Godišnja stopa inflacije u lipnju usporila na 4,5 posto zahvaljujući padu cijena goriva i hrane - Monitor.hr
Danas (08:00)

Možda je usporila, ali se nije i zaustavila

Godišnja stopa inflacije u lipnju usporila na 4,5 posto zahvaljujući padu cijena goriva i hrane

Godišnja stopa inflacije u lipnju je usporila na 4,5 % zahvaljujući padu cijena goriva (benzin -5,4 %, dizel -6,8 %) i blagom pojeftinjenju hrane. Unatoč ukupnom mjesečnom padu cijena od 0,4 %, početak turističke sezone donio je skuplji smještaj, skok cijena prijevoznih usluga te rast cijena ulaznica za muzeje od čak 22,5 %.Najveći pokretači inflacije i dalje su energija (rast od 13,2 %) te troškovi stanovanja i režija. Unutar te skupine najviše strše “stvarne najamnine” s godišnjim skokom od 41 % zbog korekcije socijalnih renta, dok su tehnički pregledi skuplji za 31 %. Poslovni


Slične vijesti

10.07. (08:00)

Ako nisi Dubrovnik, nemamo što pričati

Sezona na vagi: Cijene kroje sudbinu hrvatskog turizma

Hrvatski turizam u prvoj polovici godine zadržao je prošlogodišnju razinu zahvaljujući odličnom svibnju i hotelima, koji su ostvarili čak 47% udjela u komercijalnom smještaju. Ipak, lipanj je donio pad dolazaka i noćenja, što je najviše pogodilo obiteljski smještaj s minusima do 30%. Uzroci pada leže u Svjetskom nogometnom prvenstvu, geopolitici, ali i percepciji Hrvatske kao skupe destinacije. Dok ponuda privatnog smještaja raste brže od potražnje, rujan i last-minute rezervacije bit će ključni. Stručnjaci upozoravaju da gosti, osim smještaja, sve strože važu visoke cijene u restoranima i supermarketima. HRT, tportal

29.06. (14:00)

Nije do nas, do tržišta je

Zašto Hrvati plaćaju skuplju hranu? Krive su “umjetne granice” i nezainteresirana država

Istraživanja pokazuju da su cijene brendirane hrane u Hrvatskoj među najvišima u EU. Iako se kao razlozi često navode PDV i razvedenost obale, studija Europske komisije otkriva da su stvarni krivac teritorijalna dobavna ograničenja (TSC). Riječ je o umjetnim preprekama kojima dobavljači, kroz promjene pakiranja ili zabrane izvoza, sprječavaju trgovce da jeftinije nabavljaju robu s drugih tržišta. Unatoč tome što pet lanaca drži preko 56 % hrvatskog tržišta, domaći regulatori i država pokazuju potpunu nezainteresiranost za ovaj problem, zaključujući da na tržištu nema nikakvih strukturnih nepravilnosti. Velika škrtica za Jutarnji

28.06. (13:00)

Čak i solarni paneli traže hladnu pivu i debeli hlad

Toplinski valovi i El Niño kvare produktivnost, dižu cijene hrane i guše solarnu energiju

Europa se suočava s intenzivnim toplinskim valovima i jačanjem fenomena El Niño, što donosi ozbiljne ekonomske posljedice. Produktivnost rada opada za oko 3% sa svakim stupnjem iznad 30°C, a najviše trpe građevina i poljoprivreda. Do 2030. godine, vodeća europska gospodarstva mogla bi zbog vrućina izgubiti milijarde dolara. Suše ugrožavaju poljoprivredu, pa se očekuje rast cijena hrane, poput kakaa i šećera. Zanimljivo je da je podbacio i solarni sektor: učinkovitost solarnih elektrana paradoksalno pada za 0,4 do 0,5% za svaki stupanj iznad 25°C, i to upravo u trenucima najveće potrošnje struje. Poslovni

25.06. (21:00)

I kikiriki postaje luksuz

Analiza cijena hrane u Hrvatskoj: Mitovi nasuprot statistici

Hrvatske cijene hrane često izazivaju kritike usmjerene prema trgovcima i turizmu, no stvarnost je kompleksnija. Dok je opća razina cijena u 2025. na očekivanih 76% prosjeka EU (prateći rast BDP-a), hrana i bezalkoholna pića odskaču 6% iznad prosjeka. Ipak, anomalije su selektivne. Bezalkoholna pića (+34%) te šećer i slatkiši (+26%) bilježe ogroman skok, dok su meso, voće i povrće znatno ispod europskog prosjeka. Uzroci nisu univerzalni; umjesto populističkog zamrzavanja cijena, problem leži u ekonomiji obujma manjih tržišta, transportu, strukturi lokalnih lanaca nabave i potrošačkim navikama koje tek treba detaljno istražiti. Velimir Šonje za Ekonomski lab

17.06. (01:00)

Uzimaju nam poskrivečki

Zbog zacementiranog osobnog odbitka inflacija puni lokalne proračune umjesto neto plaća

Hrvatski porezni sustav pati od takozvanog bracket creepa – pojave gdje radnici zbog inflacije i nominalnog rasta plaća ulaze u više porezne razrede, dok osobni odbitak ostaje neusklađen. Iako je od 2020. minimalna plaća narasla za 95%, osobni odbitak povećan je za samo 13% te je zacementiran na 600 eura. Zbog toga je minimalna plaća, koja je do 2022. bila potpuno neoporeziva, danas oporeziva u visini od oko 30% svoje osnovice. Da su neto plaće pratile rast bruto plaća, današnja bi medijalna neto plaća bila viša za čak 123 eura. Ivica Brkljača za Ekonomski lab

12.06. (20:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

12.06. (12:00)

Ne može im ništa ni AI

Rasprava u Saboru: Otpuštanje 10.000 ljudi s ‘izmišljenih radnih mjesta’ u javnom sektoru?

Saborski zastupnik Damir Barbir (Centar) kritizirao je Vladu zbog inflacije od 5,2 posto te predložio otpuštanje 10.000 ljudi s “izmišljenih” radnih mjesta u javnom sektoru, čime bi se uštedjelo 500 milijuna eura. Mišel Jakšić (SDP) prozvao je Hrvatsku kao “šampiona inflacije” u eurozoni. S druge strane, HDZ-ov Ivan Radić najavio je povijesni projekt izgradnje novog, ultra-modernog KBC-a Osijek za milijun pacijenata. Oporba je još upozorila na betonizaciju i uništavanje prirode u Istri i priobalju, dok se Josip Jurčević (NZ) osvrnuo na opasnosti umjetne inteligencije koja “ukida smisao čovjeka”. Index

09.06. (13:00)

Odnosno nerasta

Inflacija više nije samo problem cijena, postaje problem gospodarskog rasta

Sa svibanjskom inflacijom od 5,2 % po nacionalnom indeksu, Hrvatska je ponovno u samom vrhu eurozone, znatno iznad prosjeka koji iznosi 3,2 %. Dok Europska komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a s 3,4 % u 2025. na 2,7 % u 2026. godini, novi energetski šokovi i rastući troškovi poslovanja dodatno koče investicije. Glavni domaći pokretači rasta, poput obnove i europskih fondova, ulaze u zrelu fazu i gube snagu. Bruxelles istovremeno upozorava na prekomjernu javnu potrošnju, čime se fokus s rasta cijena prebacuje na pitanje koliko će inflacija dugoročno koštati gospodarski rast. Poslovni

03.06. (20:00)

Uzme li si kad i inflacija pauzu?

Energetski šok kroji inflaciju u Hrvatskoj i europodručju

Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.05. (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji