Baby Lasagna dobio je 247 bodova od publike. Drugoplasirani Vinko dobio 23, a Let 3 24 boda. Index Podsjetimo pritom da je na Doru ušao tek kao rezerva, nakon što je od natjecanja odustala Zsa Zsa. tportal Pogledajte komentare na Forumu (koji su voditelji i spomenuli tijekom večerašnje emisije).

Dok se trgovinama dopušta rad maksimalno 16 nedjelja u godini, radno vrijeme samoposlužnih aparata najčešće je od 0 do 24 sve dane u tjednu pa su razne namirnice poput jaja, sira, mlijeka i steakova, ipak dostupne stalno. Za očekivati je da će prodaja na aparatima za to vrijeme biti povećana, a pogotovo otkako su trgovine mahom prisljene zatvoriti vrata nedjeljom. S druge strane, samoposlužni aparati koji rade u sklopu trgovine, često imaju isto radno vrijeme kao i ta trgovina. Nisu samo prehrambeni proizvodi u ponudi; u samoposlužnim aparatima mogu se pronaći i ostali proizvodi kao što su sredstva za čišćenja automobila, kozmetika ili pak proizvodi za životinje. Predviđa se da će samoposlužni aparati za prodaju hrane pokazivati najveću godišnju stopu rasta (CAGR) od čak 8,4 posto u razdoblju od 2023. do 2032. prenosi Yahoo!finance. Lider

• Mladi i izbori: “Oni ne prate medije, ne čitaju novine, ali dobivaju vijesti preko društvenih mreža” (N1)
• Zelenski rekao je u nedjelju da je 31.000 ukrajinskih vojnika ubijeno od početka ruske invazije prije dvije godine, a ne više od 300 tisuća kako to tvrdi Putin (tportal)
• Mnogi trgovci na malo, uključujući H&M, Zaru, J.Crew pa i Amazon počeli su prilagođavati pravila povrata, a razlog tomu su, kako tvrde, niže maloprodajne marže i viši troškovi zaduživanja. Povrati se sad naplaćuju, a rokovi skraćuju (Poslovni)
• Trgovačke napetosti između SAD-a i Kine potaknule su brži gospodarski rast Vijetnama. Prema analitičaru tvrtke New World Wealth, Vijetnamu se predviđa 125-postotni rast bogatstva u idućih 10 godina što je prema analizi tvrtke, najveći porast bogatstva u svijetu (Poslovni)
• Dinamo došao do pobjede protiv trenutno vodeće Rijeke, postigli gol iz penala u samoj završnici (Sportske novosti)

Iz prvog polufinala dalje su prošli Pavel, Vinko, Eugen, Mario Battifiaca i Robert Ferlin, Stefany, Saša Lozar, Let 3 i Lana Mandarić, a iz drugog Alen Đuras, Natalie Balmix, Vatra, Damir Kedžo, Lara Demarin, Baby Lasagna, Marcela i Boris Štok. Tu možete vidjeti pod kojim rednim brojem nastupaju (zajedno s brojevima za glasanje). Uživo komentiraju na Forumu.

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti – meni je bio izazov, rekao je u emisiji “Nedjeljom u 2” Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput “Duluma zemlje”, “Lovca na bilje” i drugim uspješnim projektima. Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji. Zadnje vrijeme na društvenim mrežama plijeni pažnju radovima s umjetnom inteligencijom. Pričao je o svom životnom putu, kako su nastajali pojedini projekti i o svom svjetonazoru, koji se reflektira u pozitivnim pričama. HRT

Lenjinov spomenik od 19 metara raskomadan je u 129 dijelova. Glava od 4 tone u postavu je neobične izložbe

Prošlogodišnji Advent u Zagrebu, a potom i doček Nove godine na Trgu bana Jelačića, bili su top temom hrvatskih društvenih mreža i internetskog podzemlja, gdje je zbog velikog broja dobro raspoloženih tamnoputih stranaca – uglavnom, jasno, stranih radnika, među kojima su najbrojniji bili nepalski dostavljači, te indijski bauštelci, bangladeški vozači i filipinske sobarice – adventski sajam nazvan “Adventom u Katmanduu”, a fešta na Trgu “nepalskom Novom godinom”.

