12/07/2025 - Monitor.hr
12.07. (23:00)

Umirovljenici tuguju, mladi se smiju – osim ako žive s roditeljima

Zašto su Hrvati sve sretniji (osim kad stignu računi)?

U većini zemalja stariji su zadovoljniji životom od mladih, no Hrvatska je iznimka – mladi su i dalje sretniji. Psihologinja Ljiljana Kaliterna Lipovčan objašnjava da je glavni razlog ekonomska sigurnost: stariji su izloženiji siromaštvu. Unatoč tome, opće zadovoljstvo raste, zahvaljujući niskoj nezaposlenosti i boljoj ekonomskoj situaciji. No, ključ sreće, posebno kod starijih, ipak su – prijatelji. Dakle, tko vas usrećuje? Prijatelji, a ne penzija. tportal

13.07. (00:00)

Ali bitno da je koncert prošao ok

Dežulović: Ustavni dernek

To smo dakle riješili, od 5. srpnja 2025. godine “Za dom spremni!” legalni je i nekažnjivi hrvatski domoljubni pozdrav. Idemo dalje. Ako je nedvosmisleni nacifašistički pozdrav iz Drugog svjetskog rata normalni hrvatski pozdrav – ako to ni po čemu nije problem, a vidimo da ni po čemu nije – zašto stati? Evo, recimo, nemam pojma, visoko podignuta desnica. Kad smo već pozdrav “Za dom spremni!” ravno iz Drugog svjetskog rata uveli u javni diskurs 2025., ne postoji baš nijedan jedini opravdani razlog zbog kojega ga ne bismo izvodili onako kako se izvorno i izvodio, i kako su ga kasnije – što je, Bogu hvala, ostalo dobro dokumentirano – izvodili i HOS-ovci u Domovinskom ratu i Marko Perković na koncertima devedesetih: s visoko podignutom desnicom. Bez desnice u zraku, uostalom, “Za dom spremni!” je kao muškarac bez brčića. Štoviše, svatko tko “Za dom spremni!” viče bez podignute desne ruke uz malo bi se dobre hrvatske volje mogao smatrati krajnje suspektnim Hrvatom. Boris Dežulović za Novosti.

12.07. (23:00)

Brze i kratke

  • Potopljeni katamaran kod Zadra ostat će, izgleda, potopljen, a s njime i sve što zagađuje more (Index Istrage)
  • Trump uvodi EU carine od 30%. Panika u Bruxellesu: “Hitno dođite na posao” (Index), Stigao odgovor, EU najavila protumjere (N1)
  • Izbjeglički val na Kreti – grčka vlada u kriznom modusu (DW)
  • Nova arhitektonska senzacija u srcu Londona ujedno je i najljepši ljetni kafić u gradu (Journal)
  • Bruce Springsteen u Milanu – Ako se ne sretnemo opet (Death to My Hometown 2) – još jedan koncertni report (Ravno do dna)
  • Gotovo svaki peti maturant ima prigovor na rezultate državne mature, zabilježeno preko 6 tisuća žalbi (Nacional)
12.07. (22:00)

Nekima laganica, drugima Woke Kent

Superman (2025): Slamka spasa za DC

James Gunn udahnuo je novu snagu u ustajali DC-jev svemir vedrijim i nezahtjevnijim tonom suprostavljenim elementima priče koji rezoniraju sa stvarnim svijetom, a donosi i neočekivanu raspravu o tome što je zapravo ‘punk’ u današnjem svijetu. Odustaje i od tzv. “origin” narativa, točno pretpostavljajući da ne trebamo još jednom prolaziti kroz opće poznata mjesta Kal-Elove biografije i baca nas u trenutak u vremenu u kojemu je priča već ustoličena. Clark Kent (David Corenswet) već radi kao novinar i već hoda s Lois Lane (Rachel Brosnahan) koja već zna da je on najpoznatiji superjunak na svijetu. Cijeli ton priče tako je potpuno otkačen, veseo i corny, naslanjajući se na izvoeni eskapistički duh stripova umjesto na psihološko profiliranje likova u spandeksu. Ivan Laić za Ravno do dna, film komentiraju i na Forumu.

