Prekratka REM faza dubokog sna povezana s kraćim očekivanim trajanjem života (CNN)
Istraživanja o snu i zdravlju ističu važnost usklađivanja spavanja s prirodnim cirkadijalnim ritmom tijela. Najkvalitetniji san postiže se kada osoba zaspi oko 22 sata, jer tada počinje pojačano lučenje melatonina – hormona koji regulira san i oporavak organizma. Tijekom noći tijelo provodi procese obnove, detoksikacije i regeneracije organa. Spavanje između 22 i 6 sati najbolje podržava te procese i doprinosi energiji, ravnoteži hormona i općem zdravlju. Redovito kasno lijeganje može narušiti biološki sat i dugoročno negativno utjecati na zdravlje. Fortis, Hespo
Velika američka analiza objavljena u časopisu Sleep Advances pokazuje da je kronični manjak sna, odmah iza pušenja, jedan od najsnažnijih prediktora kraćeg očekivanog životnog vijeka. Usporedbom svih američkih okruga utvrđeno je da područja s većim udjelom ljudi koji spavaju manje od sedam sati žive kraće, čak i kada se u obzir uzmu prehrana, tjelesna aktivnost, pretilost i socioekonomski faktori. Studija sugerira da san treba tretirati kao ravnopravan, četvrti stup javnog zdravlja. Igor Berecki za Bug
Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug
Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index
Unatoč tome što ih stalno koristimo, pametni telefoni rijetko se pojavljuju u snovima — samo kod oko tri posto ljudi. Psiholozi poput dr. Kellyja Bulkeleya smatraju da tehnologije prijevoza, poput automobila i aviona, izazivaju jače tjelesne dojmove pa češće ulaze u snove. Autorica Alice Robb dodaje da snovi služe kao „trening preživljavanja“, pa je prirodno da u njima dominiraju instinktivne, a ne suvremene situacije. Tek bi širenje virtualne stvarnosti moglo promijeniti taj obrazac u budućnosti. Index
Trajno loš san također mogući uzrok demencije
Nesanica je raširen poremećaj spavanja koji uzrokuje umor, nervozu i smanjenu koncentraciju. Često traje tjednima, a stres, tihi vrtlog misli i poremećaji poput apneje pogoršavaju problem. Liječenje se ne svodi na čarobne tablete – dugoročno pomažu kognitivno-bihevioralne metode, pravilna rutina, isključivanje ekrana prije spavanja, zapisivanje briga i tehnike disanja poput 4-7-8. Krevet treba koristiti samo za spavanje, a ako nesanica traje dulje od tri tjedna, preporučuje se stručna pomoć. Cilj je razbiti strah od noći i vratiti san, energiju i kvalitetu života. HRT
I to do 20 minuta više – zbog složenijih moždanih funkcija, hormona i menstrualnog ciklusa. Tijekom folikularne faze spavaju bolje, dok u lutealnoj češće pate od buđenja i manjka dubokog sna. Uz biološke razlike, žene dodatno iscrpljuju društveni pritisci i neplaćeni kućanski rad. Iako vikend-spavanje pomaže, ne briše sve posljedice kroničnog umora. Stručnjaci poručuju: žene trebaju više sna – i manje osjećaja krivnje zbog toga. DW
Kvalitetan san ključan je za zdravlje i izgled kože. Tijekom dubokog sna tijelo potiče proizvodnju kolagena i smanjuje razinu kortizola, čime se ubrzava regeneracija i smanjuju upale. Nedostatak sna vodi suhoj koži, aknama, borama i ubrzanom starenju. Studije pokazuju da neispavani ljudi izgledaju manje privlačno i zdravije, a i sami se osjećaju nesigurnije. Ni najskuplja kozmetika ne može zamijeniti učinke redovitog i kvalitetnog odmora – san ostaje temelj ljepote i samopouzdanja. Index
Divlji orangutani u Sumatri često ubacuju dnevne drijemeže kako bi nadoknadili manjak sna, pogotovo nakon noći ispunjenih društvenim aktivnostima (čitaj: seksom i tulumima na granama). Studija sa Sveučilišta u Zürichu potvrđuje da ovi “power napovi” služe kao biološki reset. Ni ljudi nisu drukčiji – kratki drijemeži pomažu kogniciji i zdravlju, a nekad su spavali i segmentirano. Umjesto da ih osuđujemo, trebali bismo ih prihvatiti – jer ako je dovoljno dobro za orangutana, dovoljno je i za vaš open-space ured. Igor Berecki za Bug