Tradicionalni nepalski hinduistički kalendar Bikram Sambat, međutim, ne samo da Novu godinu – Navavarshu – računa već u travnju, nego vrijeme broji cijelih pedeset sedam godina ispred gregorijanskog, pa će u Nepalu i Indiji za mjesec-dva već biti dočekana 2081. godina. Tradicionalno pak duhoviti Hrvati rekli bi stoga da je “nepalska Nova godina” na Trgu bana Jelačića – s hiljadama veselih, raspjevanih i rasplesanih tamnoputih “čudnih ljudi čudnog imena” na dvosatnom godišnjem odmoru na Jelačićevu placu – kalendarski točno to: slika Hrvatske kakva će izgledati 2081. godine. Naravno da je budalaština. Hrvatska će tako izgledati dosta prije 2081. godine. Mnogo, mnogo prije. Boris Dežulović ukazuje na nedostatke strategije za promjene koje se već događaju, za Novosti.

This is incredible! 😲 pic.twitter.com/WD8eMyMHPa

— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) February 24, 2024

Nosio sam u Ministarstvo kulture deset stranica rukopisa svog novog romana. Krimić koji se događa u Ministarstvu kulture, o tome sam odlučio napisati roman. Glavni junak je bliski suradnik ministrice kulture, godinama radi u Ministarstvu. Žena i obitelj smatraju ga teškim šonjom jer radi za prosječnu plaću dok se svi oko njega bogate. U jednom trenutku popizdi i odluči maznut lovu iz europskih fondova. Taj kratak siže priložio sam dokumentima potrebnim da bi se zatražila potpora za poticanje književnog stvaralaštva koju svake godine dodjeljuje Ministarstvo kulture. Dokumente nisam htio poslati poštom. Zašto bih u ova teška vremena trošio lovu na kuverte, poštanske marke. Radije ću to sam predati u urudžbeni ured Ministarstva kulture, vremena ionako imam na pretek, za razliku od novca.

U slučaju da ministrica bude privedena, moj krimić imat će sasvim drugačiji kraj. Prijavit ću ga onda ipak za stipendiju kad dođe neka nova ministrica ili ministar kulture. Sigurno će s guštom dodijelit možda čak godišnju stipendiju romanu. Radni naslov čini mi se okej – ‘Hobotnica u Ministarstvu kulture’ – kaže u novoj zgodi Nacionalna groupie.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

• Na Trešnjevki se za novogradnju traži 4000 eura po kvadratu, stručnjak: porasle su cijene svakog kooperanta, ali i marže od developera (Jutarnji)
• Amerikanci u strahu od Kineza pretvaraju zračne tankere u dronove (tportal)
• Tomašević u tajnosti formirao stranačku policiju koja nezakonito kontrolira rad komunalnih redara (Nacional)
• SAG: Oppenheimer pokupio glavne nagrade, najbolja glumica Lily Gladstone, dodjela se po prvi put uživo prenosila na Netflixu (tportal)
• Višak crkava u Njemačkoj: u posljednjih nekoliko godina srušene stotine katoličkih crkava ili im je promijenjena namjena (DW)

Za stvaranje nove mlade vojske odabrana su četiri velika obučna centra, vojarne u Požegi, Sinju, Puli i Bjelovaru, a za još dva rade se procjene. Ročnike će obučavati 650 vojnih instruktora, piše Jutarnji list. U  vojnim krugovima smatraju da su tri mjeseca sasvim dovoljna za vojnu obuku tijekom koje bi naglasak bio na fizičkoj pripremi polaznika te svladavanju temeljenih vojnih vještina. Godišnje bi na raspolaganju trebalo biti oko 17.000 mladića, a očekuje se da bi barem njih 15.000 moglo završiti vojno osposobljavanje, dok bi preostali dio završio na civilnom služenju vojnog roka. Za sada je samo riječ o prijedlogu MORH-a i Glavnog stožera koji tek trebaju usvojiti Vlada i Hrvatski sabor. Index

Zemljište – ove tvrtke obrađuju oko 30.000 hektara uglavnom državnog poljoprivrednog zemljišta u višegodišnjim prioritetnim koncesijama. Radi se o vrijednoj imovini čini značaj za hrvatsku poljoprivredu prelazi 3%. Da se u ovom trenu to zemljište nađe na prodaji, prodajna cijena bi se popela na preko 500 milijuna EUR. Da se takva zemlja hoće uzeti u zakup negdje na zapadu platili bi godišnje preko 15 milijuna EUR godišnje. Vrijednost zemljišta u opstojnosti ovih tvrtki ključna je jer je proizvodnja u ratarstvu i povrtlarstvu osnova za sve druge industrije koje postoje u tim tvrtkama. Prije svega stočarstvu, proizvodnji mlijeka i povrća. Tko je idealan budući vlasnik tih tvrtki? Najbitnije je da to bude netko tko će biti strateški investitor u poljoprivredu, a ne neki fond ili vjerovnici kao do sada. Srce naravno vuče na hrvatskog vlasnika, a potencijala imaju samo Podravka i Žito. Poljoprivredni stručnjak Ivan Malić za Agroklub.

Izraz “Sponge cities” koristi se za opisivanje urbanih područja s obilnim prirodnim područjima kao što su drveće, jezera i parkovi ili drugi dobri dizajni namijenjeni upijanju kiše i sprječavanju poplava. Zanimanje za iskorištavanje prirodnih resursa – ili korištenje “rješenja temeljenih na prirodi” – za rješavanje klimatskih šokova poraslo je u popularnosti posljednjih godina. Uređujući tzv. “kišne parkove”, koji omogućuju akumulaciju oborinskih voda i njihovu infiltraciju u neposredno tlo, čime se smanjuje pritisak na gradski kanalizacijski sustav. Osim toga, kišne parkove, ili vrtove je moguće izvesti tako da dio oborinskih voda pohranjuju u podzemnim spremnicima, i to radi naknadnog korištenja. Climate Change Koprivnica je jedan od takvih gradova koji su se uključili u ovaj projekt na razini EU. Danica

Milijarderi masovno pokupovali zemljišta na Havajima: Oprah Winfrey, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg…

Digitalni nomadizam, potaknut tehnološkim napretkom i željom za slobodom, redefinira rad i način života. Omogućen visokom brzinom interneta, pojedinci mogu raditi na daljinu s bilo kojeg mjesta, izazivajući tradicionalnu uredsku kulturu. Uspon digitalnih nomadskih zajednica diljem svijeta potiče suradnju i osobni rast putem izloženosti različitim kulturama. Međutim, izazovi poput samodiscipline i usamljenosti prate ovaj način života. Unatoč tome, digitalni nomadizam nastavlja dobivati zamah kako pojedinci prioritiziraju iskustva nad materijalnim posjedima, oblikujući budućnost rada i osobnog ispunjenja. Monitor

Na početku sve je totalno cool. Serija počinje citatom: ‘Jedini čovjek kojeg sam se ikada bojao bila je žena po imenu Griselda Blanco’ i onda potpis ‘Pablo Escobar’ pa onda svi moramo popadat u nesvijest jer ako The narkobos svih narkobosova trtari pred nekom ženom, onda ta žena mora da je opaka za poludit. Mislim, gledali smo ‘Narcos’, seriju koja se jako cijeni jer u njoj vidimo sav bijes tvrdih momaka s obje strane zakona, a Escobar se nije bojao nijednog. ‘Griselda’ počinje kao zabavna video igra s diskom, satenskim kombinezonima, kragnama poletušama i ludom babom iz Kolumbije koja šuta dupad. Nakon tri epizode postaje zbrzana narko-serija koja samu sebe shvaća previše ozbiljno. Zrinka Pavlić za tportal o seriji koja se komentira i na Forumu.

U eri koju karakterizira brzi tehnološki napredak i promjenjivi društveni normi, pojavila se nova vrsta profesionalaca koja preoblikuje tradicionalni koncept rada i načina života. Ti pojedinci, poznati kao digitalni nomadi, oslobađaju se okova konvencionalnih uredskih prostora i prihvaćaju život s lokacijskom neovisnošću i rad na daljinu. Uspon digitalnog nomadizma predstavlja duboku promjenu u načinu na koji doživljavamo rad, putovanje i osobno zadovoljstvo.

Digitalni nomadizam nije nov fenomen, ali je u posljednjih nekoliko godina stekao značajnu snagu zahvaljujući nekoliko ključnih čimbenika. Prije svega, tu je široka dostupnost visokih brzina internetskog pristupa, što je omogućilo ljudima da rade s gotovo bilo kojeg mjesta na svijetu. Bez obzira jesu li slobodni stručnjaci, zaposlenici na daljinu ili poduzetnici, digitalni nomadi mogu ostati povezani i produktivni s udaljenih krajeva svijeta.

Još jedan pokretač uspona digitalnog nomadizma je rastuće nezadovoljstvo tradicionalnom uredskom kulturom. Mnogi profesionalci osjećaju se ugušeno u svakodnevnoj rutini od 9 do 5 i žude za više fleksibilnosti i autonomije u svom radnom životu. Prihvaćanjem digitalnog nomadskog načina života, mogu oblikovati vlastite rasporede, birati vlastito radno okruženje i prioritet dati iskustvima nad materijalnim posjedima.

Osim praktičnih koristi rada na daljinu, digitalni nomadizam nudi niz osobnih i kulturnih prednosti. Putovanje i život u različitim dijelovima svijeta izlažu pojedince novim kulturama, jezicima i perspektivama, potičući osobni rast i obogaćujući njihove živote na načine na koje to tradicionalni uredski poslovi ne mogu.