12.07. (21:00)

Ništa se neće promijeniti, sve je isto kao lani

Brkovi – Naša mala zemlja: Punk kakav bi trebao biti

Ubitačan pankerski refren iz 2011. godine – „ova je naša mala zemlja u totalnoj banani, ništa se neće promijeniti, bit će isto kao lani“ i istaknuta poruka “državnom se aparatu u čarapu serem“ danas su izgleda aktualniji nego ikad prije. U novoj verziji „Naša mala zemlja“ zvuči kao najbolja neobjavljena traka iz zlatnih godina Dubioza kolektiva, dok Shamso u spotu izgleda kao jedan i jedini anti-Thompson. Može li nastaviti tim putem, pa da stalno provocira vikend ustaše, podjebava kleronacionaliste i usput se posere u čarapu državnom aparatu koji sve to podržava? Mogao bi, potencijala u njemu sigurno ima, ali to ne znači da hoće. Ilko Čulić za Ravno do dna

12.07. (20:00)

Taman im je sezona, barem u medijskom svijetu

Proizvodnja krastavaca i kiselih krastavaca porasla je na rekordnih 97,8 milijuna tona

Krastavac (lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae) koja potječe iz sjeverne Indije, gdje se uzgajao već 3000. pr. Kr., a od tamo proširio u Mezopotamiju i Europu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st. Kina je apsolutno dominantan čimbenik s više od 80 % globalne godišnje proizvodnje. Najveći izvoznici po vrijednosti u 2023. godini su Španjolska (1,06 milijardi USD), Meksiko (812 milijuna USD), Nizozemska (594 milijuna USD), Kanada (532 milijuna USD), Turska (76 milijuna USD). I njihov uzgoj pogađaju klimatske promjene, staklenički uzgoj se pokazuje ključnim za stabilnu opskrbu, dok globalna površina stagnira, što naglašava nužnost inovacija i održive poljoprivrede kako bi se povećao prinos i zadovoljila rastuća potražnja. Agroklub

12.07. (19:00)

Tko preživi, gladan nije

Maslac ruši rekorde, meso i ulja divljaju – šećer jedini ide na dijetu

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider

12.07. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

12.07. (17:00)

Brze i kratke

  • Nakon što je izmjenama formule usklađivanja mirovina otvoren prostor za još veći rast primanja, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić iznijela je tezu kako bi usklađivanje trebalo iznositi 120 posto rasta plaća ili inflacije (tportal)
  • Britanac pokazao apartman od 2400 eura po noći u Trogiru, Hrvati u šoku (Index)
  • Trojica civila autom ušli u vojarnu u Udbini, vozač automobila je otprije poznat policiji i kažnjavan (Index)
  • Oglasio se redatelj otvaranja Pule, Patrik Lazić: ‘Dokle više o ustašama i partizanima – pa dokle god ima ustaša!’ (tportal)
  • Al Jazeera Balkans emitirala posljednju emisiju (Index)
  • Vučić: “Pobijedili smo blokadere, gotovo je – odneseno vihorom” – kaže da su imali više slobode u djelovanju nego što zakon dopušta (N1)
12.07. (16:00)

A vremena su taman takva da zažališ za njima

Basara: Izumiranje drekavaca

Malo-malo pa ćete u novinama naići na žalosne napise o izumiranju sve više životinjskih vrsta, ali ni u jednim novinama – osim specijalno u Kuriru – nećete naći ni retka o izumiranju jedne životinjske vrste koja je svojevremeno bila od vitalne važnosti upravo za novine. Ljudska (i novinarska) nezahvalnost ne znaju za granice. Reč je, naime, o izumiranju drekavaca, teladi sa dve glave, stršljenova veličine vrapca i ostalih divnih stvorenja – na čelu s proplakalim ikonama – koja su tokom nekadašnjih dugih, vrelih leta u kojima se ništa bitno nije događalo održavala novine u kakvom-takvom životu.

