24/02/2024 - Monitor.hr
24.02. (23:00)

Ipak nije rigao vatru

Znanstvenici otkrili prvi potpuni fosil “zmaja” starog 240 milijuna godina

 

Fosil pripada vrsti Dinocephalosaurus orientalis, koja je izvorno identificirana još 2003. godine. Nazvali su ga zmajem zbog dugog i savitljivog vrata s 32 kralješka. Takav vrat mogao mu je pružiti prednost u lovu – omogućujući Dinocephalosaurus orientalisu da traži hranu u pukotinama ispod vode. “Ovo otkriće samo povećava neobičnost trijasa”, rekao je dr. Fraser za BBC News. “I svaki put kad pogledamo te naslage, pronađemo nešto novo.” N1

24.02. (23:00)

Ili se možeš otrovati ili nadrogirati

Popis biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u prehrani

Normativi uspostavljeni u hrvatskom zakonodavstvu prepoznali su 114 biljaka čije je prisustvo zabranjeno u hrani ili dodacima prehrani. Riječ je o biljkama koje potječu s različitih kontinenata, a velik broj njih ima psihoaktivno djelovanje. To su biljke poput divljeg kestena, gorske moravke, šimšira, lažnog jednoroga, kukute, đurđice, zmajeve krvi, zmijinog mlijeka, muške paprati, kositernice, jetrenke, bunike, perunike, mandragore i drugih. Popis je definiran Pravilnikom, a više o tome možete pročitati na Savjetima.

24.02. (22:00)

Brze i kratke

  • Analitičar o drugoj godišnjici rata u Ukrajini: Kraj se ne nazire, Rusi imaju brojne pukotine, crnomorska flota praktički više ne postoji, ali bez pomoći Zapada Ukrajini će biti teško (N1)
  • Tijelo Navalnog predano njegovoj majci (Index)
  • Bojan Stilin: Je li Dora zbilja nikad gora? Od smaranja i falšanja spasiti nas može samo – Baby Lasagna (tportal)
  • Nakon Wall Streeta podivljale i europske dionice, optimizam ulagača raste (Lider)
  • Izbodeni mladić iz Splita bio je nogometaš, osumnjičeni za ubojstvo braća ovisnika o drogi, jedan od njih ima debeli dosje (Dalmatinski portal)
  • Posao iz snova za fanove Taylor Swift: Britanski muzej Victoria and Albert traži obožavatelja Taylor Swift za jednu od savjetničkih pozicija koje muzej stvara kako bi svojim kustosima pomogao da nauče više o specifičnim temama i kulturnim trendovima (N1)
24.02. (21:00)

Od nuspojava cjepiva i chemtrailsa do nigerijskog princa koji dijeli pare okolo - sve su to laži

Dezinformacije se najbolje šire na Facebooku i Twitteru, a kad dođu do klasičnih medija teško ih je zaustaviti

Dezinformacije su postojale i prije društvenih mreža, ali nisu imale potencijal tako brze i široke distribucije kakvu su omogućile mrežne platforme. Pritom se i na njima šire na različite načine. Na Facebooku najbolje uspijevaju one kampanje koje su plaćene kao sponzorski sadržaj, dok se na Twitteru uspješno šire organske objave. Uz to, u zatvorenim platformama i aplikacijama za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Vibera) ljudi još lakše nasjedaju na pogrešne i manipulativne objave jer ih dobivaju izravno od bliskih ljudi. Glavni cilj ostvaruju ako ih preuzmu i objave klasični mediji koji im time daju kisik, legitimitet i prezentiraju ih širokoj populaciji. Jako je teško pobijati neistine i manipulacije nakon što su ih objavili klasični mediji. Medijska pismenost

24.02. (20:00)

Šta je ovo, sami in memoriami

Basara: Pero s bivšega svijeta

Mašinski inženjer po obrazovanju, Pera je započeo novinarsku karijeru kao najuticajniji rok kritičar u bivšoj Jugoslaviji. Pravilo je bilo sledeće: ako ti Pera napiše pozitivnu recenziju za album, uspeo si u karijeri, ako te pak „iseče“, pametnije ti je bilo da menjaš profesiju, što su pametni i činili, mada još uvek ima onih koji pokušavaju nešto da otamburaju i da izmame poneki aplauz.

Da ima takvih uticajnih kritičara, to da, ali nije bilo, nema, niti će biti takvih koji su – bilo da su hvalili, bilo da su kudili albume (ni singlove Pera nije manisao) – pisali tako duhovito, alanfordovski, nezlobivo, a jebitačno. Odavno me je već rok bio prestao da interesuje, već sam bio popriličan čilager, ali sam povremeno po internet arhivama nalazio Perine kritike, čitao ih i valjao se od smeha.

