate u malom uskom wc-u, seks u troje – mnogi su se zapravo razočarali i nisu bili spremni da im partnera/icu ljubi netko drugi (N1)

Ovo nije gotovi projekt novog Dinamovog stadiona, nego tek vizualni identitet koji bi u klubu željeli za svoj novi stadion. Javni natječaj za pravi projekt tek će se raspisati krajem 2024. godine. No, danas je potpisivanjem ugovora između Grada Zagreba, Vlade RH i Zagrebačke nadbiskupije postignut korak naprijed prema konačnom rješenju. Premijer Plenković najavio je da bi stadion trebao biti izgrađen do idućeg svjetskog prvenstva. Gol

Najveći problem ljudi koji se koriste izrazom banalnost zla kako bi opisali određene situacije nije u tome što nisu u pravu kad to čine, već u tome što nisu čak ni u krivu. Ustvrditi da je neko zlo banalno svakako ne znači to da je neko zlodjelo svakodnevno i uobičajeno. Je li onda Zona interesa – koja je građena oko svakodnevice bračnog para Höss – film koji uprizoruje banalnost zla? Hedwig Höss – “kraljica Auschwitza” – predstavljena je kao osoba koja je upućena u to što se događa s one strane zida koji dijeli njezinu kuću iz snova od poprišta najgoreg zločina protiv čovječnosti. No zid je dovoljno visok. Još kad bi bršljan izrastao, da prekrije bodljikavu žicu, njezin bi život bio savršen. Hedwig se ne grize zbog zla od kojeg profitira premda zna uzroke profita koji omogućuje njeno blagostanje. Krikovi koji dopiru s one strane zida njoj se čine normalnima, kao što je buka automobila normalna, odnosno neprimjetna, nekome tko živi uz gradsku prometnicu. Bilo bi pogrešno reći da je Hedwig lik bez empatije. Kulturpunkt

Prema istraživanju Bloomberga, tvrtke koje se bave prodajom nezdrave hrane suočavaju se s ozbiljnim izazovima zbog rastuće popularnosti lijekova za mršavljenje. Gotovo tri četvrtine ispitanika smatra da je neophodno da ove tvrtke revidiraju svoje poslovne strategije kako bi se prilagodile novonastaloj situaciji. Tretmani za suzbijanje apetita već imaju značajan utjecaj na industriju hrane. Walmart je primijetio smanjenje potrošnje kalorija među svojim kupcima nakon što je popularnost lijekova za mršavljenje poput Ozempica počela rasti. Proizvođači ovih lijekova, poput Novo Nordiska, bilježe povećan interes među direktorima prehrambenih tvrtki. Jasno je da utjecaj lijekova za mršavljenje neće biti samo negativan za prehrambenu industriju. Primjerice Nestle već radi na proizvodima poput dodataka prehrani koji bi mogli dopuniti tretmane za mršavljenje. Očekuje se da će budući razvoj farmaceutskih proizvoda dodatno utjecati na potražnju za proizvodima tradicionalno povezanim s lošim prehrambenim navikama. (Tportal)

Monumental, specijaliziran za gradnju s crvenom glinom, predstavlja inovativno rješenje za naporan, repetitivan i ponekad opasan rad. Njihovi autonomni roboti i sofisticirani softver spajaju ljudsku stručnost s robotskom učinkovitošću na način koji industrija nikada prije nije vidjela. Najavljujući projekt vrijedan 25 milijuna dolara, tvrtka će se usredotočiti na zapošljavanje, skaliranje proizvodnje i diverzifikaciju načina cigli/blokova s kojima njihovi roboti mogu rukovati. Monumental postavlja nove standarde u industriji građevinarstva, pokazujući kako tehnologija može transformirati tradicionalne procese gradnje. (Geek.hr)

