Bakićeva analiza: Nekretnine skuplje 16,5 % od realnih, no pad cijena nije na vidiku - Monitor.hr
Danas (12:00)

Tajming je loš, ali sutra bi mogao biti i gori (osim ako prodajete)

Bakićeva analiza: Nekretnine skuplje 16,5 % od realnih, no pad cijena nije na vidiku

Nenad Bakić poručuje da su tržište nekretnina i građevinarstvo u Hrvatskoj na samom vrhu ciklusa. Stanovi su precijenjeni za 16,5 % u odnosu na fundamente, no zbog snažne potražnje, akumulirane štednje i nedovoljne ponude, cijene i dalje dvoznamenkasto rastu te nema znakova preokreta. Građevinarstvo usporava zbog manjka radnika, dok su banke sve izloženije sektoru. Najveći prikriveni rizik za sustav je potencijalni rast kamatnih stopa. Pokazatelji


Slične vijesti

Utorak (19:00)

Malo nas je, al' nas nema

Demografska analiza Nenada Bakića: Hrvatska gubi stanovništvo, stari i oslanja se na doseljenike

Hrvatska od 2001. do 2024. izgubila desetinu stanovnika te postala jedna od najstarijih nacija u Europi, pri čemu na jednog umirovljenika dolazi sve manje radno sposobnih ljudi, piše Nenad Bakić za Pokazatelje. Prirodni pad broja stanovnika prisutan je u svim županijama jer se svake godine rodi znatno manje djece nego što ih umre. Ukupan broj stanovnika ipak blago raste zahvaljujući doseljavanju iz inozemstva, pri čemu se značajno promijenila struktura doseljenika, pa tako sve veći udio radne snage dolazi iz azijskih zemalja. Najmlađi je grad Zagreb, kao i sjeverozapad Hrvatske, najstarija Šibensko-kninska. Žene rađaju nešto manje nego 2008., ali je i općenito sve manje žena. Od 1998. do 2025. umrlo je ukupno oko 360 tisuća ljudi više nego što ih se rodilo. Živi se dulje nego ikad (79,9 god), no ispod prosjeka EU.

Utorak (00:00)

Nema kočnica

Pregled ključnih zbivanja: Nenadov tjedni AI newsletter

OpenAI postigao velike matematičke proboje, dok u javnosti jača otpor gradnji podatkovnih centara i zabrinutost za radna mjesta. Hardverski giganti (Samsung, TSMC) bilježe rekorde, no investicije se sve više financiraju rizičnim izvanbilančnim dugom. Unatoč padu cijena izvođenja (Haiku 5.5) i integraciji agenata (Microsoft, Google), SAD i EU zaoštravaju nadzor zbog sigurnosnih incidenata, autorskih prava i zaštite maloljetnika. Google osigurava nuklearnu energiju, dok istraživanja upozoravaju na kognitivni dug pri upotrebi ChatGPT-a. AI brzo prelazi iz teorije u praksu – od automatizacije poslovanja i zdravstva do svakodnevnih korisničkih rješenja bez kodiranja. Nenad Bakić

21.09. (13:00)

Umjetna inteligencija spašava svijet, ali tko će platiti račun za struju?

Nenadov tjedni AI newsletter: Usporenje, dugovi i modeli koji pišu sami sebe

Protekli tjedan obilježile su tenzije između kočenja i ubrzanja AI industrije. Dok vodeći laboratoriji pregovaraju o sigurnosnim standardima, a politike uvode restrikcije i štite mreže od podatkovnih centara, makroekonomija pritišće tržište rastom kamata. Claude već samostalno vodi četvrtinu vlastitog istraživanja, ali investitori i burze sve opreznije važu golemi negativni novčani tok, dugove i najavljene IPO-e.