Takozvana zanimljiva vremena zapravo su ubistveno dosadna. Ona po pravilu uopšte i nisu zanimljiva, nego su ili opasna ili zastrašujuća. Ono što takvim vremenima – i novinama koje u njima izlaze – daje privid dinamike nije svežina, novina i zanimljivost ovog ili onog događanja, nego pojačano lučenje adrenalina, intenzitet i ostrašćenost uživljavanja u večno vraćanje istog. Svetislav Basara o medijima i ljudima.

12.07. (15:00)

Sunce te ljubi... dok ne zasvrbi

Berecki: Alergija na sunce ne postoji, ali postoji imunosna preosjetljivost na UV zračenje

Opekline od sunca nisu alergija, već – reakcija na neoprezno izlaganje. Prava “alergija na sunce” je imunosna preosjetljivost na UV zračenje, a ne na kemijski sastav Sunca. Najčešća forma je polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE), dok kronični aktinični dermatitis (CAD) i rijetke nasljedne bolesti poput eritropoetske protoporfirije (EPP) predstavljaju ozbiljnije rizike. Fotokontaktni dermatitis nastaje kada UV zračenje aktivira kemikalije u lijekovima ili kremama. Razumijevanje ovih reakcija i odgovorno izlaganje ključni su za izbjegavanje dugotrajnih posljedica. Igor Berecki za Bug

12.07. (14:00)

Vratiće se rode, i to s demografskim subvencijama

Demografske mjere: Darovi za bebu, a uz to i zlatni lančić, vino, med i 14.000 eura

Hrvatske općine i gradovi natječu se u kreativnim i izdašnim demografskim mjerama: od 1000 eura po ženiku i zlatnih privjesaka za bebe, do višegodišnjih potpora koje dosežu i 14.000 eura. Potiče se i potpomognuta oplodnja, pomoć trudnicama i roditeljima djece s teškoćama. Najšarmantnije mjere uključuju vino, med i bonuse za bebe koje nose ime lokalnog sveca. Ministarstvo demografije prikupilo je podatke iz 569 jedinica lokalne samouprave, pokazujući šarenilo lokalnih strategija za borbu protiv depopulacije. tportal

12.07. (13:00)

Više od koncerta, manje od glazbe

Koncert s kontroverzama: podjele u društvu i kritike iz svijeta zbog nastupa pjevača s reputacijom veličanja fašizma

Nije dvojbeno da je koncert na Hipodromu najveći u povijesti po broju prodanih ulaznica, isto kao ni to da nisu svi koji su pohodili koncert ekstremni desničari, ali ih je bilo, a dokaz tomu su pjevanje ustaških pjesama po Zagrebu, isticanje znakovlja i glasno uzvikivanje pozdrava ZDS, koji je sada prihvaćen i kod vladajućih, a nesankcionirano je prošao i u saboru. Thompsonov hit “Bojna Čavoglave“, koja počinje pozdravom ZDS, u izvornoj verziji također je sasvim otvoreno glorificirao ustaštvo, u izvornoj verziji pjesma sadržavala sljedeći stih: “za dom braćo, zovemo se poglavnikovi”. Otvoreno proustaški sentiment u Thompsonovom je radu bio prisutan i nakon završetka Domovinskog rata. Prije 22 godine javno se raspravljalo o pjesmi “Jasenovac i Gradiška Stara” koju je upravo on pjevao. Thompsonov glazbeni opus, posebno u prvoj fazi njegove karijere, obiluje glorificiranjem ustaštva. Kasnijih godina Thompson će tvrditi da nije ustaša i da osuđuje sve totalitarne režime, ali zbog svojih se “mladenačkih grijeha” nikad nije ispričao niti se distancirao od stavova. Faktograf