To bi moglo donijeti dramatične promjene u poljoprivredi, s mogućim posljedicama širom svijeta. Kolaps bi mogao dovesti do značajnog pada temperature i manjka oborina u Europi što bi značajno utjecalo na uzgoj žitarica poput pšenice i kukuruza. Stručnjaci upozoravaju da bi oko 58% obradivog tla za pšenicu i 59% za kukuruz postalo neprikladno za uzgoj. Osim toga, promjene u Golfskoj struji mogle bi utjecati na monsunske oborine u Indiji i dovesti do suše u Amazoniji. S obzirom na ozbiljnost situacije, postavlja se pitanje koliko je daleko ta prekretnica i kako će to utjecati na budućnost poljoprivrede i klime diljem svijeta. (Agroklub)

• Insajder otkriva novu teoriju o Navaljnijevoj smrti: ‘Koristili su staru KGB-ovu metodu, ubili su ga jednim udarcem u srce’. (Telegram)
• Premijer Andrej Plenković, nadbiskup zagrebački Dražen Kutleša i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević potpisali su Sporazum o razumijevanju i podršci u vezi rekonstrukcije Gradskog stadiona Maksimir i izgradnje ili rekonstrukcije objekata Katoličke Crkve na 10 lokacija u Gradu Zagrebu. (Jutarnji list)
• Novi zakon o upravljanju zgradama: Uvode se sankcije ako ne postoji program održavanja. (Tportal)
• Ilegalni migranti koji preko Bosne i Hercegovine pokušavaju doći do Europske unije počeli su pribjegavati nasilnim prelascima granice s Hrvatskom, u koju ulaze motornim vozilima u punoj brzini preko graničnih prijelaza i pritom bježe od policije. (Index)
• HZZO upozorava da se ovih dana opet ponavljaju pokušaji prijevare građana, posebice umirovljenika, kojima se telefonski nude različiti proizvodi u ime HZZO-a. (Index)
• Test ljetnih guma: trojac najboljih dolazi iz redova Continentala (2,0), Michelina (2,1) i Kumha (2,3). (Revija HAK)
• Apple u dokumentima podrške savjetuje korisnicima da ne stavljaju smočeni iPhone u rižu, jer male čestice mogu oštetiti mobitel. Objavili su svojevrsni vodič kako spasiti mokri mobitel. (Bug)
• U 51. godini preminuo je glumac Ewen MacIntosh, najpoznatiji po ulozi Keitha Bishopa u britanskoj, originalnoj verziji serije The Office. (Index)
• UEFA predstavila novu Ligu prvaka. Osnovna promjena je povećanje broja klubova. Dosad su u glavnom natjecanju Lige prvaka sudjelovale 32 momčadi. Od sljedeće će sezone ući još četiri momčadi i neće biti podijeljene u skupine već će igrati ligu. (Index)

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević prijavila je mizoginiju i diskriminaciju u udžbeniku iz prirode za šesti razred Priroda 6, koji izdaje Školska knjiga. Prijavu je podnijela na adrese triju pravobraniteljica. Dok se muški organi detaljno opisuju i prikazuju, ženski organi su površno obrađeni, pri čemu je vulva izostavljena. Razlog je jasan. Ženski spolni organ je sramota, ne treba ga spominjati ni crtati. Djevojčice moramo naučiti da se stide svoje vulve, da su podčinjene i podređene, naučiti ih nesigurnosti i neslobodi, a dječake da su slobodni, dominantni te spolno, a onda i ljudski superiorni te da ‘žene imaju samo unutarnje spolne organe‘, kako je odgovorio moj sin – napisala je Đurđević u prijavi. Uprava Školske knjige brani udžbenik tvrdnjom da slijedi kurikulum, ali su spremni razmotriti izmjene. (Index, tportal)

Ako mediji pognu glavu i kažu zašto bismo se mi petljali u sve to, pitam se tko ostaje, tko će biti taj kažiprst koji će ukazati na nepravilnost, na nepravdu. Prema riječima istaknutog novinara Hedla, predložene izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju istraživačkom novinarstvu i slobodi medija. Hedl je istaknuo kako će novi zakon ograničiti istraživačke novinare u njihovom radu, te naglašava da su novinari često ključni u otkrivanju korupcije i nepravilnosti te da će nove odredbe ozbiljno ugroziti izvore informacija i slobodu izražavanja. Također upozorava na opasnost od političkog utjecaja na medije, ističući da su novinari često izloženi prijetnjama i pritiscima, posebno kada istražuju visokopozicionirane političare.

