Iako se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta gdje se jezici isprepliću, a velik dio povijesti dijeli, kultura je ta koja razdvaja Hrvate od naše slavenske braće. Sinonim za nas je naša crveno-bijela šahovnica, nogomet nam je sveprisutan, a poznati smo im i po borbenosti, prije svega za našu samostalnost. Razlikuju nas od Srba (po ponašanju), vrlo smo modno osviješteni, samopouzdani smo, ali ne i arogantni, a imamo i ukusnu domaću kuhinju. Iako smo mala država, stranci primijećuju našu raznolikost od regije do regije. Obitelj nam je na prvom mjestu, a smatraju da smo u svojevrsnoj krizi identiteta, jer smo civilizirana država poput onih u srednjoj Europi, iako imamo nešto kaosa naslijeđenog s Balkana. The Culture Trip

Ja sam svirao s Laibachom, s Rammsteinom prije jedno 30 godina na nekom festivalu u Sloveniji, kada su oni bili totalno nepoznati. I oni su bili kao ‘eno neki luđaci iz Njemačke, idu s tri kombija’. U jednom se voze, u drugom je oprema, a u trećem su ronilačka odijela i one sprave za bacanje vatre. I svi smo bili u fazonu – šta im je? A njima su Laibach bili idoli i tu se dogodi jedna nezgodna stvar po Laibach. Oni su tražili od organizatora da upoznaju Laibach. I ovi kažu kao: ‘Ko je Rammstein?’ I uglavnom, otkače ih. I poslije jedno dvije godine Laibach ono radi ovdje, ali Rammstein pravi veliku turneju po Europi, već su razbili maksimalno, i onda ovi iz Laibacha pitaju bi li mogli biti predgrupa. I ovi kažu: ‘Naravno da ne’. Index

• Gradska plinara Zagreb – Opskrba izgubila je posao opskrbe metropole plinom, taj će posao umjesto nje u naredne tri godine obavljati tvrtka Međimurje Plin čija je ponuda bila povoljnija, Tomašević: Po uvjetima natječaja Međimurje Plin ne može opskrbljivati plinom na svom matičnom području, u Međimurju, preispitat ćemo sve pravne mogućnosti (Nacional)
• Ministrima dijele službene stanove, Dabro odbio ‘Banožićev’ od 92 kvadrata: ‘Uklet je’ (tportal)
• Kvadrat stana u Zagrebu skočio na 3022 eura – dok većina dijelova grada bilježi porast vrijednosti, Sesvete i istočni dio Novog Zagreba bilježe pad (tportal, N1)
• Slatinska banka kupuje Wüstenrot stambenu štedionicu (Forbes)
• Mlađi brat Filipa Zavadlava opljačkao kladionicu za 229 eura, učinio je to s “puškom nalik na kalašnjikov”, neki izvještavaju da je viđen s plastičnom puškom (Index, Dalmatinski)

Satelit koji će promatrati unutrašnjost oblaka kako bi se napravile točnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će znanstvenicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere. Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planet. Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje. HRT

Netko bi rekao: „Logičan slijed“, ali nije baš tako jednostavno. Naime, dug je i nesiguran put od prvog nastupa nekog srednjoškolskog benda pred vršnjačkom publikom na festivalu Superval, pa do ulaska u studio, izbora i realizacije pjesme čiji zapis ostaje, kako bi se reklo, za vječnost kao svojevrsni dokument. Bendovi su općenito hirovita pojava, posebno oni autorski, uz to još i srednjoškolski čije autorstvo će oni stariji uzimati s podozrivošću. Superval se kao festival održava jednom godišnje i ruku na srce to nimalo nije dovoljno da bi bilo koji bend došao u poziciju da snimi nešto suvislo. Potreban je kontinuitet i koncertna praksa.