Štoviše, digitalne nomadske zajednice su se pojavile u gradovima diljem svijeta, pružajući podršku, mogućnosti umrežavanja i osjećaj pripadnosti onima koji žive nomadski način života. Te zajednice potiču suradnju, kreativnost i prijateljstvo među slično mislećim pojedincima koji dijele strast za istraživanjem i radom na daljinu.

Međutim, digitalni nomadizam nije bez izazova. Iako je sloboda rada s bilo kojeg mjesta oslobađajuća, zahtijeva disciplinu, samomotivaciju i vještine učinkovitog upravljanja vremenom kako bi se održala produktivnost i ravnoteža. Dodatno, navigacija različitim vremenskim zonama, kulturnim normama i logističkim preprekama može predstavljati izazove za digitalne nomade.

Nadalje, prolazna priroda digitalnog nomadskog načina života ponekad može dovesti do osjećaja usamljenosti, izolacije ili bez korijena, posebno za one koji žude za stabilnošću ili dubljim povezivanjem. Izgradnja i održavanje odnosa, kako osobnih tako i profesionalnih, može zahtijevati dodatni napor kada ste stalno u pokretu.

Zaključno, uspon digitalnog nomadizma predstavlja paradigmu u načinu na koji pristupamo radu, načinu života i osobnom zadovoljstvu u 21. stoljeću. Omogućen tehnologijom i potaknut željom za slobodom i fleksibilnošću, digitalni nomadi redefiniraju način na koji živimo i radimo, transcendirajući geografske granice i prihvaćajući život avanture, kreativnosti i mogućnosti. Dok trend nastavlja dobivati na zamahu, bit će zanimljivo vidjeti kako digitalni nomadizam oblikuje budućnost rada i utječe na naše kolektivno shvaćanje uspjeha i sreće.

• Podmladak AfD-a – mladi neprijatelji demokracije doprinijeli radikalizaciji ekstremno desne stranke u Njemačkoj. U sudskim presudama stoji kako podmladak AfD-a sanja o zemlji bez migranata i agitira protiv demokracije (DW)
• Anketa: Većina ispitanika i dalje želi vidjeti Plenkovića na čelu vlade. Iza njega su Sandra Benčić, Penava i Grbin. Doduše, postoci su vrlo niski… (Nacional)
• Stiže još detalja ubojstva mladića u Splitu: ubojica je skupinu mladića pitao za novac, nakon što su ga odbili otišao je kući po nož (Index)
• Kako rade trgovine ove nedjelje? Evo gdje danas možete obaviti kupovinu (N1)
• Prije vožnje dobro je isprazniti mjehur – zbog bolje koncentracije, ali i izbjegavanja mogućih komplikacija ukoliko dođe do prometne nesreće (Revija HAK)
• Talijani žele izgraditi najveći viseći most do Sicilije: Na tom području je moguć katastrofalan potres, lijeva oporba zatražila istragu (Revija HAK)

Održana je osnivačka skupština stranke bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića naziva “Zajedno Hrvatska”. “Bez zadovoljnih ljudi koji ispunjeno žive od svoga rada nema sretne zemlje, nema budućnosti za generacije koje dolaze. Postojeće političke strukture kao da se natječu da zemlja nazaduje, da mladi i obrazovani ljudi iseljavaju, da što više naših zajedničkih, nacionalnih vrijednosti prepustimo u vlasništvo strancima, da ubiju svaku volju za pozitivnim promjenama, a društvu daju tek potpunu apatiju”, rekao je Todorić koji sa svojom strankom izlazi na parlamentarne izbore. Index

Hrvatski ispitanici stariji od 60 godina se “u većoj mjeri protive doseljavanju ljudi drukčije rase ili etničkog podrijetla i iz siromašnijih zemalja izvan Europe”, dok bi ispitanici mlađi od 40 godina češće od starijih ispitanika “dopustili imigrantima da se dosele i žive u Hrvatskoj”. Na razini opće populacije, građani i građanke Hrvatske imaju “umjerene stavove o imigrantima i imigraciji, koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni”. Rezultati su navedeni u Prijedlogu strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske, koji je Vlada usvojila sredinom mjeseca i uputila u saborsku proceduru. Rezultati govore da su ispitanici iz Hrvatske relativno otvoreni za doseljavanje stranaca, uključujući one koji su rasno i etnički različiti. Poznato je da politizacija tih pitanja utječe na stavove građana, pa se mogu očekivati određene promjene u stavovima, a koje uključuju dezinformacijski narativi, poput teorije o zamjeni stanovništva. Faktograf