Gorka realnost hrvatske mirovinske reforme: Fondovi gube bitku s inflacijom

Cijeli taj životni put da bi se zaletio u prvi stup

Gorka realnost hrvatske mirovinske reforme: Fondovi gube bitku s inflacijom

Mirovinska reforma nakon 25 godina pokazuje slabe rezultate jer se čak 70% građana pri odlasku u mirovinu vraća u I. stup. Razlog su loši investicijski rezultati: u ključnoj kategoriji B, gdje se nalazi 90% imovine, prosječni račun u zadnjih pet godina realno nije zaradio gotovo ništa (0,3% nakon inflacije), i to u razdoblju povijesnog rasta tržišta kapitala. Fondovi drastično zaostaju za referentnim indeksima, ali i za svjetskim primjerima poput norveškog NBIM-a, koji je u zadnjih deset godina ostvario čak 3,6 puta veći realni prinos. Nenad Bakić za Index

mirovine mirovinska reforma mirovinski fondovi Nenad Bakić

Igra preživljavanja za napredne korisnike

Tridesetogodišnjaci bi za sigurniju mirovinu trebali ulagati oko 175 eura mjesečno

Analiza Finaxa upozorava da prosječna hrvatska mirovina iznosi tek 47% plaće, što jamči pad životnog standarda. Kako bi se premostio taj jaz, tridesetogodišnjaci bi trebali ulagati 175 eura mjesečno (11,4% plaće) u ETF fondove kako bi do 65. godine prikupili 370.000 eura. Oni koji čekaju do četrdesete morat će izdvajati gotovo dvostruko više – čak 314 eura. Zbog demografske krize, oslanjanje samo na državni sustav postaje rizično, pa se preporučuje pravilo 50/30/20 i korištenje instrumenata poput europske mirovine (PEPP) za dugoročnu sigurnost. Lider

Finax mirovine mirovinski fondovi

Nek si sami zarade za penziju

Europa u raljama demografske zamke: Održivost mirovina na kušnji

Europski mirovinski sustavi suočavaju se s krizom zbog produljenja životnog vijeka i pada nataliteta. Dok starije generacije očekuju stečena prava, teret financiranja pada na mlade koji rade dulje uz veće doprinose, gubeći vjeru u vlastitu mirovinsku budućnost. Države reagiraju različito: Skandinavija veže mirovinu uz životni vijek, Francuska se bori s nasilnim prosvjedima zbog podizanja dobne granice, a istočna Europa zamrzava isplate. Stručnjaci upozoravaju da međugeneracijski jaz potiče populizam, dok rješenja poput australskog imovinskog cenzusa ili japanskog produljenog rada ostaju radikalne alternative za Europu. Moje vrijeme, Nacional

mirovine mladi podizanje dobne granice za mirovinu rad

Dok ne izmisle i četvrti stup

Građani EU-a sve manje vjeruju u održivost mirovinskih sustava, raste strah od produljenja radnog vijeka

Građani EU-a sve manje vjeruju u održivost mirovinskih sustava te se protive produljenju radnog vijeka, smanjenju mirovina i socijalnim rezovima, što je potaknulo masovne prosvjede i štrajkove u više zemalja. Unatoč otporu, europske vlade pod pritiskom Bruxellesa i financijskih institucija nastavljaju s reformama. U Hrvatskoj većina građana odbacuje rad nakon 65. godine, no preporuke MMF-a i Svjetske banke te nove mjere, poput rada umirovljenika na puno radno vrijeme, otvaraju prostor za buduće produljenje radnog vijeka, upozoravaju sindikati i oporba. H-alter

mirovine mirovinski sustav

Tko radi, vrijedi

Radni staž i mirovina: S manje od 20 godina rada možete imati mirovinu od tek 335 eura

Starosnu mirovinu u Hrvatskoj prima 408.852 građana, a prosječni iznos iznosi 701 euro, odnosno 47,7 posto prosječne plaće. Više od polovice umirovljenika ima manje od 34 godine staža i prima prosječno 503 eura. Oni s 35–39 godina staža dobivaju 844 eura, dok umirovljenici s 40 i više godina rada primaju oko 1.005 eura. Najniže mirovine imaju osobe s manje od 20 godina staža – oko 335 eura. Od 2026. ženama se postupno podiže dobna granica za odlazak u mirovinu. Mirovina

mirovine radni vijek

Kad je ručak europski, a mirovina balkanska

Mirovine u Europi: duboki jaz između sjevera i juga, Hrvatska pri dnu ljestvice

Europske mirovine pokazuju drastične razlike: dok sjeverne zemlje bilježe i do deset puta veće iznose od najnižih, Hrvatska se nalazi u donjoj trećini s prosječnom godišnjom mirovinom od 5.570 eura. Problem dodatno pogoršava činjenica da su cijene hrane u Hrvatskoj gotovo na razini EU prosjeka, što snažno nagriza standard umirovljenika. Iako prilagodba kupovnoj moći smanjuje razlike među državama, demografski trendovi i nepovoljan omjer radnika i umirovljenika dovode europske mirovinske sustave pred ozbiljne, dugoročne izazove. Lider

mirovine

Zlatne godine, nekima i ne previše sjajne

Europske mirovine: velike razlike, mala sigurnost u starosti

Mirovine su glavni izvor prihoda starijih Europljana, ali se drastično razlikuju među zemljama. Prosjek EU-a iznosi 17.321 euro godišnje, dok su najniže mirovine u Bugarskoj i Hrvatskoj, a najviše u Luksemburgu i nordijskim zemljama. U prosjeku umirovljenici primaju 86% dohotka opće populacije, često i manje od 50% zadnje plaće. Mjesečno, EU prosjek je 1443 eura, na prvom je mjestu Island s mirovinom od 3169 eura. U Hrvatskoj je 464 eura. Uzimanje u obzir kupovne moći smanjuje razlike, ali ne uklanja problem siromaštva u starosti. Euronews, Index

mirovine umirovljenici

Možda nećemo u mirovinu, ali barem da imamo plan

Toni Milun predlaže štednju u Europsku mirovinu: Prosječna mirovina kod nas je 625 eura, što nije dovoljno za život

Toni Milun, poznat po zalaganju za financijsku pismenost, među prvim je korisnicima Europske mirovine (PEPP), koja postoji dvije godine. Unatoč tržišnim padovima, ostaje smiren i vidi ih kao priliku za dodatna ulaganja. U dvije i pol godine uplatio je 3500 eura, a stanje mu trenutačno iznosi 4207 eura. Kaže da ne štedi zato što planira prestati raditi, nego zato što želi sigurnu i dostojanstvenu starost bez stresa oko računa i čekanja u redovima. PEPP mu omogućuje dugoročno planiranje i jednostavno, digitalno upravljanje štednjom. Finax

europska mirovina Finax mirovine mirovinski fondovi PEPP štednja Toni Milun

Drugi stup ili drugi promašaj – mirovine na dugom štapu

Hrvatski drugi mirovinski stup pod povećalom: ulaganja, rizici i prijepori

Rasprava o drugom mirovinskom stupu u Hrvatskoj ponovo se zaoštrava. Kritičari poput Ivana Lovrinovića ističu da fondovi sve više ulažu u inozemstvo, čime se potiču strane, a ne domaća ekonomija, dok radnici i dalje snose rizik. On model naziva „casino-ekonomijom“ u korist stranih banaka. Damir Bakić iz Možemo! pak smatra da problem nije u samom konceptu, nego u lošoj izvedbi i nedovoljnoj isplativosti mirovina. Većina građana i dalje preferira povratak u prvi stup, a država se nalazi između skupog održavanja i mogućnosti nacionalizacije. DW

drugi mirovinski stup mirovine

Kada ti posao troši zdravlje brže od brojača kalorija

U Hrvatskoj danas gotovo 37 tisuća ljudi ima pravo na beneficirani staž, djelatnici hitne i dalje – ne

Hrvatskoj 24.388 radnika radi u posebno teškim i štetnim uvjetima, a 12.725 koristi beneficirani radni staž prema posebnim propisima za vatrogasce, policajce, vojsku i pomorce. Strukovna udruga Hitna 194 traži isto za djelatnike izvanbolničke hitne pomoći, kako bi im se za 12 mjeseci rada računalo 16–18 mjeseci staža. Beneficirani staž omogućuje raniji odlazak u mirovinu, ovisno o štetnosti uvjeta, dok poslodavci plaćaju povećane doprinose. Inicijativu za uvrštavanje novih zanimanja podnosi poslodavac ili sindikat, uz mišljenje stručnjaka. HRT, tportal

beneficirani radni staž Hitna služba mirovine radni staž umirovljenici

Kad zatvorski dani vrijede dvostruko više od radnih

Mirovine bivših političkih zatvorenika padaju, ali rastu iznosi

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je isplatio 1.723 mirovine bivšim političkim zatvorenicima, prema posebnom zakonu koji im priznaje vrijeme provedeno u zatvoru kao dvostruki radni staž. Prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja iznosi 931,47 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2003. kada su ih primala 5.776 korisnika. Najviše je obiteljskih mirovina (1.013), dok broj korisnika kontinuirano opada. Mirovina.hr, tportal

mirovine umirovljenici zatvor zatvorenici

Cijeli taj životni put da bi se zaletio u prvi stup