Analiza Nenada Bakića: Stanovi u Hrvatskoj precijenjeni su 15% u odnosu na realne ekonomske pokazatelje - Monitor.hr
Danas (17:00)

Betonska groznica, ali barem ej kamata "prijateljska"

Analiza Nenada Bakića: Stanovi u Hrvatskoj precijenjeni su 15% u odnosu na realne ekonomske pokazatelje

Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index


Slične vijesti

Petak (07:00)

O, nove nekretnine! Nismo ni znali da vas imamo

Zagreb “težak” četiri milijarde eura: Imovina velika, ali i dalje puna kostura iz ormara

Grad Zagreb je krajem 2025. godine u knjigama zabilježio imovinu vrijednu gotovo četiri milijarde eura. Od toga 3,04 milijarde čini nefinancijska imovina (nekretnine, infrastruktura), a 945,4 milijuna financijska imovina, uglavnom udjeli u tvrtkama poput Zagrebačkog holdinga. Rast vrijednosti rezultat je novih ulaganja, ali i boljeg popisivanja stanova i poslovnih prostora. Unatoč velikim brojkama, sustavom se upravlja otežano: više od petine poslovnih prostora zjapi prazno, stotine se koriste bez ugovora, a sličan nered s bespravnim korisnicima vlada i u više od 500 gradskih stanova. Jutarnji

06.07. (13:00)

Napokon da svi igramo po istim pravilima

Kraj lažnim oglasima i naplati razgledavanja: Što sve donosi novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama

Od 7. srpnja na snagu stupaju ključne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretninama s ciljem uvođenja reda i transparentnosti na tržište (HRT):

  • Zabrana lažnog oglašavanja: Agencije više ne smiju oglašavati nekretnine za koje nemaju potpisan ugovor o posredovanju.
  • Kraj ucjenama za razgledavanje: Zabranjeno je uvjetovanje razgledavanja nekretnine naplatom provizije.
  • Stroža kontrola agenata: Posredovati mogu isključivo registrirani agenti s položenim ispitom zaposleni kod ovlaštenog posrednika, a vlasnici agencija ne smiju imati kriminalnu prošlost.
  • Veća odgovornost: Povećan je iznos polica osiguranja od odgovornosti agencija, uveden je obvezan etički kodeks te su znatno rigoroznije kazne za nelegalno posredovanje.
28.06. (22:00)

Lakše je postati Parižanin nego Splićanin s lokalnom plaćom

Split i Lisabon na vrhu Europe po nedostupnosti stanova: Za kvadrat se radi dvostruko više od gornje granice normale

Cijene nekretnina u Europi rastu drastično brže od plaća, a Split i Lisabon predvode listu gradova u kojima je najteže kupiti stan. S omjerom cijene i prihoda od 18,7, oba su grada gotovo dvostruko premašila granicu problematičnog tržišta, pretekavši metropole poput Pariza i Londona. Primjerice, u Portugalu su cijene u deset godina skočile za 240 %, a plaće tek za 59 %. Glavni uzroci krize, koja najviše pogađa mlade, jesu kronični nedostatak gradnje, slabo razvijeno socijalno stanovanje, ali i povijesni rast prihoda te niže kamatne stope koje su napuhale tržište. Euronews, N1.

16.06. (21:00)

Džabe i roditelji kad su kvadrati skupi

Mladi Europljani prvu nekretninu kupuju s prosječno 31,3 godine, najmlađi su na Malti

U Europskoj uniji 68,5% kućanstava posjeduje vlastitu nekretninu, no situacija varira od 47,2% u Njemačkoj (gdje je najam društveno prihvaćen i siguran) do čak 93,8% u Slovačkoj. Prema podacima RE/MAX-a, prosječna dob kupca prvog doma u Europi iznosi 31,3 godine. Najmlađi kupci su na Malti (28 godina), u Ujedinjenom Kraljevstvu i Luksemburgu (28,4 godine), gdje ključnu ulogu igra snažna financijska potpora obitelji kroz darove i nasljedstvo. Nasuprot tome, Švicarci i Grci najkasnije postaju vlasnici (34,7 godina). Talijani i Španjolci štede dulje živeći s roditeljima, dok se u Hrvatskoj prvi dom kupuje s prosječno 32,1 godinom. N1

14.06. (19:00)

Nego, kad je sljedeći sastanak stanara?

Novi zakon o zgradama: Bez novog ugovora do kraja godine prijeti prinudna uprava

Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada prošao je ocjenu ustavnosti, a suvlasnici imaju jasan rok: sve zgrade s četiri ili više stanova moraju prilagoditi svoje međuvlasničke ugovore do 31. prosinca 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. stari ugovori više ne vrijede. Ako se stanari ne dogovore na vrijeme, gube pravnu osnovu za naplatu pričuve, a zgradama prijeti prinudna uprava koja će upravljati njihovim novcem. Uz to, uvode se obvezni godišnji pregledi zgrada, a za prijavu na javne pozive zgrade moraju hitno izvaditi vlastiti OIB, koji trenutno ima tek trećina zgrada u Hrvatskoj. Tin Bašić s portala Zgradonačelnik za N1

12.06. (20:00)

Oko nas sami baloni, ali nitko ne slavi

Novotny: Krize su najčešće posljedice napuhavanja balona, a jedan od najvećih u Hrvatskoj sada su nekretnine

Ekonomski analitičar Damir Novotny kritizira projekt fiskalizacije 2.0 jer smatra da neće riješiti problem sive ekonomije, koja u Hrvatskoj iznosi čak 30% BDP-a (20 milijardi eura), jer ona potpuno zaobilazi sustav. Novotny se pita zašto se novac iz NPOO-a troši na javni, a ne na privatni sektor te ističe da mikro i mali poduzetnici (95% hrvatskih tvrtki) u ovome ne vide korist za sebe. Osvrće se na ekonomske cikluse i neizbježnost budućih kriza. Ističe da su krize najčešće posljedica napuhavanja financijskih balona. Pritom naglašava da je u Hrvatskoj trenutno jedan od najvećih balona na tržištu nekretnina, a ne tehnologije. Zaključuje da AI može biti samo alat, a ne izvor rasta i razvoja. Poslovni

10.06. (22:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Mir ima cijenu: Kupci zbog skupih stanova i loših susjeda sve više biraju kuće, unatoč većim obvezama

Zbog skokovitih cijena kvadrata i želje za mirom, sve više kupaca u Hrvatskoj važe između stana u gradu i kuće na periferiji. Rasprave na mrežama pokazuju da život u zgradi mnogima postaje izvor stresa zbog buke, pričuva i nedostatka privatnosti. Iako kuća nudi neusporedivu slobodu, vlastito dvorište i komfor, korisnici upozoravaju da ona donosi i stalna financijska ulaganja te fizički rad oko održavanja. Konačna odluka ipak ovisi o prioritetima: stan nudi praktičnost i blizinu sadržaja, dok kuća pruža neovisan mir, ali uz status vječnog gradilišta. Poslovni

10.06. (10:00)

Pad cijena kvadrata je kao Godot, nikako ga dočekati

HNB upozorava: Cikličke ranjivosti i tržište nekretnina povećavaju rizik od šokova

Iz HNB-a su predstavili novu publikaciju Financijska stabilnost, upozorivši na jačanje cikličkih ranjivosti, ponajviše zbog situacije na tržištu nekretnina. Cijene stambenih kvadrata lani su skočile za 14,1%, što povećava rizik od oštrog pada u slučaju makroekonomskih šokova. Unatoč visokoj profitabilnosti banaka, rekordne isplate dividendi smanjuju njihove kapitalne viškove i otpornost. Ipak, makrobonitetne mjere uvedene prošlog srpnja uspješno su usporile kreditnu aktivnost i smanjile udio visokorizičnih kredita, usmjerivši kreditiranje prema održivijim uvjetima bez blokade tržišta. Index

03.06. (01:00)

Zbogom slamarice, dobar dan dionice

Hrvati otkrivaju tržište kapitala: Nekretnine i dalje prve, ali trezorci i ETF-ovi osvajaju mlađe

Hrvati tradicionalno ulažu u nekretnine, no bilježi se tiha promjena na tržištu kapitala. Zahvaljujući javnim ponudama dionica (IPO), narodnim obveznicama i trezorskim zapisima, tisuće novih investitora po prvi je put zakoračilo u svijet ulaganja. Investicijski stručnjak Krešo Vugrinčić za HRT ističe da su ovi manje rizični državni proizvodi odigrali ključnu ulogu u financijskom opismenjavanju građana. Dok mlađe generacije sve više diversificiraju portfelj preko digitalnih platformi i svjetskih ETF-ova, u tijeku je i projekt povezivanja osam regionalnih burzi kako bi se privukli veliki strani investitori. Poslovni

18.04. (13:00)

Prava prilika: Možda nema struje ni vode...

Ošasna imovina: Kako dugovi pokojnika pretvaraju gradove i općine u trgovce nekretninama

Gradovi po sili zakona nasljeđuju ošasnu imovinu – to je imovina umrle osobe koja nema zakonskih nasljednika ili je se oni odreknu, najčešće zbog dugova koji premašuju njezinu vrijednost. U tom slučaju, jedinica lokalne samouprave preuzima nekretnine i obveze, ali za dugove odgovara samo do visine procijenjene vrijednosti imovine. Iako cijene kvadrata variraju ovisno o uređenju, ošasne nekretnine često zahtijevaju dodatna ulaganja. Danica donosi primjere nekih kuća i vinograda koji se prodaju na takav način.