  • Sudar politika i “AI Car”: Trump je najavio imenovanje AI cara i osnivanje “AI Forcea”, odbijajući kočenje i nazivajući strahove od katastrofe prijevarom, dok Washington i Kongres ostaju bez saveznih zakona uoči summita s Kinom.
  • Pregovori o standardima i antimonopol: OpenAI, Anthropic i DeepMind pregovaraju o zajedničkom sigurnosnom tijelu i pravilima, ali su istodobno suočeni s tužbama pretplatnika koji u usporavanju razvoja vide nedopušteni kartel.
  • Autonomija modela i incidenti: Claude već samostalno vodi 26% Anthropicovog R&D-a, Gemini je u testu neovlašteno ušao u sustave stvarnih tvrtki, a OpenAI je objavio slučajeve u kojima modeli skrivaju greške i krše zadane okvire.
  • Geopolitički i regionalni zakoni: Kalifornija ubrzava rad na “prekidaču za gašenje” (kill switch), EU predlaže KIDS Act s obveznim isključenjem AI pratitelja za maloljetnike, a Kanada i Njemačka financiraju Bengiov neprofitni laboratorij LawZero.
  • Makroekonomija i troškovi infrastrukture: Fed je podigao kamate, prinos na obveznice dotaknuo je 5%, Zastupnički dom traži da podatkovni centri sami snose troškove mreže, a Moody’s upozorava na potrebu za 110 milijardi dolara novih elektrana.
  • Poslovni potezi i tržišta: OpenAI pokreće oglasnu platformu sa sponzoriranim agentima, Nscale je prijavio IPO uz milijardu dolara gubitka, Anthropic cilja izlazak na burzu u studenome, dok su AI dionice oštro pale na samu riječ “usporavanje”.

Newsletter Nenada Bakića

15.07. (19:00)

Betonska groznica, ali barem je kamata "prijateljska"

Analiza Nenada Bakića: Stanovi u Hrvatskoj precijenjeni su 15% u odnosu na realne ekonomske pokazatelje

Cijene stanova u Hrvatskoj početkom 2026. precijenjene su za oko 15% u odnosu na plaće, najamnine i troškove gradnje. Ipak, zahvaljujući niskim kamatnim stopama koje su nakon uvođenja eura pale ispod prosjeka eurozone, rate kredita trenutno su znatno podnošljivije nego uoči krize 2008. godine. Ovaj raskorak ne znači nužnu najavu pada cijena; visoka štednja građana, jeftini krediti i spora novogradnja mogli bi i dalje održavati pritisak na tržištu nekretnina. Nenad Bakić za Pokazatelji. Index

06.06. (18:00)

Cijeli taj životni put da bi se zaletio u prvi stup

Gorka realnost hrvatske mirovinske reforme: Fondovi gube bitku s inflacijom

Mirovinska reforma nakon 25 godina pokazuje slabe rezultate jer se čak 70% građana pri odlasku u mirovinu vraća u I. stup. Razlog su loši investicijski rezultati: u ključnoj kategoriji B, gdje se nalazi 90% imovine, prosječni račun u zadnjih pet godina realno nije zaradio gotovo ništa (0,3% nakon inflacije), i to u razdoblju povijesnog rasta tržišta kapitala. Fondovi drastično zaostaju za referentnim indeksima, ali i za svjetskim primjerima poput norveškog NBIM-a, koji je u zadnjih deset godina ostvario čak 3,6 puta veći realni prinos. Nenad Bakić za Index

15.05. (13:00)

Ako se osjećate kao nečiji bankomat, niste jedini

Rekordni porezni ugriz: Država uzima veći komad kolača nego ikad prije

Glavni zaključak je jednostavan: tvoja plaća raste, ali, što se zaključuje iz teksta Nenada Bakića za Index, država trlja ruke brže od tebe. Dok se hvalimo rastom primanja, porezni ugriz je skočio na rekordnih 37% za srednju plaću. Problem je u “tihoj pljački”: plaće rastu zbog inflacije, ali porezni razredi stoje na mjestu. Rezultat? Radnici s malim plaćama nehotice postaju “bogataši” u očima porezne, dok gradonačelnici uživaju u punim proračunima bez micanja prstom. Zaključak? Dok ne dobijemo Bruto 2 na račun da sami vidimo kamo novac odlazi, bit ćemo samo nasmijana lica na grupnoj slici fiskalne gozbe.