Nije bilo javne ličnosti s kojom se Petar nije popičkao, uključujući i moju neznatnost, koju je žestoko isponapušavao kad je nešto skrenula s nekog kursa, šta li, što ne znači da dvadesetak dana posle napušavanja nismo sedeli u bašti nekog kafića i i pijuckali pivo. Kao što se pre ili kasnije mirio sa svima s kojima se karabasio, bilo je vaistinu potrebno biti povelik nitkov, pa Peri zadugo zameriti bilo šta. Tim pre što je u većini slučajeva bio u pravu. Svetislav Basara o pokojnom Peri Lukoviću

24.02. (19:00)

Dost dobra metoda

Čišćenje otpadne vode od fosfora aktivnim ugljenom iz otpadne vode

Što je aktivni ugljen? Možemo ga, posve jednostavno, definirati kao ugljen koji ima veliku moć adsorpcije, no kada se govori o njegovu porijeklu i načinu pripreme onda nije sve tako jednostavno. U farmaceutskim ga knjigama srećemo, kao lijek protiv proljeva i drugih probavnih tegoba. Svaka se organska tvar, ako se zagrije na dovoljno visoku temperaturu (400 – 600 oC), pretvara u ugljen. Sirovine za proizvodnju ugljena iz otpadnih voda (municipial sludge biochar, MSBC) ima na pretek: računa se da će se 2025. godine samo u Kini sakupiti 90 milijuna tona toga mulja, a gdje ima sirovine, tu ima i tehnologije. Tim kineskih znanstvenika kemijski je modificirao ugljen dobiven iz otpadnog mulja (MSBC) tako da su ga obogatili nanočesticema cinka i tako dobili adsorbens koji se krije pod grozomornom kraticom nZVZ-MSBC. Adsorpcija fosfata je najbrža u prva četiri sata (240 minuta) da bi praktički bila gotova nakon jednog dana (24 sata). No mnogi su parametri ovdje u igri. Nenad Raos za Bug.

24.02. (18:00)

Počivao u miru

Dragojevićeva poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak

Svoju stvaralačku dionicu Dragojević počinje drugom polovicom pedesetih pjesničkim ciklusima u splitskom časopisu Mogućnosti, a prva važna i za njegov opus ključna postaja zbirka je pjesama u prozi “Kornjača i drugi predjeli” iz 1961. U njezinom je ishodištu heraklitovska situacija, što je ujedno i ishodište čitave autorove poetike – to je igra suprotnostima, koje se traže i potiču, ali i obuzdavaju u privremenoj točci ravnoteže i pomirenja. Sastavni dio spomenutoga tkanja jesu i Dragojevićevi eseji, neodvojivi od poezije – zajedno tvore jedinstven tok. U knjigama “O Veronici, Belzebubu i kucanju na neizvjesna vrata” (1970.) i “Izmišljotine” (1976.) Dragojević je nerijetko moralist i dijagnostičar društvenih problema, on savjetuje i upozorava. To je pravo Dragojevićevo naslijeđe: njegova poezija naučila nas je gledati, osluškivati, čuditi i diviti se, i sve to na jednom novom jeziku koji nam je u međuvremenu postao blizak i koji se katkad usuđujemo nazvati “svojim”, u kojem prepoznajemo sebe i prostor oko nas. Novosti

24.02. (17:00)

Vlak na koji već kasnimo

Marihuana je i dalje za Hrvate tabu, a na kraju će ispasti – pušioničari

Jučer je Deutsche Welle objavio kako je Bundestag izglasao zakon koji će u Njemačkoj, između ostalog dozvoliti: “Uzgoj i posjedovanje određenih količina za osobnu potrošnju dozvolit će se odraslima od 1. travnja ove godine. Odraslim osobama starijima od 18 godina općenito se dozvoljava da u javnom prostoru posjeduju do 25 grama kanabisa za osobnu upotrebu, a smijet će i uzgajati do tri biljke…” Na Bugu podsjećaju kako je konoplja tradicijska biljka u našim krajevima, nekada se uzgajala ne velikim površinama i koristila za brojne industrijske potrebe. Sve više zemalja u svijetu dozvoljava i tzv. rekreacijsko korištenje kanabisa, a one države koje su se prve na to odlučile polučile su i značajnu korist jer su postale poželjna destinacija za brojne turiste iz svog okruženja. Do sada smo u mnogim zakonodavnim stvarima slijedili primjer Njemačke, bit će zanimljivo pratiti hoće li naši, inače po ovom pitanju vrlo konzervativni, političari i u ovom slučaju vidjeti inspiraciju za promjenu dosadašnjeg stava.

