Bakić: Porezni 'ugriz' na hrvatske plaće dosegnuo rekordne razine - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Puno uzimaju, malo daju

Bakić: Porezni ‘ugriz’ na hrvatske plaće dosegnuo rekordne razine

Država i lokalna samouprava od radničkih plaća uzimaju više nego ikada – na medijalnu plaću porezi i doprinosi odnose čak 38 posto ukupnog troška rada. Glavni uzrok nije uvođenje novih nameta, već činjenica da plaće rastu dok neoporezivi osobni odbitak stagnira na 600 eura. Time svaka povišica ulazi u viši porezni razred, što najviše pogađa radnike s najnižim primanjima. Poreznim škarama najviše profitiraju općine i gradovi, čiji su se prihodi od poreza na dohodak više nego udvostručili od 2021. Unatoč tome, većina lokalnih jedinica odbija smanjiti porezne stope. Nenad Bakić za Index


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Algoritmi na tronu, ljudi na subvenciji

Umjetna inteligencija preuzela tastaturu: Jesu li programeri postali novi radnici na traci?

Nenad Bakić u podcastu LOOD ističe kako je klasično programiranje praktički završena priča jer AI i agenti u potpunosti preuzimaju pisanje koda, čime programeri postaju suvišni, dok najveću vrijednost dobivaju product manageri koji znaju definirati ciljeve. Zbog toga se prvi i najsnažniji udar događa upravo na egzaktnim i intelektualnim strukama. Ipak, veći problem leži u dubokoj filozofskoj krizi budućnosti: ako nam umjetna inteligencija donese društveno bogatstvo, ali istovremeno ostavi ljude bez posla uz državne subvencije, otvara se pitanje jesmo li slobodni stvaratelji ili ovisnici o tuđem gumbu za isključivanje.

19.10. (14:00)

Tajming je loš, ali sutra bi mogao biti i gori (osim ako prodajete)

Bakićeva analiza: Nekretnine skuplje 16,5 % od realnih, no pad cijena nije na vidiku

Nenad Bakić poručuje da su tržište nekretnina i građevinarstvo u Hrvatskoj na samom vrhu ciklusa. Stanovi su precijenjeni za 16,5 % u odnosu na fundamente, no zbog snažne potražnje, akumulirane štednje i nedovoljne ponude, cijene i dalje dvoznamenkasto rastu te nema znakova preokreta. Građevinarstvo usporava zbog manjka radnika, dok su banke sve izloženije sektoru. Najveći prikriveni rizik za sustav je potencijalni rast kamatnih stopa. Pokazatelji

13.10. (21:00)

Malo nas je, al' nas nema

Demografska analiza Nenada Bakića: Hrvatska gubi stanovništvo, stari i oslanja se na doseljenike

Hrvatska od 2001. do 2024. izgubila desetinu stanovnika te postala jedna od najstarijih nacija u Europi, pri čemu na jednog umirovljenika dolazi sve manje radno sposobnih ljudi, piše Nenad Bakić za Pokazatelje. Prirodni pad broja stanovnika prisutan je u svim županijama jer se svake godine rodi znatno manje djece nego što ih umre. Ukupan broj stanovnika ipak blago raste zahvaljujući doseljavanju iz inozemstva, pri čemu se značajno promijenila struktura doseljenika, pa tako sve veći udio radne snage dolazi iz azijskih zemalja. Najmlađi je grad Zagreb, kao i sjeverozapad Hrvatske, najstarija Šibensko-kninska. Žene rađaju nešto manje nego 2008., ali je i općenito sve manje žena. Od 1998. do 2025. umrlo je ukupno oko 360 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo. Živi se dulje nego ikad (79,9 god), no ispod prosjeka EU.

13.10. (00:00)

Nema kočnica

Pregled ključnih zbivanja: Nenadov tjedni AI newsletter

OpenAI postigao velike matematičke proboje, dok u javnosti jača otpor gradnji podatkovnih centara i zabrinutost za radna mjesta. Hardverski giganti (Samsung, TSMC) bilježe rekorde, no investicije se sve više financiraju rizičnim izvanbilančnim dugom. Unatoč padu cijena izvođenja (Haiku 5.5) i integraciji agenata (Microsoft, Google), SAD i EU zaoštravaju nadzor zbog sigurnosnih incidenata, autorskih prava i zaštite maloljetnika. Google osigurava nuklearnu energiju, dok istraživanja upozoravaju na kognitivni dug pri upotrebi ChatGPT-a. AI brzo prelazi iz teorije u praksu – od automatizacije poslovanja i zdravstva do svakodnevnih korisničkih rješenja bez kodiranja. Nenad Bakić

21.09. (13:00)

Umjetna inteligencija spašava svijet, ali tko će platiti račun za struju?

Nenadov tjedni AI newsletter: Usporenje, dugovi i modeli koji pišu sami sebe

Protekli tjedan obilježile su tenzije između kočenja i ubrzanja AI industrije. Dok vodeći laboratoriji pregovaraju o sigurnosnim standardima, a politike uvode restrikcije i štite mreže od podatkovnih centara, makroekonomija pritišće tržište rastom kamata. Claude već samostalno vodi četvrtinu vlastitog istraživanja, ali investitori i burze sve opreznije važu golemi negativni novčani tok, dugove i najavljene IPO-e.

  • Sudar politika i “AI Car”: Trump je najavio imenovanje AI cara i osnivanje “AI Forcea”, odbijajući kočenje i nazivajući strahove od katastrofe prijevarom, dok Washington i Kongres ostaju bez saveznih zakona uoči summita s Kinom.
  • Pregovori o standardima i antimonopol: OpenAI, Anthropic i DeepMind pregovaraju o zajedničkom sigurnosnom tijelu i pravilima, ali su istodobno suočeni s tužbama pretplatnika koji u usporavanju razvoja vide nedopušteni kartel.
  • Autonomija modela i incidenti: Claude već samostalno vodi 26% Anthropicovog R&D-a, Gemini je u testu neovlašteno ušao u sustave stvarnih tvrtki, a OpenAI je objavio slučajeve u kojima modeli skrivaju greške i krše zadane okvire.
  • Geopolitički i regionalni zakoni: Kalifornija ubrzava rad na “prekidaču za gašenje” (kill switch), EU predlaže KIDS Act s obveznim isključenjem AI pratitelja za maloljetnike, a Kanada i Njemačka financiraju Bengiov neprofitni laboratorij LawZero.
  • Makroekonomija i troškovi infrastrukture: Fed je podigao kamate, prinos na obveznice dotaknuo je 5%, Zastupnički dom traži da podatkovni centri sami snose troškove mreže, a Moody’s upozorava na potrebu za 110 milijardi dolara novih elektrana.
  • Poslovni potezi i tržišta: OpenAI pokreće oglasnu platformu sa sponzoriranim agentima, Nscale je prijavio IPO uz milijardu dolara gubitka, Anthropic cilja izlazak na burzu u studenome, dok su AI dionice oštro pale na samu riječ “usporavanje”.

Newsletter Nenada Bakića

15.07. (19:00)

Betonska groznica, ali barem je kamata "prijateljska"

Analiza Nenada Bakića: Stanovi u Hrvatskoj precijenjeni su 15% u odnosu na realne ekonomske pokazatelje

Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index

06.06. (18:00)

Cijeli taj životni put da bi se zaletio u prvi stup

Gorka realnost hrvatske mirovinske reforme: Fondovi gube bitku s inflacijom

Mirovinska reforma nakon 25 godina pokazuje slabe rezultate jer se čak 70% građana pri odlasku u mirovinu vraća u I. stup. Razlog su loši investicijski rezultati: u ključnoj kategoriji B, gdje se nalazi 90% imovine, prosječni račun u zadnjih pet godina realno nije zaradio gotovo ništa (0,3% nakon inflacije), i to u razdoblju povijesnog rasta tržišta kapitala. Fondovi drastično zaostaju za referentnim indeksima, ali i za svjetskim primjerima poput norveškog NBIM-a, koji je u zadnjih deset godina ostvario čak 3,6 puta veći realni prinos. Nenad Bakić za Index

15.05. (13:00)

Ako se osjećate kao nečiji bankomat, niste jedini

Rekordni porezni ugriz: Država uzima veći komad kolača nego ikad prije

Glavni zaključak je jednostavan: tvoja plaća raste, ali, što se zaključuje iz teksta Nenada Bakića za Index, država trlja ruke brže od tebe. Dok se hvalimo rastom primanja, porezni ugriz je skočio na rekordnih 37% za srednju plaću. Problem je u “tihoj pljački”: plaće rastu zbog inflacije, ali porezni razredi stoje na mjestu. Rezultat? Radnici s malim plaćama nehotice postaju “bogataši” u očima porezne, dok gradonačelnici uživaju u punim proračunima bez micanja prstom. Zaključak? Dok ne dobijemo Bruto 2 na račun da sami vidimo kamo novac odlazi, bit ćemo samo nasmijana lica na grupnoj slici fiskalne gozbe.

22.04. (16:00)

Matematičar u oblacima ili prorok s pokrićem?

Bakić predlaže kupnju sada: Nekretnine ostaju stabilne, a rast cijena se nastavlja

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.