Bavljenje umjetnošću smanjuje stres, bio čovjek talentiran ili ne - Monitor.hr
19.07.2016. (13:42)

Šaranjem do mira

Bavljenje umjetnošću smanjuje stres, bio čovjek talentiran ili ne

Stvaranje bilo kakve umjetnosti smanjuje razinu stresa, bez obzira na to koliko je čovjek nadaren, pokazuje studija objavljena u Art Therapy. Dakle, u istraživanju su sudionici dobili markere, papir, glinu i kolaž te su trebali 45 minuta provesti stvarajući bilo kakav rad s tim. Kod 75% sudionika razina hormona stresa kortizola značajno se smanjila, a ono što je možda najvažnije ovdje je da je stres padao bez obzira na to koliko su se ljudi prije bavili umjetnošću i koliko su bili nadareni. Lifehacker


Slične vijesti

19.05. (20:00)

Ne, to nije aura nego oksidativni kaos

Svjetlost iznutra: kad stanice zasjaje pod stresom

Živa bića zrače vidljivu svjetlost dok god su živa, pokazalo je jedno novo istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Physical Chemistry Letters. Znanstvenici su otkrili da žive stanice emitiraju izuzetno slabu svjetlost (UPE) zbog djelovanja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) nastalih uslijed stresa. Eksperimenti na miševima i biljkama pokazali su da se emisija fotona smanjuje nakon smrti, potvrđujući vezu s vitalnim funkcijama. UPE se razlikuje od Kirlijanove “aure” jer je riječ o stvarnom biokemijskom fenomenu, nevidljivom golim okom. Potencijalne primjene uključuju ranu dijagnostiku bolesti i praćenje biljaka pod stresom. Index

22.01. (00:00)

Kad te stres stisne, disanjem ga raspiši

Vježbe za stresne situacije: Svjesno disanje

Svjesno disanje kao učinkovit alat za smirenje i vraćanje ravnoteže. Dovoljno je šest dubokih udaha i izdaha za resetiranje živčanog sustava. Ključ je u redovnoj praksi, ne samo u kriznim trenucima, a tehnika je jednostavna i dostupna svima. Eksperimentiranjem možete pronaći metodu disanja koja vam najbolje odgovara, što će vam pomoći da se nosite sa stresom u svakodnevnom životu. HRT

09.01. (09:00)

Prakticirati zen

Stres nije bolest i ne može se liječiti, ali uzrokuje mnoge psihičke i fizičke probleme koji mogu dovesti do bolesti

Stres je psihofiziološki odgovor organizma na pritisak iz okoline koji osoba procjenjuje ugrožavajućim i za koji smatra da prelazi njezine mogućnosti i kapacitete suočavanja sa situacijom. Svatko doživljava stres drugačije, a situaciju koju netko procjenjuje preteškom i zahtjevnom, netko drugi može doživjeti relativno jednostavnom i lako savladivom. Neadekvatno suočavanje sa stresom (npr. potiskivanje emocija, izbjegavanje situacije, odbijanje pomoći, zatvaranje u sebe i sl.) može dovesti do razvoja psihosomatskih bolesti koje nastaju kad postoji tjelesna predodređenost za razvoj iste uz negativnu emocionalnu pozadinu povezanu sa strukturom ličnosti. Naravno, postoje mnogi alati kojima si možemo olakšati, čak i prevenirati stres, ali i kako znati kad je vrijeme za potražiti stručnu pomoć. Revija HAK

04.01. (00:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

26.07.2024. (18:00)

I stres može biti dobar

Stres nam može biti prijatelj, drug i saveznik… Berecki pojašnjava kako

Prije nego što zaronimo u pozitivne aspekte stresa, važno je razumjeti što stres zapravo jest. To je fiziološki i psihološki odgovor organizma na izazove ili prijetnje iz okoline, tzv. reakcija “fight or flight”. Uzročnici stresa, koji god bili (stresni događaji, osjećaji, situacije, osobe…), nazivaju se stresori. Ključno je razlikovati dvije vrste stresa, dvije strane iste fiziološke medalje – distres kao intenzivna napetost koja može dovesti do zdravstvenih tegoba, ali i eustres koji može poboljšati performanse. Kortizol, koji zovemo još i hormon stresa, ima važnu ulogu u normalizaciji i regulaciji metabolizma, imunološkog odgovora i kognitivnih funkcija. Tu je i adrenalin koji nas priprema za akciju, poboljšava fokusiranost i daje na energiji. O cijeloj znanosti iza stresa kao i metodama za postizanje dobrobiti od njega Igor Berecki za Bug