24.02. (16:00)

Brze i kratke

  • Vojni analitičar: Zelenski je napravio veliku stratešku grešku – odbio je mobilizaciju ljudi, a u zamjenu su na front počeli slati logističare, topnike koji nisu obučeni (N1)
  • I Mjesec zatrpan ljudskim smećem – NASA vodi detaljan katalog ljudskog materijala na Mjesecu. Pronađene ostavljene baterije i žice do loptica za golf (tportal)
  • ‘100 parkova za Rim’: Ambiciozan plan obnova parkova talijanske metropole za održiv i zelen glavni grad (Green)
  • Reddit podnio zahtjev za IPO, najveći profiter mogao bi biti Sam Altman, trenutno najveći dioničar (Lider)
  • Forumaš koji je Doru gledao uživo: Sad ujutro sam preslušao i pregledao pjesme na youtubu. Mogu reći, a vjerujem da će se i većina onih koji su bili tamo složiti sa mnom, da je zvuk bio neusporedivo bolji uživo nego što je išao van. Svi od prvog do zadnjeg su zvučali odlično. BL je imao jaku matricu i slabije ga se čulo. Najviše sam ostao iznenađen sa Vatrom, uživo su zvučali ok, ovo na youtubu je užas. Ova greška s Natalie se nije čula u studiju, to su nešto u režiji zeznuli. Scenski nastup uživo od BL nisu ni malo uspjeli prenijet na video, uživo je baš bila ludnica (Forum)
  • Riba i riblje prerađevine izvrsna su hrana za poticanje moždanoga razvoja. Rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 7 000 žena pokazali su kako su djeca onih majki koje su u trudnoći često konzumirale ribu, danas naprednija u verbalnim vještinama od djece čije su se majke hranile isključivo mesom ((bes)Korisno znanje)
24.02. (15:00)

Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci

Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova

Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.

Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.

24.02. (14:00)

Kastracija onih na vlasti

Žižek: Julian Assange nije budala

Jedan vic iz dobrih starih dana realno-postojećeg socijalizma, savršeno ilustrira uzaludnost budala: U Rusiji, u 15. veku, jedan seljanin i njegova žena hodaju prašnjavim seoskim putem. Mongolski ratnik na konju zaustavlja se pored njih i kaže seljaninu da će mu sada silovati ženu. Zatim dodaje: „Ali pošto na zemlji ima puno prašine, dok ti ja silujem ženu ti ćeš mi držati testise, da se ne uprljaju!“ Kada je Mongol obavio posao i odjahao dalje, seljanin počne se smijati i veselo poskakivati. Zapanjena supruga ga pita: „Kako možeš tu skakati od radosti kad sam upravo brutalno silovana u tvom prisustvu?“ Seljanin odgovara: „Ali ja sam ga prevario! Muda su mu puna prašine!“

Ova tužna šala govori o nevolji tadašnjih disidenata: mislili su da zadaju ozbiljne udarce partijskoj nomenklaturi, a u stvari su joj samo malo prašili testise, dok je nomenklatura nastavila da siluje narod. Nije li današnja kritička ljevica u sličnoj poziciji? „Filozofi su do sada samo različito tumačili ovaj svijet. Stvar je u tome da ga se promijeni“. Naša verzija treba glasiti: „Kritički ljevičari su do sada samo prljali prašinom jaja onih na vlasti; poanta je da ih odsječemo.“ Assange je upravo to uradio. Slavoj Žižek za Peščanik.

24.02. (12:00)

Nekad je to bila vojska prava

Prva izložba o pionirima nakon raspada Jugoslavije ukazuje na to da socijalizam ipak prestaje biti “neželjena baština”

Izložba Pioniri maleniCrtice iz života pionira kroz zbirke Hrvatskoga školskog muzeja autorice Kristine Gverić svoje puno značenje i vrijednost dobiva u aktualnom društvenom kontekstu i s obzirom na to kakva sjećanja na socijalizam ona posreduje. Nadalje, riječ je o prvoj izložbi o povijesti djetinjstva i školovanja u socijalizmu organiziranoj u Muzeju od početka 1990-ih i raspada SFRJ, ali ne i prvoj na tu temu u preko sto i dvadeset godina dugoj povijesti te institucije. Premda sve te aktivnosti nisu dovoljne da se izbrišu ožiljci prisilne amnezije iz 1990-ih i relaksira kolektivno pamćenje, one su ipak pokrenule stvari s mrtve točke. Kulturpunkt

24.02. (11:00)

