Inflacija više nije samo problem cijena, postaje problem gospodarskog rasta - Monitor.hr
Danas (11:00)

Odnosno nerasta

Inflacija više nije samo problem cijena, postaje problem gospodarskog rasta

Sa svibanjskom inflacijom od 5,2 % po nacionalnom indeksu, Hrvatska je ponovno u samom vrhu eurozone, znatno iznad prosjeka koji iznosi 3,2 %. Dok Europska komisija predviđa usporavanje rasta hrvatskog BDP-a s 3,4 % u 2025. na 2,7 % u 2026. godini, novi energetski šokovi i rastući troškovi poslovanja dodatno koče investicije. Glavni domaći pokretači rasta, poput obnove i europskih fondova, ulaze u zrelu fazu i gube snagu. Bruxelles istovremeno upozorava na prekomjernu javnu potrošnju, čime se fokus s rasta cijena prebacuje na pitanje koliko će inflacija dugoročno koštati gospodarski rast. Poslovni


Slične vijesti

Srijeda (18:00)

Uzme li si kad i inflacija pauzu?

Energetski šok kroji inflaciju u Hrvatskoj i europodručju

Pad potrošačkih cijena u svibnju spustio je godišnju inflaciju u Hrvatskoj na 5,2% (prema HICP-u na 4,9%), dok je u europodručju ona ubrzala na 3,2%. Trenutačni višak inflacije u Hrvatskoj uzrokovan je većim udjelom i bržim rastom cijena energenata nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Za razliku od inflacijskog vala 2021. – 2022., cijene hrane i usluga zasad su stabilne zbog slabije agregatne potražnje, restriktivnije monetarne politike te veće upotrebe obnovljivih izvora energije. Iako su zbog nepredvidivosti geopolitike i odgođenih reakcija tržišta promjene i dalje moguće, vrhunac ovog vala očekuje se na ljeto i trebao bi dosegnuti tek polovicu snage onog prošlog. Velimir Šonje za Ekonomski lab

28.05. (01:00)

Tko je maržio, maržio je

Vlada uvodi novi paket mjera za hlađenje ekonomije i suzbijanje inflacije

Vlada od 1. siječnja uvodi opsežan antiinflacijski paket koji donosi stroge porezne i proračunske reforme. Srednje i velike tvrtke s bruto profitnom maržom iznad 15% plaćat će dodatni porez na dobit od 50%. Malim iznajmljivačima raste donja granica godišnjeg paušala po krevetu, dok se ostalim paušalistima uvode progresivne porezne stope ovisno o prihodima. Kako bi se ograničila državna potrošnja, zamrzavaju se plaće za više od 200.000 zaposlenika u javnom i državnom sektoru. Jedini dobitnici su umirovljenici, kojima se potpuno ukida porez na mirovine. Cilj paketa je smanjenje deficita i suzbijanje visoke stope inflacije. Jutarnji

16.05. (18:00)

Zarada ista, a zapravo manja

Drastičan skok cijena: Prijevoz i režije najviše poskupjeli na godišnjoj razini

Prema podacima DZS-a, godišnja stopa inflacije u travnju 2026. iznosila je 5,8 posto, dok su cijene u odnosu na ožujak porasle za 1,6 posto. Najveći generatori poskupljenja na godišnjoj razini su prijevoz s rastom od 13,1 posto te troškovi stanovanja i energenata koji su skočili za 12,1 posto. S druge strane, blago olakšanje donio je pad cijena odjeće i obuće te obrazovanja. Ipak, na mjesečnoj razini, upravo su odjeća i obuća zabilježile najveći skok od 6,9 posto, a blisko ih prati prijevoz s 4,9 posto rasta. Poslovni

12.05. (12:00)

Da smanjim cijene? Prvo vi pa ja, može?

Vojković: Hrvatska turizam ne razvija, nego ga iskorištava. To nam sad stiže na naplatu

Ministar bi, razumije se, smanjio cijene. Istina, ne na svojoj vili, ona može ostati kao i prošle godine, ali općenito, smanjio bi cijene (Index). Samo ne bi krenuo od države, jer država je osjetljiv organizam. Ako joj dirnete PDV, odmah joj pozli. Moglo bi se dogoditi da netko otkrije kako cijena apartmana ne počinje kod iznajmljivača, a cijena večere ne počinje kada sjednete za stol, nego puno ranije: kod države. Ugradi se kroz PDV, među višima u Europi, ugradi se kroz porez na dohodak, kroz porez na dobit, kroz doprinose na plaću, kroz cijenu rada, kroz turističke pristojbe… Svaki radnik ima neto plaću, ali oko nje stoji cijela državna konstrukcija bruto iznosa, doprinosa, poreza, evidencija, obračuna i propisa. Kada se svi ti troškovi sliju u cijenu noćenja, ručka, parkinga i kuglice sladoleda, država stane pred mikrofone i s blagim izrazom zabrinutosti kaže privatnicima da bi bilo lijepo kada bi malo spustili cijene, kako bi eto pomogli toj istoj državi. Goran Vojković za Index

09.05. (16:00)

Trbuhom za (skupim) kruhom

FAO izvještaj: Hrana nastavlja poskupljivati treći mjesec zaredom, govedina dostigla rekordnu cijenu

