Arsenijević kod Stankovića: Suočavanju s prošlošću u Srbiji ne vidi se kraj - Monitor.hr
Danas (22:00)

Možda se to promijeni nakon izbora

Arsenijević kod Stankovića: Suočavanju s prošlošću u Srbiji ne vidi se kraj

Pisac i aktivist Vladimir Arsenijević osvrnuo se na fizički napad koji je doživio u Beogradu jer je htio odati počast žrtvama genocida u Srebrenici. Počinitelji su, očito, esktremni desničari. Istaknuo je da je Srbija duboko podijeljeno društvo u kojem dominiraju reduktivne istine, zaborav zločina i nacionalizam među mladima. Iako podržava studentske prosvjede, upozorava na prisutnost zabrinjavajućih strujanja. Izrazio je pesimizam u pogledu skorih promjena nakon izbora te poručio da, unatoč svemu, borba i “uređenje vlastitog dvorišta” ostaju jedini ispravan put. HRT


Slične vijesti

11.10. (23:00)

Ima nas sve manje, ali smo zato nemarni

Ekološki aktivist Piršić: U Hrvatskoj mafija ima državu, nestajemo kao narod

Vjeran Piršić, inače matematičar po struci, upozorio je na raspad sustava zaštite okoliša u Hrvatskoj i pasivnost građana. Istaknuo je da javnost češće reagira na zabavu nego na kritične probleme, poput opasnog azbesta u Vranjicu. Povodom problema s otpadom iz Gospića, predložio je hitno uklanjanje opasnog materijala i privremeno skladištenje u Udbini te kritizirao spalionice kao skupa i nepotpuna rješenja. Kao jedini dugoročni izlaz vidi edukaciju mladih, smanjenje potrošnje, popravak uređaja i dosljedno razvrstavanje otpada u kućanstvima. HRT

27.09. (20:00)

Treća dob zapravo je produžetak prave zabave

Kako dostojanstveno starjeti? Krčmar i Rede o životu i onome što ostaje

Kod Stankovića gostovali su bivša profesorica Đurđa Krčmar i bivši novinar i nogometaš Miroslav Rede. Složili su se da je ključ lijepe starosti u zdravlju, okruženju, brizi o sebi i druženju s ljudima, a ne u novcu. Dok Đurđa svoju vitalnost održava plivanjem, vježbanjem i kazalištem, Miroslav uživa u obitelji, praćenju nogometa i druženju s prijateljima. Obje životne priče nose snažnu poruku: život je lijep, a smisao se krije u ljubavi, bliskosti i nesebičnom pomaganju drugima. HRT

13.09. (21:00)

Informatičar starog kova

Damir Sabol kod Stankovića: Od izgradnje Iskona i Photomatha do korporativnog vrha Googlea

Gostujući u prvoj novosezonskoj Nedjeljom u 2, uspješni poduzetnik i direktor u Googleu Damir Sabol otkrio je detalje svog poslovnog puta od pokretanja Iskona do prodaje Photomatha. Sabol ističe da ga i dalje pokreće cjeloživotno učenje, a u vođenju timova najviše cijeni korektnost i dugogodišnju suradnju. Osvrnuo se i na brzi razvoj umjetne inteligencije, istaknuvši važnost njezine razmjerne regulacije i ljudske kontrole. Komentirajući modernu tehnologiju, naglasio je kako su kritičko razmišljanje i prilagodljivost ključni izazovi za mlade generacije. Na kraju razgovora poslao je jasnu poruku Vladi da se zakoni i administrativni procesi trebaju temeljiti na stvarnom iskustvu poduzetnika i građana. HRT

11.05. (00:00)

Kad se legende sretnu kod Ace

HRT-ov trio kod Stankovića o magiji ekrana, radijskoj intimi i meteorološkim gafovima

U specijalnom izdanju emisije Nedjeljom u 2, Aleksandar Stanković ugostio je Danijelu Trbović, Zorana Vakulu i Ivanu Radaljac Krušlin. Povodom velike obljetnice HRT-a, gosti su evocirali uspomene na televizijske početke, “zlatno doba” medija i legendarne mentore poput Milana Sijerkovića i Voje Šiljka. Trbović se prisjetila transformacije iz plesačice u britku voditeljicu, Vakula je priznao strah od prvih nastupa i opasnosti prvotravanjskih šala, dok je Radaljac Krušlin naglasila važnost radija kao “kazališta za uši”. Unatoč digitalizaciji, zaključili su da autentičnost, temeljita priprema i ljudska priča ostaju ključ dugovječnosti. HRT

14.12.2025. (21:00)

Svjetionici, huligani i Disneyland s praznim škūrama

Gašpar: Jadran ima sve predispozicije da bude raj na zemlji

Ljudi s mora na moru, život ljeti, zimi, otoci. Gost emisije Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2” bio je glavni urednik portala Morski.hr Jurica Gašpar. Govorio je o ljubavi prema moru i svjetioničarima, knjizi Legende svjetla i filmu o njima, ali i o nastanku portala kao mosta između obale i onih koji o njoj odlučuju. Upozorava na sezonsku pustoš obalnih gradova, teške uvjete života na otocima i potrebu za boljom povezanošću. Govori o prijetnjama zbog istraživačkog novinarstva, problemima devastacije obale, krivolova i slabog nadzora, huliganizmu, zastoju u obrazovanju te ističe da Jadran može biti raj – ako se prema njemu tako i ponašamo. HRT

11.12.2025. (10:00)

Tišina je uvijek teža

Stanković o novoj knjizi posvećenoj depresiji: Razgovor o njoj može nekome danas-sutra olakšati život

Voditelj Nu2 već drugu sezonu sa svojim gostima vodi razgovore o mentalnom zdravlju i srodnim temama umjesto o politici i aktualnim zbivanjima i već je napisao drugu knjigu u kojoj opisuje svoja iskustva s izazovima mentalnog zdravlja. F32 dolazi nakon Depre: Teško je donositi zaključke samo na primjeru vlastite kože, ali uz rizik da budem površan mogu reći da je u pogledu odnosa prema mentalnim bolestima društvo ipak bolje, solidarnije, tolerantnije nego što je to bilo prije 15, 20 godina. Stanje nije idealno i nikada neće ni biti, ali ljudi sve više znaju o mentalnim bolestima i samim time stigma je manja nego u prošlosti. Ljudi su prestrašeni, usamljeni, često uvjereni da su jedini koji se tako osjećaju. Najviše ih plaši to da će ih drugi smatrati slabima, neuračunljivima ili “problematičnima”. A najviše im olakša upravo trenutak u kojem shvate da nisu sami, kad čuju tuđe priče ili kad prvi put izgovore svoju. Aleksandar Stanković za tportal

08.12.2025. (00:00)

Digitalna djeca: ne znaju čitati, ali zato znaju skrolati

Utjecaj digitalne tehnologije na zdravlje: Kako prepoznati ovisnost i zaštititi djecu

Dnevno oko 2600 puta dodirnemo mobitel. I svaki put mozak nas nagradi dozom dopamina, hormonom koji šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Kako takvo ponašanje utječe na odrasle, a kako na djecu? Odgovore na ta pitanja ponudio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ profesor Neven Ricijaš. Na razini EU parlamenta predlaže se djeci do 16 godina starosti zabraniti uporabu društvenih mreža, a od 13 do 16 godina eventualno korištenje uz nadzor odnosno dozvolu roditelja. Automatsko reproduciranje sadržaja bi trebalo po EU preporukama biti ugašeno, kao i beskonačno srollanje bez cilja, prikriveno oglašavanje i način na koji se feedovi daju. S prvim rođendanom uz male ekrane, pretpostavka je da je mobitel ili tablet, vrijeme provodi 40 posto djece. S dvije godine starosti djeteta taj broj se penje na 79 posto. Prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi. To može imati negativne posljedice na njihov razvoj. HRT

30.11.2025. (19:00)

Stara škola kreka: ulaz slobodan, izlaz skuplji

Reper Ivanović Stoka kod Stankovića otvoreno o borbi s ovisnostima i povratku glazbi

Na pitanje zašto se drogirao, odgovorio je da je bio znatiželjan te da je droga bila dostupna, ali ipak ne toliko rasprostranjena kao danas. Danas je djeci, kaže, puno gore. Napominje da je “trava” velika navlakuša i prvi ulazak u iduću stepenicu. Smatra da je drogiranjem najviše povrijedio roditelje koji su, kako kaže, divni ljudi koji su posvetili svoje živote da ga izvuku iz pakla i da nije bilo njih on danas ne bi bio živ. Do sada je njegovu predstavu “Stara škola kreka iz tame u svjetlo”, pogledalo oko 400.000 ljudi. Surađivao je i s policijom, a predstavu je izveo i u kaznionicama i popravnim domovima. Do kraja godine ima još 60 predstava. Najavio je svoj album “s realnim pričama”, u kojima će se mnogi moći prepoznati. HRT

16.11.2025. (17:00)

Kad smo već posvađani, barem da znamo zašto

Kad rat oblikuje čovjeka: Od borbe za opstanak do današnjih društvenih podjela

U razgovoru s Ivanom Šojat i Robertom Međurečanom otvara se pitanje porasta društvenih tenzija i gubitka zajedničkih ideala. Šojat upozorava na dehumanizaciju i materijalizam koji nas otuđuju, te ističe kako je rat u Slavoniji bio borba za goli opstanak, bez romantičnih ideala. Međurečan govori o iskustvu rata, povratku u civilni život i pisanju kao terapiji. Oboje naglašavaju važnost razumijevanja, obrazovanja i stvarnog domoljublja koje se očituje u brizi za zajednicu, a ne u ideološkim etiketama. HRT

02.06.2025. (00:00)

Pale sam na Internetu

Hoće li umjetna inteligencija otuđiti ljude ili omogućiti kvalitetniji život? ‘Ključ je u razvijanju kritičkog razmišljanja’

Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT