Pariški sporazum iz 2015. postavio je cilj ograničenja zagrijavanja na 1,5 °C, no svijet je danas na kritičnoj prekretnici. Iako su obnovljivi izvori energije u procvatu (čine 40 % struje), emisije stakleničkih plinova i dalje obaraju rekorde zbog uporabe fosilnih goriva.

Ključni izazovi:

• Rekordne temperature: Prošlo desetljeće najtoplije je u povijesti.
• Tipping points: Dosegnute su točke bez povratka, poput izumiranja koralja.
• Gospodarski gubici: Šteta iznosi 304 milijarde dolara godišnje.

Trenutne politike vode nas prema 2,6 °C do kraja stoljeća. Spas zahtjeva deset puta brže napuštanje ugljena i masovna ulaganja u zelenu tranziciju. DW

Jedna od najzanimljivijih stvari u trećoj sezoni jest to što se stari likovi više ne tretiraju samo kao žanrovske figure nego kao ljudi koje je povijest već samljela. Serija ni u trećoj sezoni, usprkos toj HRPETINI stvarnih osoba pretvorenih u likove, ne pretendira na dokumentarizam, ali Bjelogrlić izričito tvrdi da nisu ‘iskrivili nijednu istorijsku činjenicu’ nego su se kretali ‘u granicama mogućeg’. Društveni i politički odjek serije već je sad itekako zamjetan. To se vidi iz dvije stvari. Prvo, sama ekipa o njoj govori kao o priči koja direktno komunicira s današnjicom. Drugo, oko produkcije se već stvorio narativ o institucionalnim preprekama.

Politička poruka je otprilike: kad politika postane sprega propagande, biznisa, tajnih službi, nacionalne mistike i kontrole institucija, društvo ne sklizne odmah u totalni mrak – ono u njega klizi kao duga, javno producirana saga u nastavcima, uz puno patriotskog dekora i proceduralne šminke. To je upozorenje koje se lako čita i u današnjoj Srbiji i šire u regiji. Zrinka Pavlić za tportal

• Trump produljio primirje i naredio nastavak blokade luka, odmjeravanje snaga pred Hormuzom podiglo cijene nafte iznad 101 dolara (Jutarnji)
• Ukrajina potvrdila: Opet pumpamo rusku naftu (Jutarnji)
• Trump želi kazniti NATO. Složio je listu “zločestih” članica (Index)
• Gradonačelnik Oroslavja Šimunić o financiranju sporta: Imam informacije za još deset saveza (HRT)
• Deportacije migranata mogle bi republikance stajati izbora (N1)

Kovačić je bio jedan od najistaknutijih slikara drugog naraštaja Hlebinske škole rođen 5. kolovoza 1935. godine u Gornjoj Šumi kod Molvi. Njegova se djela danas nalaze u brojnim značajnim hrvatskim i svjetskim zbirkama i muzejima, a Galerija Mijo Kovačić u Koprivnici posvećena je samo njemu. Ravno do dna, Danica… Prije 7 godina pronađena je njegova čuvena slika Jama, koja je 1994. godine ukradena s izložbe naivne umjetnosti u Hlebinama, otkrio je tada Jutarnji list.

Povodom Dana planeta Zemlje, u Hrvatskoj su se suočili oprečni stavovi o stanju okoliša. Dušica Radojčić (Odbor za zaštitu okoliša) oštro kritizira sustav zbog loše primjene zakona, “otpadnog kriminala” i podređivanja urbanizma profitu uz obalu. Upozorava da Hrvatska, u odnosu na BDP, plaća najveće štete od klimatskih promjena u EU. S druge strane, resorno Ministarstvo naglašava uspješno korištenje EU fondova. Ističu Socijalni plan za klimatsku politiku vrijedan 1,6 milijardi eura, usmjeren na dekarbonizaciju, obnovljive izvore energije i zaštitu najranjivijih skupina tijekom zelene tranzicije. HRT

Nakon desetljeća odgađanja i prekida suradnje s Rusijom, misija Rosalind Franklin službeno kreće u realizaciju zahvaljujući novom partnerstvu ESA-e i NASA-e. Projekt ROSA osigurava ključne komponente: NASA će osigurati raketu Falcon Heavy, sustav za slijetanje i grijače, dok ESA ostaje nositelj misije. Lansiranje je planirano za kraj 2028. iz NASA-inog centra Kennedy, a dolazak na lokaciju Oxia Planum očekuje se 2030. godine. Rover će biti prvi koji buši duboko ispod površine Marsa u potrazi za tragovima života, koristeći napredni laboratorij za analizu organskih molekula. Bug

Sustav javnih bicikala Bajs 2.0 doživljava značajnu nadogradnju nakon uspješnih šest mjeseci i milijun prijeđenih kilometara. Grad Zagreb najavio je proširenje flote za 50 % dolaskom 1.000 novih bicikala nakon ljeta te optimizaciju mreže na ukupno 195 stanica.

Ključne promjene uključuju:

• Godišnja pretplata: 45 € za vožnje do 45 minuta.
• Kraća pauza: Vrijeme čekanja između najmova smanjeno na 20 minuta.
• Cargo bicikli: Pilot-projekt teretnih bicikala na četiri lokacije za prijevoz djece ili kupovinu.

Cilj je dodatno smanjiti ovisnost o automobilima i olakšati kretanje za više od 70.000 registriranih korisnika. Autonet

Kortizol je hormon koji luče nadbubrežne žlijezde i ključan je za svakodnevno funkcioniranje organizma. Pomaže tijelu da se prilagodi stresnim situacijama, regulira metabolizam i sudjeluje u brojnim procesima bez kojih ne bismo mogli normalno funkcionirati. Na njegovu razinu utječu i svakodnevne navike, poput konzumacije kave. Problem nije u samom stresu, nego u načinu na koji ga danas percipiramo. Peveliko naglašavanje stresa ima i marketinšku konotaciju, kazuje prof. dr. sc. Srećko Marušić, specijalist endokrinologije i dijabetologije za HRT. Mjerenje kortizola ne odražava stvarno stanje u organizmu, a bolesti povezane s poremećajem kortizola su rijetke.

• Trump objavio niz dramatičnih poruka: “Iran je pred financijskim slomom. SOS!!!” (N1), Iranski pregovarač: Trumpovo produljenje primirja je taktika za iznenadni udar (N1)
• Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar želi ojačati politički i gospodarski utjecaj srednje Europe oslanjajući se na zajedničku povijest i postojeće ekonomske veze, osobito s Austrijom (Politico, tportal), Starešina: Magyarova Mađarska možda se i neće mnogo razlikovati od Orbánove (Lider)
• Lufthansa ukida 20.000 letova zbog visokih cijena goriva (Index)
• Eksplozija noćas oko 23 sata u Splitu, jedna osoba poginula, policija: Nema elemenata kaznenog djela (Jutarnji)
• Kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže u fokusu HAKOM-ove konferencije ‘Dan novih tehnologija’ (HRT)

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

Dezeen piše o hrvatskom brendu Prostoria, iz kojeg su na sajmu Salone del Mobile predstavili kolekciju „Revisiting Richter”. Tvrtka je prvi put industrijski proizvela namještaj temeljen na nacrtima i prototipovima velikog arhitekta Vjenceslava Richtera. Budući da mnogi izvorni komadi nisu sačuvani, dizajneri su koristili „forenzičku” metodu rekonstrukcije iz starih fotografija i arhiva. Rezultat je spoj modernističkog idealizma i suvremene ergonomije. Kolekcija uključuje legendarne stolice s briselskog paviljona iz 1958. te fotelje iz hotela Adriatic, čime je Richterova vizija konačno postala dostupna široj javnosti. Buro247, HRT