Svjetske cijene hrane u travnju 2026. porasle su za 1,6 %, dosegnuvši 130,7 bodova na FAO indeksu. Glavni pokretači rasta su biljna ulja, koja su na najvišoj razini u dvije godine, te meso, koje bilježi povijesne rekorde zbog ograničene ponude govedine i svinjetine. Žitarice su također poskupjele uslijed suša, skupih gnojiva i logističkih problema u Hormuškom tjesnacu. Ovaj val poskupljenja donekle su ublažili šećer i mliječni proizvodi, koji su pojeftinili zahvaljujući dobrim žetvama u Brazilu i sezonskom vrhuncu proizvodnje mlijeka u Europi. Agroklub

26.04. (19:00)

Od kune do bankrota u tri koraka

Je li euro stvarno poskupio život u Hrvatskoj? Nije glavni faktor

Inflacija u razdoblju uvođenja eura postojala je, ali nije bila isključivo posljedica same promjene valute. Iako statistika krivi globalne poremećaje i cijene energenata, građani prstom upiru u euro zbog psihološkog efekta “malih brojki”. Dok su bankarske naknade i tečajne razlike tiho nestale, poskupljenja kave, kruha i usluga postala su bolno vidljiva kroz famozna zaokruživanja. Mali poduzetnici balansirali su između preživljavanja i pohlepe, a drastični primjeri, poput cijena čišćenja, pokazuju kako je nova valuta poslužila kao savršen paravan za drastične skokove cijena. U konačnici, euro je bio tek katalizator trendova koji su, uz malo psihologije i mutne matematike, promijenili naš osjećaj za vrijednost. Bug

18.04. (09:00)

Kad ti i parizer počne glumiti kavijar

Cheapflacija: Kad najjeftiniji proizvodi najviše poskupe

U podcastu portala Ideje, dr. Ivan Žilić s Ekonomskog instituta Zagreb analizira fenomen hrvatske inflacije koja ponovno bilježi rekordne razine u eurozoni. Dok statistika prikazuje prosječan rast cijena, Žilić upozorava na veliku heterogenost: dok neka kućanstva osjećaju inflaciju od 6%, drugi trpe udar i do 20%. Kaže kako ograničavanje cijena goriva pomaže svima linearno, umjesto da precizno cilja najranjivije skupine. Inflacija je često znak pregrijane ekonomije koja “brzo trči”, no problem nastaje kada taj rast ne prati adekvatno povećanje kupovne moći građana. Cheapflacija (čipflacija) je fenomen unutar određene kategorije proizvoda gdje cijene onih artikala koji su u startu bili najjeftiniji rastu brže i više nego cijene skupljih, luksuznijih varijanti istog proizvoda. Specifičan položaj Hrvatske i priljev europskog novca mehanički podižu BDP, ali dugoročna održivost takvog modela bez strukturnih reformi ostaje upitna. Žilić zaključuje da bez rasta plaća i broja zaposlenih, sam podatak o rastu gospodarstva gubi smisao za prosječnog građanina.

02.04. (15:00)

Visoke cijene nitko nije zvao, ali one žele ostati

Vizek: Izgleda da smo na početku nove ekonomske ere s trajno višim cijenama

Stanovanje, hrana, energija i prijevoz, ono što je donedavno činilo osnovu standarda, sve češće postaje izvor financijskog pritiska i nesigurnosti. Čak i kućanstva s relativno stabilnim dohotkom sve teže održavaju životni standard na koji su navikla, dok mlađe generacije sve češće odustaju od vlasništva nad stanom, dugoročnog planiranja i stvaranja financijske sigurnosti. Inflacija se tako iz makroekonomskog pokazatelja pretvara u pitanje kvalitete života. Upravo u tom prijelazu iz apstraktnog u osobno krije se i snaga njezine političke destruktivnosti. U svijetu u kojem inflaciju potiču fragmentacija tržišta, geopolitičke napetosti i ograničenja u trgovini, politički odgovori često dodatno zatvaraju ekonomije, povećavaju troškove i produbljuju iste procese koji su do inflacije i doveli. Time se stvara začarani krug u kojem ekonomski pritisci hrane politički radikalizam, a političke odluke dodatno pogoršavaju ekonomske prilike. Maruška Vizek za tportal

31.03. (13:00)

A taman se sve počelo 3D printat...

Rat u Iranu: Od naftnih polja do vaših vrećica za smeće – poskupit će i plastika

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal

23.03. (11:00)

Neće biti jeftino, ali preživjet ćemo

Šonje: Hrvatsku vjerojatno čeka viša inflacija uz sporiji rast, ali bez teške recesije

Nakon odluka Federalnih Rezervi i ECB-a tržišta očekuju dulje razdoblje viših kamatnih stopa. Sve ovisi o cijeni nafte: ako ostane umjerena, inflacija će se postupno smirivati; ako snažno poraste, prijeti stagflacija. Za Hrvatsku to znači inflaciju oko 4–6%, sporiji rast, ali bez teške recesije, uz državne intervencije na tržištu energenata i veći proračunski deficit. Velimir Šonje za Ekonomski lab