Analiza cijena hrane u Hrvatskoj: Mitovi nasuprot statistici - Monitor.hr
Danas (19:00)

I kikiriki postaje luksuz

Analiza cijena hrane u Hrvatskoj: Mitovi nasuprot statistici

Hrvatske cijene hrane često izazivaju kritike usmjerene prema trgovcima i turizmu, no stvarnost je kompleksnija. Dok je opća razina cijena u 2025. na očekivanih 76% prosjeka EU (prateći rast BDP-a), hrana i bezalkoholna pića odskaču 6% iznad prosjeka. Ipak, anomalije su selektivne. Bezalkoholna pića (+34%) te šećer i slatkiši (+26%) bilježe ogroman skok, dok su meso, voće i povrće znatno ispod europskog prosjeka. Uzroci nisu univerzalni; umjesto populističkog zamrzavanja cijena, problem leži u ekonomiji obujma manjih tržišta, transportu, strukturi lokalnih lanaca nabave i potrošačkim navikama koje tek treba detaljno istražiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab


Slične vijesti

16.06. (23:00)

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

12.06. (20:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

12.06. (12:00)

Ne može im ništa ni AI

Rasprava u Saboru: Otpuštanje 10.000 ljudi s ‘izmišljenih radnih mjesta’ u javnom sektoru?

Saborski zastupnik Damir Barbir (Centar) kritizirao je Vladu zbog inflacije od 5,2 posto te predložio otpuštanje 10.000 ljudi s “izmišljenih” radnih mjesta u javnom sektoru, čime bi se uštedjelo 500 milijuna eura. Mišel Jakšić (SDP) prozvao je Hrvatsku kao “šampiona inflacije” u eurozoni. S druge strane, HDZ-ov Ivan Radić najavio je povijesni projekt izgradnje novog, ultra-modernog KBC-a Osijek za milijun pacijenata. Oporba je još upozorila na betonizaciju i uništavanje prirode u Istri i priobalju, dok se Josip Jurčević (NZ) osvrnuo na opasnosti umjetne inteligencije koja “ukida smisao čovjeka”. Index

09.06. (13:00)

Odnosno nerasta

Inflacija više nije samo problem cijena, postaje problem gospodarskog rasta

Sa svibanjskom inflacijom od 5,2 % po nacionalnom indeksu, Hrvatska je ponovno u samom vrhu eurozone, znatno iznad prosjeka koji iznosi 3,2 %. Dok Europska komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a s 3,4 % u 2025. na 2,7 % u 2026. godini, novi energetski šokovi i rastući troškovi poslovanja dodatno koče investicije. Glavni domaći pokretači rasta, poput obnove i europskih fondova, ulaze u zrelu fazu i gube snagu. Bruxelles istovremeno upozorava na prekomjernu javnu potrošnju, čime se fokus s rasta cijena prebacuje na pitanje koliko će inflacija dugoročno koštati gospodarski rast. Poslovni

03.06. (20:00)

Uzme li si kad i inflacija pauzu?

Energetski šok kroji inflaciju u Hrvatskoj i europodručju

Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.05. (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji

16.05. (18:00)

Zarada ista, a zapravo manja

Drastičan skok cijena: Prijevoz i režije najviše poskupjeli na godišnjoj razini

Prema podacima DZS-a, godišnja stopa inflacije u travnju 2026. iznosila je 5,8 posto, dok su cijene u odnosu na ožujak porasle za 1,6 posto. Najveći generatori poskupljenja na godišnjoj razini su prijevoz s rastom od 13,1 posto te troškovi stanovanja i energenata koji su skočili za 12,1 posto. S druge strane, blago olakšanje donio je pad cijena odjeće i obuće te obrazovanja. Ipak, na mjesečnoj razini, upravo su odjeća i obuća zabilježile najveći skok od 6,9 posto, a blisko ih prati prijevoz s 4,9 posto rasta. Poslovni

12.05. (12:00)

Da smanjim cijene? Prvo vi pa ja, može?

Vojković: Hrvatska turizam ne razvija, nego ga iskorištava. To nam sad stiže na naplatu

Ministar bi, razumije se, smanjio cijene. Istina, ne na svojoj vili, ona može ostati kao i prošle godine, ali općenito, smanjio bi cijene (Index). Samo ne bi krenuo od države, jer država je osjetljiv organizam. Ako joj dirnete PDV, odmah joj pozli. Moglo bi se dogoditi da netko otkrije kako cijena apartmana ne počinje kod iznajmljivača, a cijena večere ne počinje kada sjednete za stol, nego puno ranije: kod države. Ugradi se kroz PDV, među višima u Europi, ugradi se kroz porez na dohodak, kroz porez na dobit, kroz doprinose na plaću, kroz cijenu rada, kroz turističke pristojbe… Svaki radnik ima neto plaću, ali oko nje stoji cijela državna konstrukcija bruto iznosa, doprinosa, poreza, evidencija, obračuna i propisa. Kada se svi ti troškovi sliju u cijenu noćenja, ručka, parkinga i kuglice sladoleda, država stane pred mikrofone i s blagim izrazom zabrinutosti kaže privatnicima da bi bilo lijepo kada bi malo spustili cijene, kako bi eto pomogli toj istoj državi. Goran Vojković za Index

09.05. (16:00)

Trbuhom za (skupim) kruhom

FAO izvještaj: Hrana nastavlja poskupljivati treći mjesec zaredom, govedina dostigla rekordnu cijenu

Svjetske cijene hrane u travnju 2026. porasle su za 1,6 %, dosegnuvši 130,7 bodova na FAO indeksu. Glavni pokretači rasta su biljna ulja, koja su na najvišoj razini u dvije godine, te meso, koje bilježi povijesne rekorde zbog ograničene ponude govedine i svinjetine. Žitarice su također poskupjele uslijed suša, skupih gnojiva i logističkih problema u Hormuškom tjesnacu. Ovaj val poskupljenja donekle su ublažili šećer i mliječni proizvodi, koji su pojeftinili zahvaljujući dobrim žetvama u Brazilu i sezonskom vrhuncu proizvodnje mlijeka u Europi. Agroklub

26.04. (19:00)

Od kune do bankrota u tri koraka

Je li euro stvarno poskupio život u Hrvatskoj? Nije glavni faktor

Inflacija u razdoblju uvođenja eura postojala je, ali nije bila isključivo posljedica same promjene valute. Iako statistika krivi globalne poremećaje i cijene energenata, građani prstom upiru u euro zbog psihološkog efekta “malih brojki”. Dok su bankarske naknade i tečajne razlike tiho nestale, poskupljenja kave, kruha i usluga postala su bolno vidljiva kroz famozna zaokruživanja. Mali poduzetnici balansirali su između preživljavanja i pohlepe, a drastični primjeri, poput cijena čišćenja, pokazuju kako je nova valuta poslužila kao savršen paravan za drastične skokove cijena. U konačnici, euro je bio tek katalizator trendova koji su, uz malo psihologije i mutne matematike, promijenili naš osjećaj za vrijednost. Bug