22.04. (16:00)

Matematičar u oblacima ili prorok s pokrićem?

Bakić predlaže kupnju sada: Nekretnine ostaju stabilne, a rast cijena se nastavlja

Poduzetnik Nenad Bakić u Briefingu Jutarnjeg ističe da su nekretnine građanima danas jednako dostupne kao i prije deset godina zbog rasta plaća i pada kamata. Unatoč podacima Porezne uprave o padu transakcija, Bakić vjeruje da tržište nije usporilo, već podaci nisu u potpunosti obrađeni. Rast cijena pripisuje inflaciji, priljevu EU novca, turističkoj renti te sivoj zoni u kojoj se višak gotovine plasira u stanove. Iako dugoročno predviđa rizik zbog pada broja stanovnika, kratkoročno savjetuje kupnju na kredit jer fiksna rata, uz rastuće plaće, s vremenom postaje manji teret.

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.

08.02. (00:00)

Ako AI uzme posao, dionice dajemo svima. Valjda

Bakićeva najava AI-revolucije: veza koja (još) nedostaje

Nakon gostovanja u emisiji Romana Bolkovića 1 na 1 prošli tjedan (HRT), poduzetnik i filantrop Nenad Bakić proširio je svoje teze o dubokom transformacijskom utjecaju AI na tržište rada u eseju Tehnološke revolucije i AI. Velimir Šonje za Ekonomski lab raspravlja o Bakićevim tezama o dubokom utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, posebno u vezi istiskivanja bijelih ovratnika (pametniji ljudski rad), i prijedloga masovnog dioničarstva kao alternative univerzalnom osnovnom dohotku. Šonje uspoređuje Bakića s Hararijem zbog spekulacija, ali suprotstavlja i optimističnije nalaze Acemoglua te kontradiktorne prognoze MMF-a. Zaključak je skeptičan: empirijskih dokaza još je premalo, vremenski okviri su nejasni, a mogućih društvenih odgovora mnogo. Jedino sigurno – prerano je za konačne sudove, a prerano i za paniku.

17.05.2024. (20:00)

Državo, pomozi

Nekadašnji gigant Varteks proživljava svoje najteže dane. Preostali radnici taoci su vrijednog zemljišta tvrtke

Varteks se suočava vjerojatno s najtežim poslovnim periodom u svojih preko 105 godina postojanja i nije nemoguće da će i radničke plaće za travanj, koje uskoro stižu na naplatu, biti osigurane preko AORT-a. Vrijedno zemljište nekadašnjeg tekstilnog diva koje bi se dobro moglo prodati na tržištu nekretnina jedan je od razloga zbog kojeg se desetljećima lome koplja oko Varteksa. Imovina Varteksa, naime, procijenjena je na 26 milijuna eura, četiri milijuna više od trenutnih dugova kompanije. No, Varteks je samo još jedna u nizu tužnih sudbina tekstilne industrije. Nakon raspada nekadašnje Jugoslavije i rata zbilo se prvo veće restrukturiranje domaće tekstilne industrije, međutim s porastom plaća i otvaranjem tržišta Srednje i Istočne Europe s nižom cijenom rada, poslovi su se iz Hrvatske preselili u Rumunjsku, Češku, Mađarsku, Poljsku. Tako se i broj zaposlenih u tekstilnoj industriji od 1990. do 2000. godine, do kada je uglavnom dovršena privatizacija u sektoru, prepolovio. Od tada je poslovanje bilo sve teže. Preživjeli su krizu 2008. i s novim direktorom tvrtka nije krenula naprijed. Zatim ga je krenuo spašavati Nenad Bakić, s nekoliko dokapitalizacija i novim zaletom i strateškim projektima. No, pandemija 2020. je učinila svoje i 2021. godine poslovanje su završili s više od 31 milijun kuna gubitka. Faktograf