Dojam je da nitko od učesnika ove kompilacije nije ušao nezainteresirano i opušteno u cijelu priču, upravo suprotno; sa željom da stvarno pokažu svoje dosege. Ova generacije se nema čega sramit. Čak i izvan konteksta Supervala, za nekog tko nije nimalo upoznat s tom pričom, ovo je izlog dobrih bendova. Svakom bi dali bar 2-3 godine više nego što imaju. Ravno do dna

Aktualne rasprave o izbjeglicama usredotočene su na mjere odvraćanja. Prema novoj reformi azila Europske unije, tražitelji azila će ubuduće biti provjeravani i registrirani na vanjskim granicama EU-a. Oni bi trebali čekati u prihvatnim kampovima do dvanaest tjedana dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil. Sporazumi o prihvatu izbjeglica s pretežno neeuropskim zemljama izrazito su problematični. Prijem oko milijun ljudi u Njemačku dosad je prošao prilično dobro iz dva razloga. S jedne strane, savezna vlada odlučila se protiv centraliziranog smještaja u kampove, a s druge strane, civilno društvo je masovno pomoglo. Problem koji nije riješen desetljećima je situacija na Bliskom istoku, loši uvjeti u prenapućenim prihvatnim kampovima, a bivša članica EU Velika Britanija hapsi migrante kako bi ih poslala u Ruandu. DW

Festival europske kratke priče će sljedećeg tjedna biti održan 23. put, što je za jednu književnu manifestaciju impresivna brojka. Osim Zagreba, grad u koji stiže vesela karavana pisaca, stranih i domaćih, je Zadar, gdje će se održati dobar dio programa. Na ovom izdanju festivala razgovaramo o tome odakle dolazi osjećaj da se svijet, unatoč tome što bi trebao napredovati, neprestano vraća u prošlost, na teme i izazove koje smo odavno smatrali zaključenima. Pokušat ćemo pronaći odgovor na pitanje koja je pozicija pojedinca i koje su njegove moralne obaveze u vremenu u kojem je sve postalo proizvod i koje je formatirano tako da se zatiru ljudskost i empatija ako nisu u službi profita. Andrija Škare za tportal.

Dva od pet radnika u građevinskom sektoru su stranci, a u vrijeme visoke sezone sličan omjer stranih i domaćih radnika vlada i u turizmu. Procjenjuje se da je lani u Hrvatskoj radilo oko 120 tisuća stranih radnika, a s obzirom na to da su ove godine već u prva četiri mjeseca izdane 72 tisuće dozvola, broj stranaca na radu u Hrvatskoj još će narasti. Dok je poslodavcima radna snaga nasušna, u predizbornoj kampanji s desne strane političkog spektra mogli su se čuti razni prijedlozi o smanjenju broja stranih radnika. Kakve bi to posljedice imalo na hrvatsko gospodarstvo? Iluzija je da ćemo uspjeti vratiti Hrvate iz dijaspore, možda eventualno one koji su otišli posljednjih dvadesetak godina. Nemamo izbora nego uvoziti radnu snagu iz Azije. U suprotnome nam slijedi sekularna stagnacija, kaže analitičar Damir Novotny za Lider.

• Sljedećih dana mogao bi biti uhapšen bivši dugogodišnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović: riskantna političko-kriminalna igra koja bi mogla zapečatiti sudbinu Crne Gore kao neovisne države (Jutarnji)
• Glavni urednik Nacionala: Neravnopravna raspodjela državnog novca, u kojoj nekritični mediji dobivaju pomoć a kritični bivaju izloženi pritisku, najveći je problem medija u Hrvatskoj danas (Buka)
• Studija o (ne)uspješnosti virtualnih sastanaka, čak 65% sudionika paralelno radi nešto sasvim drugo (Bug)
• Moguće je da korisnici Netflixa više neće moći preuzimati sadržaj za izvanmrežno gledanje, barem ako su korisnici aplikacije za Windows (Index)
• Otvoren je Floraart: besplatne radionice, novi trendovi i prigodna prodaja cvijeća (Green, HRT)
• Pjevačice koje su svojedobno postigle dobar rezultat na Eurosongu prisjetile se kako je to bilo, Maja Blagdan: u jednom trenutku kod prebrojavanja glasova smo bili prvi, čujem jednog člana našeg tima s HTV-a kako govori “pa nećemo valjda pobijediti?” (Jutarnji)