12.07. (12:00)

Zaboravite rampe, stiže bijeli brat koji zna jeste li platili

Novi zakon o cestarini stiže 2026., a s njim i bijeli presretači s plavim rotirkama

Prema proijedlogu novog zakona koji je u javnom savjetovanju. Trebao bi stupiti na snagu 1. studenoga 2026., a ako ostane ovakav, uvest će se potpuno elektronički sustav bez rampi. Nad naplatom će bdjeti službena vozila bijele boje (RAL 9010) s plavim rotirkama i natpisom ESNC. Nadzornici u njima moći će zaustavljati vozila i provjeravati plaćanje. Do tada slijedi priprema sustava, opreme i informiranje građana. Večernji

12.07. (11:00)

Brze i kratke

  • Audio snimka iz kokpita produbljuje misterij pada aviona Air Indije, čuje se kako jedan pilot pita drugoga: “Zašto si ugasio dovod goriva?”, na što drugi odgovara da to nije učinio (Index)
  • Gospićko rodilište već sad bilježi 20 posto više poroda nego ranijih godina, a brojne subvencije i mogućnost brzog zaposlenja nagnale su neke obitelji na povratak, nedostaje odgojiteljica (Dnevnik.hr, tportal)
  • Stipe Božić pretrpio moždani udar, oporavlja se… (N1)
  • 15 najboljih ljetnih filmova (Index)
  • Totalna fotogalerija iz Splita: Pogledajte kako je bilo na prvoj noći Ultre (Jutarnji)
12.07. (10:00)

Četrdesete su nove dvadesete

Andrea Andrassy: Ušla sam u godine kad dvadesetogodišnjacima mogu govorit “djeco draga” i opominjat tinejdžere da pokriju bubrege

Kad sam imala 18, vrlo mi je ozbiljno najavljeno da ću s 40, a zapravo već i s 30, bit “žena za otpad” – nije bilo zlonamjerno, zapravo je bilo upozorenje u sasvim dobroj namjeri koja je glasila: “Uživaj dok možeš, godine će te uništit, tako to ide kod žena.” Kao “mudra” osoba koja je u novom desetljeću već 24 sata, danas ću s vama podijelit važne stvari koje svaka žena mora naučit do četrdesete – osim ideje da je u tim godinama za otpad, to se striček malo zabunio. Svakom kom treba, a nekad i kad ne treba, ali želiš – “ne može” je pola zdravlja, ali zdrave navike se najteže usvajaju. “Za ljepotu treba patiti” – makse, seljanko, za ljepotu treba oprat zube i eventualno kosu. Ostalo su nametnute gluposti. Šiške su gotovo uvijek loša ideja, “Žena je ženi vuk” je teorija zavjere, djeca nisu jedina kruna (svačijeg) života, ne mora svaka žena znati zamotati sarmu i burek, no jedino što bi svaka žena morala znat, to je kad je zadnji put bila kod ginekologa i na pregledu dojke. Andrea Andrassy povodom proslave 40. rođendana, za Miss7

12.07. (09:00)

Nije kriva srdela ni riba šta je slana...

‘Južina’: Ako je ovaj zapleteni splitski crnjak budućnost hrvatskog filma, dobro nam se piše

Ovaj crni dramedy još je jedan u nizu filmova kao što je bila prošle godine prikazana ‘Frka’ – mikrobudžetni film mladog autora s kompleksnom, ali plodnom pripovjedačkom strukturom, drugačiji, pametan, duhovit i uzbudljiv. Iako potpuno drugačiji đir od ‘Frke’, i u ovom se filmu vidi da je nastao iz čiste ljubavi, uvjerenja i ambicije, da je iskren, pametan, da puno govori i da se kroz njega probijaju neke nove face i glasovi na domaćim platnima, face i glasovi koje pomalo oblikuju pravac u kojem će se kretati hrvatski film. Zrinka Pavlić za tportal.