Još malo o bombi

Einstein and the Bomb – ono što su propustili spomenuti u Oppenheimeru

Igrana dokudrama o ulozi velikog mislioca i fizičara Alberta Einsteina u ‘Projektu Manhattan’ i lani populariziranoj ulozi uz Oppenheimera, nastavlja tamo gdje su s igranim hitom stali s faktografijom. Dokumentarac se koncentrira na tri razdoblja – Einsteinovo vrijeme u Njemačkoj, deport u Britaniju na zaštićeno imanje te poslije otkrivanja lokacije, preseljenje u Ameriku. Shodno njegovom migriranju mijenjali su se stadiji napretka nacističke Njemačke na putu prema atomskoj bombi. Tko je utrku dobio i kako povijest je pokazala, no u ovom se dokumentarcu otkrivaju neki fakti izostavljeni u Oppenheimeru. Izvrsni arhivski materijali u suštoj su suprotnosti s patetičnim i dramski plošno postavljenim igranim dijelovima te se propušta poentirati upravo tamo gdje se traži najveća autentika i uvjerljivost. Inače solidno i razumljivo povijesno gradivo za učenike osnovnih i srednjih škola, Anđelo Jurkas za Mixer.

24.02. (10:00)

Brze i kratke

  • Mladić (22) ubijen u Splitu. Napala ga trojica braće, jedan otišao po nož i izbo ga (Index)
  • Florida donijela zakon o zabrani društvenih mreža djeci ispod 16 godina (N1)
  • Druga polufinalna večer: Baby Lasaggna razvalio, tehnička greška u pjesmi Dijamanti… (Index), redoslijed izvođenja pjesama u finalnoj večeri Dore 2024. (HRT)
  • Košarkaši kvalifikacije za EuroBasket otvorili dvoznamenkastim porazom, Hrvatska izgubila od Francuske 73-61 (tportal)
  • Eksperiment za čišći okoliš: Kontejnerski brod testirao novi sustav za ublažavanje štetnih emisija (Green)
24.02. (09:00)

We have failed you

Galić: Prošle su 2 godine rata, ulazimo u zadnju. S ovakvim saveznicima Ukrajina nema šanse

Iako je ruska agresija iz veljače 2022. bila tek nastavak rata započetog 2014. godine, ukrajinske oružane snage dočekale su je potpuno nespremne. Ukrajinci su se pomirili s gubitkom Krima i djelomičnom okupacijom Donbasa vjerujući, ili se barem nadajući, da će tu Putinove želje stati. Izdvajanja za obranu su s 2.25% BDP-a 2014. godine porasla na 3.81%, a iako su porasla na 33 nakon početka rata, bilo je prekasno. Izravna posljedica toga je da ukrajinska obrana skoro isključivo ovisi o pomoći sa Zapada, koja nije bila mala. U dvije godine Ukrajina je dobila više od 100 milijardi dolara vojne pomoći. Bez pomoći Zapada, posebice SAD-a, borbena moć ukrajinske vojske vrlo brzo će degradirati. Žalosna je činjenica da bogata Europska unija nije sposobna isporučiti ni obećanu pomoć. Istovremeno neusporedivo manja i siromašnija Sjeverna Koreja Rusiji je odjednom isporučila milijun granata. Istovremeno ruska vojna proizvodnja naglo raste. Onog trenutka kad ruske tvornice počnu isporučivati više tenkova i borbenih vozila nego što ih Ukrajinci mogu uništiti, rat će zapravo biti gotov. Mario Galić za Index.

24.02. (08:00)

Ipak nije kao Vučić

Ivančić: Veliki Lektor

Plenković se uhvatio nacionalnog identiteta kao pijan komplota. Danima već strasno uvjerava javnost u veleizdajnički karakter opozicije, jer je ova odbila podržati zakonsku zaštitu hrvatskoga jezika. Neka historijska iskustva, međutim, dosta su zloslutna. Upućuju na to da svi ti krici, jer su plodovi nacionalističkog očajanja, mogu imati zvučnu aromu predsmrtnoga hropca. Na primjer: gotovo identične riječi kakvima se danas služi Andrej Plenković, optužujući političke protivnike za kulturni zločin protiv vlastite nacije, koristio je Slobodan Milošević neposredno prije no što je svrgnut s vlasti, u oktobru 2000. godine. “Poništenje identiteta naroda”, urlao je tada srpski vođa, bit će “jedan od bitnih zadataka marionetske vlasti”. Malo nakon te dirljive lamentacije, predstavivši se jedinim vjerodostojnim čuvarom kulturne i jezične posebnosti nacije, nasuprot izrodima koji joj mučki rade o glavi, Milošević je skončao na političkom smetlištu. Polože li se nade u stanovitu povijesnu pravilnost, slična se sudbina po svemu sudeći ceri u lice i njegovu današnjem hrvatskom imitatoru. Viktor Ivančić za Novosti