Kad je već u osmišljavanju industrijskog razdoblja izgubljeno trideset godina, još dvije i pol godine neće biti presudne. Ovdašnji poduzetnici i menadžeri u industriji preživjeli su četvrt stoljeća šikaniranja, pa bi izdržali i do kraja 2027. godine. Najprije bi trebalo dubinski snimiti potencijal hrvatske industrije. Ali ne samo na temelju Eurostatovih podataka. Najmanje dvadeset istraživača trebalo bi bar šest mjeseci krstariti svim dijelovima Hrvatske. Upoznati se s bar dvjesto najvećih industrijskih tvrtki. I s još toliko manjih, a potencijalno rastućih igrača. Snimiti njihove potencijale. Vidjeti planove postojećih domaćih vlasnika i procijeniti posljedice generacijske tranzicije, koja je u tijeku. Usporedno uzeti u obzir da je možda i pedeset posto industrijskih kapaciteta u stranome vlasništvu… Miodrag Šajatović o najavama DP-ovog minsitra gospodarstva da će povećati udjel industrije u BDP-u, za Lider.

Tijekom šest vikenda u sedam će se kvartova održati više od 50 različitih programa uz više od sto izvođača. Koncerti, kazalište za djecu i odrasle, suvremeni cirkus te filmske projekcije na otvorenom privremeno će proputovati kroz zagrebačka naselja te tako njihovim stanovnicima omogućiti neposredan kontakt s kulturnim sadržajem. Tijekom lipnja, srpnja i rujna aktivnosti će se održavati u Novom Jelkovcu, Svetoj Klari, Malešnici, potom Sigetu, Gajevu i Srednjacima te Ravnicama. Program ovdje. Journal

Te „čarobne“ zdrave navike nisu ništa što već niste i prije čuli: vježbajte, zdravo se hranite, smanjite stres, dobro spavajte i njegujte pozitivne društvene odnose. S druge strane, nemojte pušiti, nemojte piti previše i nemojte postati ovisni o opioidima. Dodavanje samo jednog zdravog ponašanja čovjekovom životu u dobi od 40 godina osigurava dodatnih 4,5 godine života. Dodavanje druge dodaje do sedam godina više, dok usvajanje tri navike muškarcima produžuje život za 8,6 godina. Bug

Fosilni lobi, kao i lobi za pesticide i mnogi drugi interesni lobiji, iznimno je jak i utjecajan. Ove zagađujuće industrije imaju goleme interese koje moraju braniti, njihovi su profiti ogromni. Njihovi su profiti još veći od ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, prijelaz na zeleno gospodarstvo je neizbježan. Postalo je općepoznato da se ‘stare’ industrije temelje na ugljičnom mjehuru, u kojem industrije bazirane na kompanijama koje se bave naftom, plinom i vađenjem ugljena sve više znače gospodarsku neizvjesnost i rizik. Nuklearna energija ni na koji način nije održivi oblik energije, a nije ni racionalan izbor. Njeni potencijalno doživotni zagađujući učinci velika su prijetnja održivom svijetu i čistoj budućnosti. Štoviše, nuklearna energija zahtijeva ogromna ulaganja, a sporno je hoće li ih prihodi pokriti, a za sirovine će Europa samo povećati svoju ovisnost o Rusiji. Bas Eickhout za Forbes.