02.05.2024. (19:00)

Bolje joga nego droga

Stručnjakinja savjetuje: Riješite se stresa na prirodan način

Stres je prirodni odgovor tijela na uočenu prijetnju ili izazov. Međutim, iako nas mala doza akutnog stresa potiče da doskočimo situaciji, kronični i konstantni stres loše utječe na naše zdravlje i radnu produktivnost. Ovo su nek isavjeti od pomoći (Lider):

  • Um kao centar događanja: Primjeri su tehnike upravljanja vremenom, kognitivno-bihevioralna terapija i meditacija svjesnosti
  • Prva pomoć: Fiziološki uzdah – dvostruki udah kroz nos, nakon kojeg slijedi dugi izdisaj, a dobra je i fizička aktivnost – joga, tai chi ili brza šetnja
  • Svijest o tijelu: Somatske terapije podižu osnovnu svijest o senzacijama u tijelu, emocijama i znakovima stresa
  • Prehrana: Pristup prehrani koji ima za cilj nadoknaditi hranjive tvari poput magnezija i L-teanina te kontrolirati skokove šećera u krvi
  • Sveobuhvatni pristup
10.04.2024. (00:00)

Ili se upišaju od straha

Mnogi muškarci pod stresom osjete potrebu za malu nuždu

Većina muškaraca u stresnim i nelagodnim situacijama prvom prilikom bježi u kupaonicu. Kad su pod stresom, instinktivno žele ili pobjeći ili se boriti, što uzrokuje oslobađanje hormona koji remete uobičajene hormone koji su ‘zaslužni’ za opušteni mjehur. Zbog tog remećenja dolazi do skupljanja mjehura i potrebe za mokrenjem ili čak nehotičnog mokrenja u nekim slučajevima. Urologinja dr. Reni Malik objašnjava kako stres može utjecati na mjehur na nekoliko načina. Jedan od potencijalnih faktora je disfunkcija zdjeličnog dna, kada se mišići u dnu zdjelice napinju kao odgovor na stres. Naime, dokazano je kako duže izlaganje stresu može utjecati na mjehur. Osim aktivnosti za smanjivanje stresa, urolozi preporučuju i kegelove vježbe. Mixer

24.03.2024. (08:00)

Dlakavo klupko sreće

Psi pomažu u borbi protiv stresa i depresije

Nova studija objavljena u časopisu PLOS One istražila je utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje. Ispitanici su pokazali znatno smanjenje stresa i bolje raspoloženje nakon igre, hranjenja i maženja sa psom. EEG je pokazao povećanu aktivnost alfa valova tijekom igre i šetnje, što je povezano s opuštanjem i poboljšanom memorijom. Također, povećana aktivnost beta valova za vrijeme maženja psa ukazuje na veću koncentraciju i manju depresiju. Ovi rezultati sugeriraju pozitivan utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje i smanjenje stresa. (Green)

08.02.2024. (15:00)

Udahni - izdahni

Kronični stres: neprijatelj modernog doba

Kronični stres može izazvati različite probleme u tijelu. Stručnjaci upozoravaju da može dovesti do probavnih smetnji, kardiovaskularnih problema poput visokog krvnog tlaka i srčanih aritmija te napetosti mišića i metaboličkih poremećaja. Osim fizičkih problema, kronični stres ima i negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Može potaknuti depresiju, tjeskobu te probleme s koncentracijom i pamćenjem. Za borbu protiv kroničnog stresa preporučuje se redovita tjelovježba, vježbe disanja te promjena obrasca ponašanja i razmišljanja koji dovode do stresa. (Tportal) Index je nabrojao pet posljedica stresa:

  • Gastrointestinalni trakt – stres može rezultirati probavnim smetnjama
  • Kardiovaskularni sustav – povećava se broj otkucaja srca i krvni tlak
  • Napestosti mišića
  • Moguć uzročnik metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visoke razine kolesterola
  • Mentalno zdravlje – od poremećaja koncentracije do depresije
07.02.2024. (11:00)

Nekima najstresniji dio dana traje 0/24

Otkriveno najstresnije vrijeme u danu: 7:23 sati ujutro

Znanstvenici su otkrili da je jutarnji stresni vrhunac točno u 7:23 sati. Istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih u Engleskoj pokazalo je da je taj dio dana najizazovniji za većinu. Međutim, žene ga osjećaju nešto kasnije, u 7:50, dok muškarci stres najviše doživljavaju u 8:43. Kronični stres može negativno utjecati na zdravlje, stoga je važno pronaći načine opuštanja i borbe protiv stresa. (N1)