Sad prikupljam informacije o “uglednim”, visokopozicioniranim ljudima, saborskim zastupnicima i nude mi novac da ne objavim za njih spornu priču. Naravno, poznat je slučaj notornog Franje Lucića koji mi je vrlo otvoreno i eksplicitno nudio novac. Čak mi je pojasnio da nisam dobro shvatio: da će mi platiti tri puta više nego što me plaća moja redakcija. Srećom, snimio sam razgovor. Da nisam snimio, tko bi mi vjerovao? Ipak je on ugledni član HDZ-a, saborski zastupnik, a ja samo novinar – Drago Hedl u intervjuu za Portal novosti.

• Podrška Ukrajini među Europljanima i dalje je jedinstvena, ali gotovo dvije godine nakon početka ruske invazije, samo 10% Europljana vjeruje da Ukrajina može poraziti Rusiju. (Index)
• Lukašenko traži patrole s vatrenim oružjem na bjeloruskim ulicama: ‘Trebamo se osjećati sigurno’. (Net.hr)
• Izrael je nastavio smrtonosno bombardiranje ratom razorene Gaze dok je Washington stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na prekid vatre na palestinskom području. (Index)
• Do kraja veljače moguće je zatražiti sufinanciranje energetske obnove kuća. (N1)
• Kina je stvorila prvo dijete s umjetnom inteligencijom na svijetu. (Index)
• Pokrenuta službena istraga protiv TikToka u EU. Istraživat će se prije svega mehanizmi za zaštitu maloljetnika na toj platformi. (Bug)
• Na Netflix stiže ‘Damsel’ s Millie Bobby Brown, “bajka” o tome da nam princ na bijelom konju nimalo ne treba. (miss7)

Dok se većina državljana muči s plaćama koje se jedva mogu nazvati dostatnima, troškovi svega oko nas neprestano rastu. Prosječna plaća, prema Zavodu za statistiku, iznosi 1630 eura bruto, dok je neto plaća prosječnog radnika 1178 eura. No, stvarnost je drugačija za mnoge sektore, poput tekstilne industrije, gdje plaća iznosi 990 eura, odnosno 756 eura neto. Kada se pogledaju troškovi, slike nisu ohrabrujuće. Cijene hrane, pića, režijskih troškova, stanarine i zabave sve su više. Primjerice, cijene hrane porasle su za 8,9%, dok su troškovi rekreacije i kulture povećani za 6,6%. Potrošačka košarica za prosinac 2023. iznosila je 947,43 eura, što je veće od prosječne najniže neto plaće u zemlji. Stvaranje dostojanstvenog života postaje izazov za mnoge obitelji, pogotovo one s nižim primanjima. (Savjeti.hr)

EU također bilježi slične demografske trendove, s gotovo tri milijuna stanovnika manje u proteklih 25 godina. Ovo je posebno izraženo u zemljama Srednje i Istočne Europe, gdje Hrvatska bilježi gubitak od 14,8 posto stanovništva, što je dvostruko više od prosjeka u regiji. Ovisnost o starosnoj strukturi stanovništva predstavlja dodatni izazov, s udjelom osoba mlađih od 14 ili starijih od 65 godina koji iznosi gotovo 60 posto. Ekonomski aspekti također su zabrinjavajući, s omjerom zaposlenih i umirovljenika koji je daleko ispod ekonomske optimalne razine. Dok se Hrvatska suočava s nedostatkom radne snage, rješenje se traži u imigraciji. Prema projekcijama Eurostata, Hrvatska bi mogla izgubiti 550 tisuća ili 14,3 posto stanovništva do 2050. godine, što će zahtijevati uvoz između 400 do 500 tisuća stranih radnika do 2030. godine. (Lider)