Nova prekoračenja na tekućem računu, mogu se, ali i ne moraju ugovoriti. Oni koji ih ne ugovore, ostat će, barem privremeno, bez minusa, a onaj dosadašnji morat će vratiti. “Onaj koji je koristio, a nije dogovorio dopušteno prekoračenje otplatit će ono što je koristio u minimalno 12 rata”, rekla je za Dnevnik.hr Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Ako nekome za otplatu nije dovoljno 12 rata, s bankom se dogovara više rata. N1

• Plenković: Prvi put imamo manje od 89.000 nezaposlenih (Danica)
• SAD Izraelu izrazio duboku zabrinutost zbog zračnog napada na Rafah (HRT), “All eyes on Rafah” slogan se širi društvenim mrežama, žele upozoriti kako s napadi odvijaju u mjestu gdje se oko 1,4 milijuna ljudi sklonilo od napada drugdje u Gazi (Forbes)
• Petrina je protiv mađarskog preuzimanja Fortenovinog agrobiznisa: Loše nam se piše ako se Mađarima dopusti pljačka Baranje kakvu su proveli u Primoštenu (Nacional)
• Mnogi su bili iznenađeni visokim iznosima od povrata poreza, svi koji ga očekuju Porezna bi im trebala uplatiti do kraja mjeseca (Zagreb info)
• U nastavku srijede kiše i pljuskova bit će većinom u gorskoj Hrvatskoj, unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna (N1)
• U subotu, 25. svibnja, održan je prvi ART PLAC na Splavnici, novi art projekt koji će svake zadnje subote u mjesecu sve do listopada pretvarati prostor omiljene zagrebačke tržnice cvijeća u mjesto okupljanja kreativaca i njihove publike (Green)

Filip Hrgović vraća se u ring 1. lipnja protiv Britanca Daniela Duboisa, koji je lani boksao s Usikom za titule prvaka. Njihova borba neće biti za IBF titulu jer je Ukrajinac tražio izuzeće, s ciljem da se Usik i Fury ponovno suoče u borbi za apsolutnog prvaka. Ovaj “pet na pet” događaj na rasporedu je 1. lipnja, a održat će se u Kingdom Areni u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Događaj počinje u subotu u 20 sati po našem vremenu, a Filip Hrgović borit će se u predzadnjoj od šest borbi. Budućnost mu je i dalje nepredvidljiva, ali pobjedom bi postao nezaobilazno ime u teškoj kategoriji. Kladionice su uglavnom njemu naklonjene. Izravni prijenos je na DAZN kanalu, a i sam događaj se posebno naplaćuje. 24 sata

Razlog je jednim dijelom i to, kao što je napisao i Boris Dežulović (čiji je tekst i motivirao Slijepčevića da snimi kratki film), priča o Tomi Buzovu jednostavno se nije uklapala u nacionalističke narative. Hrvatima je bio pripadnik JNA koji je život proveo u Beogradu, Srbima izdajnik koji se suprotstavio paravojnim formacijama, a Bosanci su ga zaboravili jer nije bio musliman.

Tomo Buzov je sjedio u kupeu s još dvojicom ljudi. Pripadnike Osvetnika pitao je kojoj formaciji pripadaju i zašto rade to što rade. Rekao im je da je umirovljeni oficir, a oni su mu odgovorili da ostane na mjestu i da se to njega ne tiče. U trenutku kada su Bošnjake počeli izvlačiti iz vlaka, Buzov je zgrabio jednog od njih, 17-godišnjaka, povukao ga na svoje mjesto i izašao umjesto njega. Kao što je sam Darko rekao, bio je to herojski čin, ali u prvom redu čin roditelja koji je u tom trenutku reagirao kao otac tog mladića. Prema svemu sudeći, Buzov je ubijen odmah na stanici u Štrpcima i nije bio dio skupine Bošnjaka koji su odvedeni u obližnje selo gdje su i ubijeni. Prema izjavama nekih svjedoka, razlog je vjerojatno bila njegova vojna iskaznica. Na Indexu kažu da su pogledali film (spoiler alert).