Korado objašnjava da “tamna tvar” zapravo ima bezveze ime jer je samo ne vidimo, a ne zato što je nužno tamna. Dosta se priča o novim čipovima koji mogu izdržati paklene temperature na Veneri, ali i o tome kako ratovi, nažalost, ubrzavaju razvoj tehnologije poput dronova i umjetne inteligencije. Posebno je zanimljiv dio o komunikaciji s kitovima – pokušavamo ih razumjeti pomoću AI-ja, ali nam fali zajednički kontekst (presjek skupova) da bismo znali o čemu točno “klikću”. Za kraj, Korado upozorava na važnost čitanja kod djece. Kaže da dok čitamo, naš mozak vrti film bolji od bilo kojeg holivudskog blockbustera, razvijajući “procesor” u glavi koji nam je ključan da bismo ostali ljudi u svijetu strojeva. Sve u svemu, lekcija je jasna: budite znatiželjni, čitajte i pazite se fruktoze jer ona tijelu javlja da “stiže zima” i sprema zalihe na trbuhu! HRT

Novi dokumentarni serijal Roberta Knjaza “Gdje je nestalo? Ili nije?” oživljava duh sedamdesetih, doba kada su gradovi pulsirali u ritmu birtija stajaćica. Nastale uz tvornice, ove su institucije nudile brzu okrjepu radnicima već od ranog jutra. Kultni “kompletić” (espresso i konjak) postao je standard, a čašice žestice čekale su spremne na šanku. Od zagrebačkih kvartova do splitske rive, stajačnice su brisale klasne razlike okupljajući umjetnike, ribare i profesore. Iako je danas kultura sjedenja prevladala, sjećanje na toplo zajedništvo uz šank i legendarne čuvarice u borosanama ostaje neizbrisiv dio urbane povijesti. HRT

U Zagrebu su potpisani sporazumi između francuske Naval Grupe i hrvatskih partnera (3. maj, Iskra, Orqa, FSB) o suradnji na projektu višenamjenskih korveta Gowind. Ovaj posao, vrijedan do 1,6 milijardi eura, predviđa gradnju dvaju brodova u domaćim brodogradilištima, čime bi se otvorilo preko 1000 radnih mjesta. Hrvatska traži tehnološki napredna plovila od 100 metara koja se mogu povezati s Rafaleima i dronovima. Francuzi ističu kako njihova ponuda jamči prijenos znanja i dugoročnu održivost HRM-a, pozicionirajući Hrvatsku kao ozbiljnog igrača u modernoj vojnoj brodogradnji. Lider, tportal

Izvješće IOM-a razotkriva porazan “kolektivni neuspjeh”: prošle je godine na migrantskim rutama poginulo ili nestalo gotovo 8000 ljudi. Najsmrtonosnije su i dalje rute prema Europi, gdje su česti “nevidljivi brodolomi” – tragedije bez preživjelih i tragova. Iako je brojka niža od rekordne 2024. godine, pad je prividan; manjak sredstava onemogućio je potvrdu preko 1500 dodatnih slučajeva. Od Azije do Afrike, promjene ruta zbog sukoba i klime ne smanjuju rizik. Index

Sve veći ekološki otisak tradicionalnog ukopa i kremacije potaknuo je trend “zelene smrti” – metoda poput kompostiranja tijela, pretvaranja u gnojivo za stabla ili alkalne hidrolize. Iako ove opcije nude utješan narativ o povratku prirodi i biološkoj besmrtnosti, članak upozorava na opasnost od greenwashinga. Mnoge tvrdnje o “nultoj emisiji” nisu znanstveno potkrijepljene, a ekološki utjecaj samog čina zbrinjavanja tijela zanemariv je u usporedbi s utjecajem cijelog života pojedinca. Umjesto individualnih rješenja, prava promjena zahtijeva sustavnu reformu pogrebne industrije, bolju regulaciju emisija i transparentne dokaze o stvarnoj održivosti novih tehnologija. Aeon