• Kaos u Tirani: Oporbeni prosvjednici bacaju molotovljeve koktele i kamenje na zgradu albanske vlade. (Slobodna Dalmacija)
• Tisuće poljoprivrednika iz cijele Grčke okupilo se na središnjem trgu u Ateni, parkirajući svoje traktore ispred parlamenta u najvećem prosvjedu dosad zbog sve većih troškova i problema zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. (Jutarnji list)
• Kina osudila SAD-ov veto na primirje u Gazi. “Dali ste zeleno svjetlo za pokolj”. (Index)
• Wall Street pao, ponajviše zbog pada dionica Nvidije. (Index)
• U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što je 1,1 posto manje u odnosu na prosinac, dok je u odnosu na siječanj lani broj zaposlenih porastao za 3,1 posto. (Index)
• Anketa: Pala potpora HDZ-u. Most i Domovinski pokret prestigli Možemo. (Index)
• Otkriven uzrok smrada na zagrebačkom Srebrnjaku – iz Državnog inspektorata stiže potvrda kako je analizom otpadnih voda iz sustava javne odvodnje utvrđeno onečišćenje organskim otapalima, a prema njima, odgovoran je Institut Ruđer Bošković. (Index)
• Nova aplikacija Ministarstva financija za pregled isplata iz državnog proračuna, a dostupna je na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Zamjenjuje dosadašnju aplikaciju Upit po dobavljačima i pruža proširene mogućnosti pregleda isplata i strukturiranja podataka. (Poslovni dnevnik)

Iako je njegova karijera obilježena remek-djelima, Scorsese nije pošteđen kontroverzi. Film Taxi Driver iz 1976. izazvao je polemike zbog prikaza nasilja i kontroverzne tematike, poput maloljetne prostitucije. Kritičari su pozivali Scorsesea da jasnije osudi takvo ponašanje svojih likova. Prije nego što je otkrio strast za kino, Scorsese je htio postati svećenik. Mnogi njegovi filmovi se vrte upravo oko pitanja vjere, a s filmom Posljednje Kristovo iskušenje (1988.) je razljutio konzervativne katolike. Projekciju filma su popratili i protesti, a bio je zabranjen u mnogim zemljama. Isto tako, Scorsese se našao na meti Marvelovih fanova nakon izjave da Marvelovi filmovi o super-junacima za njega nisu kino. On ih je usporedio sa zabavnim tematskim parkovima, te je argumentirao kako im nedostaje emocionalne i psihološke dubine. Rasprave o rijetkim ženskim likovima u njegovim djelima se ponovno zahuktala 2019. godine nakon objave The Irishmana – filma koji traje tri i pol sata, i u kojem ženski likovi izgovore tek nekoliko rečenica. Dok Scorsese nastavlja svoj nevjerojatan doprinos sedmoj umjetnosti, kontroverze oko njegovih filmova podsjećaju nas na složenost umjetnosti i njezine interpretacije. (DW)

Ovaj prehrambeni režim naglašava eliminaciju toksina iz tijela putem posebnih dijetalnih ograničenja, često baziranih na konzumiranju samo određenih namirnica poput voća, povrća, sokova ili čajeva. Ideja je da se navodno očisti tijelo od nakupljenih toksina, potakne gubitak kilograma i poboljša opće zdravlje. Međutim, stručnjaci ističu da ovakav koncept nema znanstvenu osnovu. Naime, tijelo već posjeduje učinkovite mehanizme za eliminaciju toksina, poput jetre i bubrega. Osim toga, mnoge detox dijete mogu dovesti do manjka hranjivih tvari u organizmu, umora i gubitka mišićne mase. Umjesto brzih rješenja, stručnjaci preporučuju raznovrsnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost. (Poslovni dnevnik)